Connect with us

Domaće

Startap ekosistem u Srbiji ostvario 86 odsto realizacije mera, registrovano 352 startapa

Više od 120 startapa godišnje dobija finansijsku podršku, a poreske olakšice koristilo 170 poslodavaca za 12.500 radnika

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / Ayajiw

Više od 120 startapa godišnje dobija finansijsku podršku, a poreske olakšice koristilo 170 poslodavaca za 12.500 radnika

Rad na novoj petogodišnjoj strategiji razvoja startap ekosistema u Srbiji zvanično je započet predstavljanjem rezultata prethodne strategije za period 2021-2025. godine. Prema objavljenim podacima, u potpunosti je realizovano 86% mera, jedna mera je delimično sprovedena, dok je jedna ostala nerealizovana, saopšteno je na sastanku radne grupe u Ministarstvu nauke, inovacija i tehnološkog razvoja.

Analiza efekata prethodne strategije pokazuje značajan napredak domaćeg startap ekosistema. Uspostavljen je Registar subjekata nacionalnog inovacionog sistema sa 352 registrovana startapa, razvijena je mreža od pet naučno-tehnoloških parkova, a kroz programe kao što su Pametni početak, StarTech, Katapult i fondove rizičnog kapitala uloženo je više desetina miliona evra. Zahvaljujući tim programima, više od 120 startapa godišnje ostvaruje finansijsku podršku.

Najveći broj mera bio je usmeren na unapređenje uslova za poslovanje, uključujući uvođenje poreskih olakšica za zaposlene u oblasti istraživanja i razvoja, koje je iskoristilo 170 poslodavaca za ukupno 12.500 radnika. Više od 50 državnih službenika obučeno je za podršku startapima kroz Innoleader program, dok je kroz dva ciklusa programa GovTech realizovano dodatnih 29 projekata za potrebe javne uprave.

U segmentu jačanja kapaciteta, razvijeno je 45 master programa sa visokotehnološkom komponentom i 125 studijskih programa posvećenih preduzetništvu, koje je pohađalo oko 1.100 studenata, dok je više od 300 nastavnika prošlo stručne obuke. Organizovano je više od 150 mentorskih sesija i 60 događaja, a razvijeni su i novi akceleratorski programi, među kojima su Katapult i Launcher. Domaći startapi predstavljani su na međunarodnim konferencijama i sajmovima, a Srbija je uključena u globalne baze podataka poput Startap Genome i Dealroom.

„U izradi novog strateškog dokumenta, uz stručnu podršku NALED-a, sagledaćemo sve promene koje su se dogodile u okruženju i dodatno unaprediti mere podrške. Startapi ostaju jedan od ključnih prioriteta Vlade Republike Srbije i Ministarstva nauke, inovacija i tehnološkog razvoja, a naš primarni cilj jeste da sistemska podrška postane još dostupnija i efikasnija za sve učesnike inovacionog ekosistema“, izjavila je Ana Marinković, pomoćnica ministra u Ministarstvu nauke, inovacija i tehnološkog razvoja.

Irena Đorđević Šušić, šefica Jedinice za inovacije i preduzetništvo u NALED-u, naglasila je: „NALED će, u okviru projekta StarTech, koji sprovodimo uz podršku kompanije Philip Morris, podržati izradu nove Strategije. Želimo da kroz stručnu analizu, organizacionu podršku i otvoren dijalog sa startap zajednicom i institucijama zajedno definišemo prioritete za narednu fazu razvoja ekosistema. Naš fokus biće na kreiranju konkretnih mera koje odgovaraju realnim potrebama tržišta i doprinose stvaranju još povoljnijeg okruženja za razvoj startapa u Srbiji.“

Tokom leta, radna grupa će raditi na definisanju aktivnosti kako bi Srbija napravila iskorak na Evropskom indeksu inovativnosti i prešla iz kategorije „inovatora u nastajanju“ u grupu umerenih inovatora, što je postavljeno kao ključni pokazatelj uspeha unutar Reformske agende Srbije. Finalni tekst nove Strategije očekuje se na jesen.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Domaće

DeepSeek udvostručio vrednost, Liang Venfeng povećao bogatstvo na 36 milijardi dolara

Kompanija prikupila 7,4 milijarde dolara uz procenjenu vrednost od 50 milijardi dolara, vlasnički udeo osnivača ostaje na 78 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kompanija prikupila 7,4 milijarde dolara uz procenjenu vrednost od 50 milijardi dolara, vlasnički udeo osnivača ostaje na 78 odsto

Osnivač kineske kompanije DeepSeek, Liang Venfeng, povećao je svoje bogatstvo na 36 milijardi dolara, nakon što je vrednost njegove firme porasla na 50 milijardi dolara posle poslednje runde finansiranja u junu 2026. godine. Liangov vlasnički udeo sada iznosi približno 78 odsto, a njegova lična investicija u kompaniju iznosi tri milijarde dolara, pokazuju podaci sa Bloomberg Billionaires Indexa.

U poslednjoj rundi finansiranja, DeepSeek je prikupio 7,4 milijarde dolara. Time je vrednost kompanije porasla oko pet puta u odnosu na procenu iz aprila, kada je iznosila 10 milijardi dolara. Ovim rezultatima, Liang Venfeng je postao najbogatiji osnivač AI startapa na svetu, prema ekonomskim analizama, ostavivši iza sebe suosnivače Antropika i Grega Brokmana iz OpenAI-ja.

Liang Venfeng je osma najbogatija osoba u Kini, odmah iza Čen Tjanšija iz Cambricon Technologiesa. Lista koju je obuhvatio Bloomberg uključuje samo kompanije čija većina prihoda dolazi direktno od AI modela, dok su diverzifikovani konglomerati kao Alibaba Group i Tencent Holdings izostavljeni.

Najveći deo Liangovog bogatstva potiče iz udela u DeepSeeku, koji je osnovao 2023. godine kao izdvojenu kompaniju iz AI odeljenja Zhejiang High-Flyer Asset Management-a. Kompanija High-Flyer je u ranoj fazi trgovala naprednim grafičkim čipovima pre pooštravanja američkih izvoznih ograničenja, obezbeđujući tako ključnu infrastrukturu za razvoj AI modela bez oslanjanja na tradicionalni rizični kapital.

DeepSeek je početkom 2025. godine privukao pažnju svetske tehnološke industrije predstavljanjem AI modela sa performansama uporedivim sa američkim konkurentima, ali sa znatno nižim troškovima. Nedavno je kompanija predstavila svoj najnoviji model V4, kompatibilan sa čipovima kineskog giganta Huawei Technologies.

Dok su ranije u Kini bogatstvo simbolizovali preduzetnici iz internet sektora, sada AI sektor preuzima primat, uz snažnu podršku države i korporacija. Priliv novog kapitala omogućio je DeepSeeku da preraste iz privatnog softverskog projekta u stratešku nacionalnu kompaniju.

Za razliku od američkih AI startapa, gde vlasništvo često biva razvodnjeno među brojnim investitorima, Liang je zadržao izuzetno visok vlasnički udeo od oko 78 odsto, što mu je donelo neuobičajeni nivo ličnog bogatstva i kontrole nad DeepSeekom. U poređenju, kompanije poput OpenAI i Anthropica imaju vlasničku strukturu raspodeljenu na veći broj akcionara.

Liang Venfeng je rođen 1985. godine u Džanđangu, provincija Guangdong. Diplomirao je i magistrirao na Univerzitetu Džeđang, a pre pokretanja DeepSeeka bio je aktivan u finansijskom sektoru, posebno u oblasti trgovanja tokom svetske finansijske krize. Njegov put i uspeh ilustracija su novog talasa bogatstva u Kini, zasnovanog na razvoju veštačke inteligencije.

Pročitaj još

Domaće

Amazon i Microsoft investiraju u električnu energiju, ugovori vredni 2,6 milijardi dolara

Goldman Sachs najavljuje rast potrošnje struje data centara od 50 odsto do 2027. godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Goldman Sachs najavljuje rast potrošnje struje data centara od 50 odsto do 2027. godine

Najveće svetske tehnološke kompanije, kao što su Amazon i Microsoft, intenzivno ulažu u dugoročne energetske ugovore i sopstvenu infrastrukturu kako bi obezbedile stabilan izvor električne energije, ključan za razvoj veštačke inteligencije i data centara. Prema proceni Goldman Sachs Research-a, globalna potrošnja električne energije u data centrima mogla bi da poraste 50 odsto do 2027. godine, a čak 165 odsto do kraja decenije u poređenju sa 2023. godinom.

Međunarodna agencija za energiju očekuje da će globalna potrošnja struje data centara dostići oko 945 TWh do 2030. godine, što predstavlja skoro tri odsto ukupne svetske potrošnje električne energije. Amazon je kroz ugovor sa Talen Energy obezbedio do 1.920 megavata nuklearne energije bez emisije ugljenika, sa postepenim povećanjem isporuke do 2032. godine. Microsoft je potpisao dvadesetogodišnji ugovor sa Constellation Energy za ponovno pokretanje nuklearne elektrane Three Mile Island Unit 1 u Pensilvaniji, kapaciteta oko 835 megavata.

Google je, uprkos značajnim resursima, prošle godine povukao projekat data centra u Indianapolisu nakon protivljenja lokalne zajednice i političara. Ovi primeri ukazuju da kapital i napredni hardver nisu dovoljni bez dugoročnog i pouzdanog izvora električne energije.

Kompanija Bitzero Holdings, koja se ranije bavila rudarenjem bitcoina, sve više ulazi u sektor data centara za veštačku inteligenciju i visokoperformansno računarstvo. Bitzero je u junu 2026. godine počeo trgovanje na Nasdaqu pod oznakom AIBZ i najavio više od jednog gigavata planiranog kapaciteta sa projektima u Norveškoj, Finskoj i Severnoj Dakoti. U maju je sa kompanijom OneQode Networks potpisano obavezujuće pismo namere za petnaestogodišnji zakup 110 megavata kapaciteta u data centru Namsskogan u Norveškoj, što bi moglo doneti oko 2,6 milijardi dolara prihoda tokom trajanja zakupa, uz napomenu da konačni ugovor zavisi od due diligence procesa i odobrenja.

Bitcoin industrija je već pokazala koliko je pristup jeftinoj struji presudan za konkurentnost. Samo rudari sa dugoročno obezbeđenom i povoljnom električnom energijom mogli su da prežive promene na tržištu kriptovaluta. Slična dinamika sada se prenosi na AI data centre, gde fizička dostupnost električne energije postaje temelj digitalne ekonomije.

Sve veća potražnja za energetskim resursima i infrastrukturom za data centre ukazuje da energetske kompanije postaju ključni igrači u novoj eri razvoja veštačke inteligencije i visokoperformansnog računarstva.

Pročitaj još

Domaće

Eichbaum prestaje sa radom posle 350 godina, 240 radnika ostaje bez posla

Proizvodnja nemačkog piva pala na 7,8 milijardi litara u 2025. godini, pad od 6 odsto u odnosu na 2024.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Proizvodnja nemačkog piva pala na 7,8 milijardi litara u 2025. godini, pad od 6 odsto u odnosu na 2024.

Jedna od najstarijih nemačkih pivara, Eichbaum iz Manhajma, osnovana 1679. godine, prestaje sa radom nakon što je pokušaj spasavanja kompanije propao krajem oktobra 2025. godine. Prema dostupnim informacijama, Eichbaum je tada podneo zahtev za stečaj Okružnom sudu u Majnhajmu, a neuspeh pregovora o preuzimanju doveo je do obustave proizvodnje i gubitka posla za oko 240 radnika.

Kompanija više nije imala dovoljno sredstava za nastavak pregovora niti za otplatu kredita, a poslednja nada za spas bila je prodaja brenda „karamalz“ kompaniji Veltins. Uprkos sprovedenim merama restrukturisanja, Eichbaum je nastavio da posluje sa gubicima i nije mogao da vraća kredite. „I pored provedenih mera restrukturisanja, i dalje poslujemo s gubitkom i nismo u mogućnosti da vraćamo kredite. Zbog ekonomskih i pravnih razloga, pokretanje prestanka rada postalo je jedina opcija“, naveli su iz kompanije.

Problemi sa likvidnošću dodatno su pojačani padom izvozne prodaje i slabijom potražnjom na domaćem tržištu poslednjih godina. Prema podacima Sindikata prehrambene industrije, pića i ugostiteljstva (NGG), potencijalnim dolaskom investitora moglo se sačuvati gotovo 100 radnih mesta, ali do dogovora nije došlo.

Gradonačelnik Manhajma, Kristijan Speht, izrazio je razočaranje zbog neuspelog pokušaja spašavanja: „Kraj je danas došao kao veliko iznenađenje, jer je postojala potpuno pripremljena ponuda koja bi omogućila Eichbaumu nastavak rada. Veoma sam razočaran što s poveriocima nije pronađeno rešenje kojim bi se sprečilo sada neizbežno zatvaranje.“

Eichbaum je bila jedna od najvećih i najefikasnijih pivara u Baden-Virtembergu, sa godišnjom proizvodnjom od preko 1,8 miliona hektolitara piva i više od 16 različitih vrsta, uz rad na privatnim robnim markama. Sva piva pravljena su po nemačkom zakonu o čistoti piva, što je kompanija isticala kao ključan deo kvaliteta.

Zatvaranje pivare deo je šireg trenda u nemačkoj pivarskoj industriji. Proizvodnja piva u Nemačkoj pala je u 2025. godini na 7,8 milijardi litara, što je 6 odsto manje nego u 2024. i predstavlja najniži nivo od početka merenja 1993. godine. U periodu od 2014. do 2024. beleži se pad potrošnje za više od 15 odsto, dok je po glavi stanovnika potrošnja pala ispod 100 litara, sa ranijih više od 120 litara.

Domaća potrošnja čini 80 odsto ukupne proizvodnje, a izvoz je pao na nivo od 1,4–1,5 milijardi litara godišnje. Promena navika potrošača, smanjena konzumacija alkohola, starenje stanovništva i konkurencija od strane kraft-pivara i bezalkoholnih pića uticali su na negativne trendove u sektoru.

Pročitaj još

U Trendu