Connect with us

Domaće

Izvoz ubea sa Filipina porastao na 3,2 miliona dolara uz rast od 20 odsto

Ponuda proizvoda sa ubeom u SAD porasla 230 odsto, očekuje se dodatnih 74 odsto rasta u naredne četiri godine

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Cats coming

Ponuda proizvoda sa ubeom u SAD porasla 230 odsto, očekuje se dodatnih 74 odsto rasta u naredne četiri godine

Ljubičasti slatki krompir ube, koji se uzgaja na Filipinima, beleži snažan rast izvoza i popularnosti na globalnom tržištu. Samo u 2025. godini izvoz ubea sa Filipina dostigao je vrednost od 3,2 miliona dolara, odnosno skoro 1,7 miliona kilograma, što predstavlja rast od 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci analitičke kompanije za hranu i piće Datassential.

Najveći uvoznik ubea su Sjedinjene Američke Države koje su u 2025. kupile ovog korena u vrednosti od 1,6 miliona dolara, dok su Kanada, Australija i Ujedinjeno Kraljevstvo takođe među vodećim tržištima. U SAD ponuda proizvoda sa ubeom porasla je za 230 odsto u poslednje četiri godine, a procenjuje se da će u naredne četiri godine tržište dodatno porasti za 74 odsto. Trenutno se ube nalazi na meniju u 95 ugostiteljskih lanaca širom SAD.

Ube je sve prisutniji i u Evropi, naročito u Nemačkoj i Velikoj Britaniji, a na srpskom tržištu dostupan je uglavnom u većim i poznatijim kafeterijama. Popularnosti ovog korena doprinele su i velike međunarodne kompanije – Starbucks je u 2025. lansirao ograničene serije napitaka poput Ube Iced Coconut Latte i Ube Espresso Martini, dok je u prolećnoj ponudi za 2026. uključio i Ube Matcha Latte i Ube Vanilla Macchiato.

Osim što je poznat po svom zdravom sastavu, ube je prepoznatljiv po svojoj jarko ljubičastoj boji koja hrani i pićima daje atraktivan izgled, što ga čini posebno popularnim na društvenim mrežama. Potražnja za egzotičnim ukusima i vizuelno privlačnim proizvodima podstiče stalnu potragu ugostitelja za novim trendovima.

Ipak, klimatske promene negativno utiču na proizvodnju ubea na Filipinima. Ukupna proizvodnja pala je sa 13.381 metričke tone u 2024. na 12.483 tone u 2025, što je pad od 1,63 odsto. Za poređenje, u 2021. proizvodnja je iznosila 14.150 tona, što ukazuje na kontinuirani pad uprkos rastu tražnje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

APR objavio bonitetne ocene i finansijske izveštaje za 2025. godinu

Ažurirani podaci dostupni na portalu APR-a uključuju bonitetne ocene i finansijske izveštaje za period 2021–2025

Published

on

By

Ažurirani podaci dostupni na portalu APR-a uključuju bonitetne ocene i finansijske izveštaje za period 2021–2025

Agencija za privredne registre (APR) objavila je ažurirane podatke o bonitetu i sažete finansijske izveštaje privrednih društava, ustanova i preduzetnika na svom Portalu za isporuku podataka. Podaci se zasnivaju na redovnim godišnjim finansijskim izveštajima za 2025. godinu.

APR navodi da su za privredna društva utvrđene nove godišnje ocene boniteta za 2025. godinu, a korisnicima su na raspolaganju pregled pokazatelja boniteta, sažeti finansijski izveštaji i godišnje ocene boniteta za poslednjih pet godina, odnosno za period 2021–2025.

Kako ističu iz APR-a, ove informacije predstavljaju pouzdan izvor za svakodnevno poslovanje, bilo da je reč o analizi poslovanja potencijalnih partnera, proceni rizika ili donošenju odluka na osnovu relevantnih i ažuriranih podataka.

APR poziva sve zainteresovane da posete Portal i upoznaju se sa dostupnim paketima i visinama naknada.

Pročitaj još

Domaće

HIP Petrohemija raspisala javni poziv za stručni nadzor remonta u 2026. godini

Kapitalni remont traje 50 dana, ponude do 9. jula, važenje ponude najmanje 120 dana

Published

on

By

Kapitalni remont traje 50 dana, ponude do 9. jula, važenje ponude najmanje 120 dana

HIP Petrohemija objavila je javni poziv za dostavljanje ponuda za angažovanje stručnog nadzora nad izvođenjem kapitalnog remonta planiranog za 2026. godinu u postrojenjima u Pančevu i Fabrici sintetičkog kaučuka (FSK) u Elemiru. Remont će se odvijati tokom zastoja fabrike Etilen, pogona PEVG i PENG i fabrike Energetika od 15. septembra do 31. oktobra, dok će radovi u FSK trajati od 31. septembra do 15. novembra.

Svi radovi moraju biti završeni u roku od 50 kalendarskih dana od dana početka, a ponude se dostavljaju elektronski putem SAP portala https://srm.nis.rs, uz prethodnu registraciju ponuđača. Svaki ponuđač ima mogućnost da podnese samo jednu ponudu, samostalno ili u konzorcijumu, najkasnije do 9. jula. Ponuda mora važiti najmanje 120 kalendarskih dana od konačnog roka za prijavu.

Kriterijum za izbor dobavljača je ekonomski najpovoljnija ponuda, pod uslovom da tehnički ispunjava zahteve. Ponuđači koji nisu kvalifikovani sa aspekta HSE ne mogu učestvovati u saradnji sa NIS a.d. Novi Sad. Naručilac zadržava pravo da u bilo kom trenutku, a najkasnije do zaključenja ugovora, bez navođenja razloga, odustane od daljeg sprovođenja nabavke, bez obaveze nadoknade troškova ponuđačima.

Svi ponuđači su obavezni da prihvate ugovor o poverljivosti, HSE sporazum i antikorupcijski sporazum. Naručilac može dodatno zahtevati finansijske i bonitetne izveštaje, uključujući Dun&Bradstreet izveštaje za strane firme. Ponuđač koji samostalno podnese ponudu ne može učestvovati u zajedničkoj ponudi ili kao podizvođač, niti isto lice može biti deo više konzorcijuma, navodi se na sajtu HIP Petrohemije.

Pročitaj još

Domaće

ACI Europe upozorava na kašnjenja zbog EES sistema, putnici čekaju satima na granici

Novi digitalni sistem granične kontrole izazvao je ozbiljna zadržavanja, dok Wizz Air savetuje dolazak na aerodrom tri sata ranije

Published

on

By

Novi digitalni sistem granične kontrole izazvao je ozbiljna zadržavanja, dok Wizz Air savetuje dolazak na aerodrom tri sata ranije

ACI Europe, udruženje koje zastupa evropske aerodrome pred institucijama Evropske unije, saopštilo je da novi digitalni sistem ulaska i izlaska (EES) izaziva ozbiljne probleme, sa kašnjenjima zbog kojih su putnici prinuđeni da satima čekaju na granicama. Predsednik ACI Europe, Štefan Šulte, upozorio je da je zbog implementacije ovog sistema tokom letnje sezone industrija suočena sa neizvesnošću i ozbiljnim izazovima, navodeći da putnici u špicevima čekaju satima u redovima i da ne zna kako će se situacija razvijati sa očekivanim porastom saobraćaja u narednim nedeljama.

Evropska unija je početkom godine uvela EES, obavezujući putnike izvan EU da registruju biometrijske podatke – uključujući skeniranje lica i otiske prstiju – pri svakom prelasku granice Šengenske zone. U nekim zemljama sistem funkcioniše bez teškoća, ali u velikom broju vazdušnih luka zabeležena su ozbiljna kašnjenja. U aprilu su neki putnici na letovima sa milanskih aerodroma Bergamo i Linate za Mančester zakasnili na let zbog zastoja na pasoškoj kontroli, dok je ranije ovog meseca na aerodromu u Atini više desetina putnika kompanije Ryanair ostalo bez leta za London Luton zbog gužvi na graničnoj kontroli i dodatnih zahteva u proceduri obrade podataka.

Šulte je na industrijskom skupu u Pragu izjavio: „Putnici u špicevima čekaju u redovima satima. Zaista ne znam kako ćemo uspeti da se izborimo sa situacijom u narednim nedeljama, kada se očekuje dodatni porast saobraćaja.” On je političarima poručio da „prestanu da se pretvaraju kako EES funkcioniše sasvim u redu, jer to nije istina”.

Zbog novih procedura, avio-kompanija Wizz Air savetovala je britanskim turistima da dolaze na evropske aerodrome čak tri sata pre planiranog povratka kući. U Grčkoj je ministarka turizma Olga Kefalogijani izjavila da ne želi da posetioci budu opterećeni birokratskim procedurama, obećavši da britanski putnici tokom ovog leta neće biti podvrgnuti biometrijskim proverama, ali je grčko Ministarstvo spoljnih poslova kasnije osporilo postojanje izuzeća od pravila. Takođe, pojavile su se informacije da Portugal i Italija razmatraju izuzeće za državljane Velike Britanije, što je Evropska komisija demantovala.

ACI Europe insistira na hitnom preispitivanju i fleksibilnosti u primeni EES-a, kako bi granične službe imale mogućnost da suspenduju sistem kada je to potrebno radi izbegavanja daljeg haosa. „Ovde je reč o pokazivanju elementarnog poštovanja i pristojnosti prema ljudima koji su odlučili da putuju u EU, ali i o očuvanju naše reputacije kao gostoljubive i efikasne destinacije”, naglasio je Šulte.

Pročitaj još

U Trendu