Connect with us

Domaće

Države Evropske unije izdvajaju 10 milijardi evra za energetski šok

Španija pokriva gotovo polovinu ukupne potrošnje, dok je EU već potrošila 20 milijardi evra na uvoz fosilnih goriva

Published

on

Španija pokriva gotovo polovinu ukupne potrošnje, dok je EU već potrošila 20 milijardi evra na uvoz fosilnih goriva

Države Evropske unije obavezale su se da izdvoje više od 10 milijardi evra za zaštitu potrošača i preduzeća od energetskog šoka izazvanog ratom na Bliskom istoku, navodi se u analizi istraživačkog centra Brojgel. Prema procenama Brojgela, oko četiri petine svih mera zasniva se na širokim i slabo ciljanim intervencijama, kao što su opšte poreske olakšice, što odstupa od preporuka Evropske komisije koja insistira na privremenim i preciznim merama pomoći.

Najveći deo fiskalne podrške dolazi iz najrazvijenijih ekonomija članica, pri čemu Španija učestvuje sa gotovo polovinom ukupne potrošnje, a Nemačka zauzima drugo mesto po izdvojenim sredstvima. U Italiji je već upozoreno da nema dovoljno fiskalnog prostora za dugoročnu podršku u slučaju produženih šokova.

Energetska kriza dešava se dok Evropska unija i dalje oseća posledice prethodnog talasa izazvanog ratom u Ukrajini, kada su cene gasa dostigle rekorde, a ukupna izdvajanja članica za podršku domaćinstvima i kompanijama premašila su pola biliona evra.

Analitičari upozoravaju da evropske vlade ponavljaju greške iz 2022. godine, primenjujući brze i opšte mere, koje mogu dodatno podstaći potražnju, ali i pojačati pritisak na cene. Evropska komisija procenjuje da je od početka rata na Bliskom istoku EU potrošila dodatnih 20 milijardi evra za uvoz fosilnih goriva.

Brojgel, nezavisni istraživački institut iz Brisela, osnovan je 2005. godine i bavi se analizama u oblastima makroekonomije, energetske politike, fiskalnih pravila EU, konkurentnosti, klimatske tranzicije i globalne trgovine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Ujedinjeni Arapski Emirati izlaze iz OPEC i OPEC+, planirano povećanje proizvodnje za 30%

UAE napustili OPEC i OPEC+, što može dovesti do slabijeg uticaja kartela na tržište i povećanja proizvodnje za 30%

Published

on

By

UAE napustili OPEC i OPEC+, što može dovesti do slabijeg uticaja kartela na tržište i povećanja proizvodnje za 30%

Ujedinjeni Arapski Emirati objavili su 28. aprila 2026. godine da napuštaju Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) i prošireni format OPEC+, čime je kartel značajno oslabljen jer UAE poseduju značajne rezervne kapacitete. Odluka je doneta u skladu sa dugoročnom strategijom i ekonomskom vizijom UAE za razvoj sopstvenog energetskog sektora, uz ubrzanje investicija u domaću proizvodnju energije, saopštila je zvanična agencija WAM.

Kako je dodatno objašnjeno, odluka je vođena nacionalnim interesima, sa ciljem da UAE aktivno odgovore na urgentne potrebe tržišta u uslovima geopolitičke nestabilnosti vezane za poremećaje u Arapskom zalivu i Ormuskom moreuzu, što direktno utiče na dinamiku ponude nafte na svetskom tržištu.

Prema navodima analitičara i izvora, ovaj potez predstavlja snažan udarac članicama OPEC-a i njihovom lideru Saudijskoj Arabiji, naročito u trenutku kada rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana izaziva energetski šok i nestabilnost globalne ekonomije. UAE su kritikovali druge arapske države da nisu pružile dovoljnu zaštitu tokom iranskih napada na njihove interese kao saveznika SAD.

Horhe Leon, analitičar kompanije Ristad, ocenjuje da povlačenje UAE označava značajnu promenu za OPEC, jer je uz Saudijsku Arabiju to bila jedna od retkih članica sa značajnim rezervnim kapacitetima, putem kojih grupa utiče na tržište. “Dugoročna implikacija je strukturno slabiji OPEC. Van grupe, UAE bi imao i podsticaj i mogućnost da poveća proizvodnju, što otvara pitanja o održivosti uloge Saudijske Arabije kao centralnog stabilizatora tržišta i ukazuje na potencijalno nestabilnije tržište nafte kako se smanjuje kapacitet OPEC-a da ublaži neravnoteže u ponudi”, navodi Leon.

Adže Parmar, direktor za energetiku u ICIS-u, napominje da se UAE već duže vreme ne slažu s politikom OPEC-a. “To nije iznenađenje, ali će svakako imati značajan uticaj na duži rok. To takođe označava opšti pomak u istorijski jakom savezu između UAE i Saudijske Arabije.”

Sergej Vakulenko iz Karnegi centra Rusija Euroazija, bivši direktor Gaspronjefta, ističe da UAE planiraju da povećaju proizvodnju nafte do 30%, što bi bilo teško ostvariti uz ograničenja OPEC-a i OPEC+. “Sada je verovatno najmanje štetno vreme da se to objavi – cene nafte su visoke i postoje stvarne nestašice zbog zatvaranja Ormuza. Nakon otvaranja, doći će do povećane potražnje jer će zemlje obnavljati rezerve koje su smanjene od februara, tako da će cene ostati visoke. Bez UAE, OPEC će biti mnogo slabiji, jer drugi veliki proizvođači poput Irana i Iraka nemaju značajne rezervne kapacitete kao UAE i Saudijska Arabija.”

Članice OPEC-a proizvode više od trećine svetske ponude nafte. Organizacija je osnovana 1960. godine, a članice su Alžir, Republika Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Gabon, Libija, Nigerija, Irak, Iran, Kuvajt, Saudijska Arabija i Venecuela. Nakon 2016, OPEC je uvećan za još 10 zemalja, uključujući Rusiju, stvarajući OPEC+. Osnovna svrha OPEC-a je stabilizacija tržišta i obezbeđivanje redovne isporuke goriva.

Pročitaj još

Domaće

Atlantic Grupa povećala prihod na 297,3 miliona evra, rast od 14,4 odsto u prvom kvartalu

Kompanija zabeležila EBITDA od 29,7 miliona evra i rast neto dobiti od 77,6 odsto, s dvocifrenim rastom u segmentima kafe, delikatesnih namaza i apoteka

Published

on

By

Kompanija zabeležila EBITDA od 29,7 miliona evra i rast neto dobiti od 77,6 odsto, s dvocifrenim rastom u segmentima kafe, delikatesnih namaza i apoteka

Atlantic Grupa je u prvom kvartalu 2026. ostvarila prihod od prodaje od 297,3 miliona evra, što predstavlja rast od 14,4 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. EBITDA (dobit pre kamata, poreza i amortizacije) iznosila je 29,7 miliona evra, beležeći povećanje od 29 odsto na godišnjem nivou, dok je neto dobit porasla za 77,6 odsto, uprkos većim ulaganjima, višoj amortizaciji i rastu troškova kamata i poreza.

Rast prihoda zabeležen je u svim poslovnim i distributivnim segmentima, a najveći doprinos došao je iz sektora kafe, apotekarskog poslovanja i delikatesnih namaza. Dodatno, kompanija je ostvarila napredak na međunarodnim tržištima, posebno u Hrvatskoj i Severnoj Makedoniji.

Segment kafe pokazao je snažan dvocifren rast prodaje na gotovo svim regionalnim tržištima, naročito u Severnoj Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Najveći doprinos dali su brendovi Grand kafa, Barcaffe, Bonito, C kafa i Doncafe, uz rast prodaje instant, kapsula i espresso kafe. Delikatesni namazi su ostvarili dvocifren rast prodaje, posebno na tržištima Nemačke, Austrije, Kosova i Srbije, sa naglaskom na mesne i riblje namaze, kao i proizvode brenda Bakina Tajna.

Segment pića je takođe beležio rast na tržištima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, dok je apotekarsko poslovanje snažno poraslo zahvaljujući preuzimanju devet apoteka od kompanije Belupo početkom godine. Na kraju marta 2026. lanac Farmacia imao je ukupno 118 prodajnih jedinica, uključujući 67 apoteka, 50 specijalizovanih prodavnica i veb prodavnicu.

Prema ekonomskim analizama, ovakvi rezultati potvrđuju pozitivan uticaj strateških investicija i širenja portfolia na ključnim tržištima, kao i uspeh u distribuciji sopstvenih i partnerskih brendova. Kompanija nije iznela dodatne prognoze ili planove u ovom izveštaju.

Pročitaj još

Domaće

Janaf smanjio neto dobit na 13 miliona evra u prvom kvartalu 2026

Prihodi kompanije dostigli 35 miliona evra, dok je bruto dobit iznosila skoro 16 miliona evra

Published

on

By

Prihodi kompanije dostigli 35 miliona evra, dok je bruto dobit iznosila skoro 16 miliona evra

Kompanija Janaf ostvarila je neto dobit od 13 miliona evra u prvom kvartalu 2026. godine, što predstavlja pad od 13 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, saopšteno je u finansijskom izveštaju. Ukupni prihodi firme u ovom tromesečju dostigli su 35 miliona evra, dok je bruto dobit iznosila gotovo 16 miliona evra. Prihodi od osnovne delatnosti, koji obuhvataju transport i skladištenje nafte i naftnih derivata, iznosili su 33 miliona evra.

Janaf je 72 odsto prihoda od osnovne delatnosti ostvario poslovanjem sa inostranim kupcima, u ukupnom iznosu od skoro 24 miliona evra, dok je na domaćem tržištu prihodovao više od 9 miliona evra. Kompanija navodi da su finansijski rezultati i dalje iznad proseka u hrvatskoj privredi, uprkos geopolitičkoj neizvesnosti i složenim uslovima u energetskom sektoru, koji su obeležili početak godine.

“Izražena geopolitička neizvesnost i složene okolnosti u energetskom sektoru obeležili su prvo tromesečje ove godine. Uprkos takvom okruženju, ostvareni finansijski rezultati potvrđuju stabilnost i otpornost poslovanja JANAF-a i dodatno učvršćuju našu poziciju pouzdanog partnera naftnog sektora i jedinog sigurnog pravca snabdevanja za ovaj deo Evrope. Time smo još jednom potvrdili svoju ulogu pouzdanog partnera u Hrvatskoj, Evropskoj uniji i zemljama u okruženju, kao i poziciju strateškog energetskog čvorišta Evropske unije”, istakla je Uprava JANAF-a, predvođena predsednikom mr sc Stjepanom Adanićem, uz članove Vladislava Veselicu i Ivana Barbarića.

Kompanija je najavila nastavak planiranih razvojnih aktivnosti, uključujući ulaganja u proširenje skladišnih kapaciteta, diversifikaciju poslovanja kroz projekte obnovljivih izvora energije, kao i izlazak na međunarodna tržišta putem projekta u Kazahstanu. “Zahvaljujući snažnoj podršci vlasnika i ključnih aktera, kao i posvećenosti zaposlenih, nastavljamo sa sprovođenjem planiranih razvojnih aktivnosti. To uključuje ulaganja u proširenje skladišnih kapaciteta i dalju diverzifikaciju poslovanja kroz projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, kao i izlazak na međunarodna tržišta kroz projekat u Kazahstanu, čime jačamo temelje dugoročne stabilnosti i razvoja Društva”, navodi se u saopštenju Uprave.

Prema ekonomskim analizama, finansijski rezultati omogućavaju nastavak procesa diverzifikacije poslovanja sa ciljem dugoročne transformacije JANAF-a u integrisanu energetsku kompaniju.

Pročitaj još

U Trendu