Connect with us

Domaće

Ekof tim osvojio prvo mesto na Wizz Youth Challenge 2026 među 311 timova

Studenti Ekonomskog fakulteta pobedili u konkurenciji od 1.000 učesnika, rešenje predstavili pred 12 rukovodilaca

Published

on

pexels-photo-7234399

Studenti Ekonomskog fakulteta pobedili u konkurenciji od 1.000 učesnika, rešenje predstavili pred 12 rukovodilaca

Studenti Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu osvojili su prvo mesto na međunarodnom takmičenju Wizz Youth Challenge 2026, saopštila je ova visokoškolska ustanova. U konkurenciji od 311 timova i više od 1.000 učesnika iz celog sveta, tim u sastavu Dunja Salapura, Dunja Martinović, Aleksandra Ljubenović i Aleksandar Nešović, članovi EKOF Case Study Club-a, zauzeo je prvo mesto i nadmašio studente sa najprestižnijih univerziteta.

Pored pobedničkog tima, još jedan tim Ekonomskog fakulteta, koji su činili Tara Budimir, Milica Vermezović, David Mladenović i Dobrica Banković, plasirao se u finalnu rundu. Ukupno tri tima Ekonomskog fakulteta ušla su u polufinale Top 20, gde su rešenja predstavljena žiriju putem video-poziva. Finale je održano u Budimpešti, gde su se dva tima Ekonomskog fakulteta našla među šest najboljih na svetskoj sceni i iznela konačna rešenja pred stručnim žirijem kompanije Wizz Air.

Zadatak takmičara bio je da osmisle strategiju za unapređenje programa lojalnosti avio-kompanije Wizz Air. Žiri je činilo 12 najviših rukovodilaca, uključujući direktore za korporativne poslove, ljudske resurse, komercijalu, marketing i razvoj mreže. Prema saopštenju fakulteta, rešenje pobedničkog tima izdvojilo se zbog sveobuhvatnosti, jednostavnosti, primenljivosti i ekonomske isplativosti.

Studenti su pozvani da, u saradnji sa zaposlenima u kompaniji, učestvuju u implementaciji svoje ideje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Narodna banka Srbije smanjila bruto devizne rezerve za 329,5 miliona evra u aprilu

Bruto rezerve iznose 28,1 milijardu evra, pokrivaju 159,7% M1 i 6,5 meseci uvoza, zlatne rezerve na rekordnih 53,9 tona

Published

on

By

Bruto rezerve iznose 28,1 milijardu evra, pokrivaju 159,7% M1 i 6,5 meseci uvoza, zlatne rezerve na rekordnih 53,9 tona

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da su bruto devizne rezerve na kraju aprila 2026. godine iznosile 28,1 milijardu evra, što je smanjenje od 329,5 miliona evra u odnosu na kraj marta. Ovaj nivo deviznih rezervi omogućava pokrivenost novčane mase M1 od 159,7 odsto i šest i po meseci uvoza robe i usluga, što prema oceni NBS premašuje međunarodne standarde adekvatnosti.

Neto devizne rezerve, koje se dobijaju kada se od bruto rezervi oduzmu devizna sredstva banaka po osnovu obavezne rezerve i obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu, iznosile su na kraju aprila 23,6 milijardi evra, što je smanjenje od 315 miliona evra u poređenju sa prethodnim mesecom.

Odlivi iz deviznih rezervi tokom aprila ostvareni su pre svega na osnovu neto razduženja države po deviznim kreditima i izmirenja drugih deviznih obaveza u ukupnom iznosu od 226,3 miliona evra, kao i intervencija NBS na deviznom tržištu u iznosu od 30 miliona evra. Kupovina od 45 miliona evra, ugovorena krajem aprila, realizovana je početkom maja.

Prilivi u devizne rezerve tokom aprila ostvareni su po osnovu upravljanja deviznim rezervama u iznosu od 52 miliona evra, kao i na osnovu donacija, izdvajanja devizne obavezne rezerve banaka i drugih izvora u ukupnom neto iznosu od 48,4 miliona evra. Neto tržišni efekti bili su negativni u iznosu od 173,6 miliona evra, što je rezultat kretanja na međunarodnim tržištima, pre svega slabljenja dolara u odnosu na evro za oko 1,7 odsto, dok je povećanje cene zlata u dolarima od 0,1 odsto imalo suprotan efekat.

Zlatne rezerve Srbije na kraju aprila dostigle su rekordnih 53,9 tona, sa ukupnom vrednošću od 6,8 milijardi evra, što predstavlja 24,4 odsto bruto deviznih rezervi. Tokom aprila zlatne rezerve povećane su za 225,8 kilograma, kupovinom 18 zlatnih poluga od kompanije Serbia Ziđin Koper. U isto vreme, vrednost zlatnih rezervi smanjena je za 82,9 miliona evra usled tržišnih faktora, uključujući slabljenje dolara prema evru i rast cene zlata.

U prva četiri meseca 2026. godine zlatne rezerve povećane su za oko 1,5 tona, dok je njihova vrednost porasla za 662,2 miliona evra, pre svega zahvaljujući rastu vrednosti fine unce zlata u dolarima za oko sedam odsto i jačanju dolara prema evru za 0,6 odsto.

Obim trgovine devizama na međubankarskom tržištu u aprilu iznosio je 773,1 milion evra, što je za 142,2 miliona evra više nego u martu. Od početka godine, ukupni obim trgovine dostigao je 2.404 miliona evra. Vrednost dinara prema evru u aprilu je bila gotovo nepromenjena, dok je od početka godine dinar nominalno oslabio prema evru za 0,1 odsto.

NBS je u aprilu na međubankarskom deviznom tržištu neto kupila 15 miliona evra, dok je od početka godine neto prodala 1.205 miliona evra radi održavanja stabilnosti kursa dinara.

Pročitaj još

Domaće

Afcons Infrastructure investira 677 miliona evra u modernizaciju pruge Dugo Selo–Novska

Indijska kompanija izabrana za obnovu i izgradnju 83 kilometra železničke trase, radovi trajaće pet godina i deset meseci

Published

on

By

Indijska kompanija izabrana za obnovu i izgradnju 83 kilometra železničke trase, radovi trajaće pet godina i deset meseci

Indijska kompanija Afcons Infrastructure izabrana je za izvođača radova na najvećem investicionom ciklusu u istoriji železničke infrastrukture Hrvatske, sa ponudom vrednom 677 miliona evra. Projekat obuhvata modernizaciju i izgradnju drugog koloseka na pruzi Dugo Selo–Novska, dužine 83 kilometra, što će omogućiti brzine do 160 kilometara na sat.

Prema planu, radovi će trajati oko pet godina i deset meseci od potpisivanja ugovora, koji se očekuje do kraja godine. Državni sekretar Ministarstva mora, saobraćaja i infrastrukture Žarko Tušek naveo je da projekat obuhvata i značajna ulaganja u prateću infrastrukturu, uključujući obnovu železničkih stanica u Popovači, Kutini, Novskoj, Ivanić-Gradu i delu u Dugom Selu, kao i sredstva za županijske uprave za puteve.

Tušek je istakao: „Generalno, kada govorimo o železničkoj infrastrukturi, ozbiljnog regionalnog razvoja bez kvalitetne, brze i moderne železnice nema. To je danas standard svih razvijenih evropskih ekonomija. Ako želite da gradići poput Novske postanu maltene predgrađa grada Zagreba, to je nemoguće bez moderne železnice. Verujem da je lepa budućnost železnice u Hrvatskoj i da će Hrvatska kroz nekih pet do deset godina imati standard železničkog saobraćaja potpuno primeren našem stanovništvu, teritoriji, okruženju i na nivou standarda kakav je u zemljama srednje Evrope.”

Ova investicija ima za cilj značajno unapređenje povezanosti istočnog dela Hrvatske i približavanje standardima železničkog saobraćaja srednje Evrope. Ukupna vrednost ugovora iznosi 677 miliona evra, a sam projekat predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih poduhvata u zemlji do sada.

Pročitaj još

Domaće

NALED sproveo osam preporuka, elektronsko bolovanje smanjuje troškove za 1,8 milijardi dinara

Finansije doprinele rešavanju 37 odsto preporuka, Siva knjiga 18 donela 100 novih predloga za unapređenje poslovanja

Published

on

By

Finansije doprinele rešavanju 37 odsto preporuka, Siva knjiga 18 donela 100 novih predloga za unapređenje poslovanja

Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) objavila je da su institucije od prethodnog, 17. izdanja Sive knjige delimično ili potpuno sprovele osam preporuka privrede, uključujući uvođenje elektronskog bolovanja, elektronsko plaćanje svih taksi i naknada bez dostavljanja dokaza o uplati i uspostavljanje sistema oporezivanja ugljenika usklađenog sa CBAM mehanizmom Evropske unije. Kako je saopšteno, započeto je rešavanje još 15 preporuka, dok je reformski tempo još uvek ispod višegodišnjeg proseka od 12 preporuka godišnje, ali beleži ubrzanje nakon stagnacije tokom 2024. i prve polovine 2025. godine, kada su rešene samo dve preporuke.

Prema podacima iz Sive knjige, uvođenje elektronskog bolovanja trebalo bi da smanji administrativne troškove privrede za 1,8 milijardi dinara godišnje. Među delimično rešenim prioritetima su i ciljane konvalidacije za utvrđivanje svojinskih prava, kao i ubrzanje ozakonjenja nelegalno izgrađenih objekata, gde se očekuje rešavanje 2,5 miliona podnetih prijava. Napredak je zabeležen i u transparentnosti stečajnih postupaka i unapređenju procedura za izgradnju telekomunikacione infrastrukture.

U narednom periodu planira se ukidanje obaveze dostavljanja POPDV obrasca, uspostavljanje jedinstvenog elektronskog zdravstvenog kartona, usvajanje Programa za razvoj socijalnog preduzetništva, kao i digitalizacija knjige polja i registra podsticaja u poljoprivredi. Novo, 18. izdanje Sive knjige biće predstavljeno 18. maja na Skupštini NALED-a, kada će biti izabrani novi Upravni i Nadzorni odbor za naredne četiri godine.

Izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović istakla je da je za 18 godina kroz Sivu knjigu predstavljeno skoro 350 jedinstvenih preporuka, od kojih je 177 delimično ili u potpunosti rešeno. “Resor Finansija sproveo je 37 odsto svih preporuka, građevina 11 odsto, a potom slede Rad, Zdravstvo i Privreda”, navela je Jovanovićeva, naglašavajući važnost kontinuirane saradnje javnog i privatnog sektora.

Siva knjiga 18 sadrži 100 konkretnih preporuka za smanjenje birokratije i unapređenje poslovnog okruženja. Od toga, 22 preporuke imaju “EU bedž” zbog značaja za evropske integracije, dok su u ovom izdanju prvi put istaknute i rodno senzitivne reformske mere uz podršku Britanske ambasade u Beogradu.

Pročitaj još

U Trendu