Connect with us

Domaće

Domaći investitori uložili 340 miliona evra, preuzeli 55 odsto tržišta nekretnina

U Srbiji domaći kapital sada čini većinu, dok su strane investicije pale ispod 45 odsto u 2025. godini

Published

on

pexels-photo-9514337

U Srbiji domaći kapital sada čini većinu, dok su strane investicije pale ispod 45 odsto u 2025. godini

Domaći investitori ostvarili su dominantnu poziciju na srpskom tržištu komercijalnih nekretnina, sa ukupnim ulaganjem od oko 340 miliona evra u protekloj godini, pokazuju podaci CBRE za 2025. godinu. Srbija je u tom periodu privukla 40 odsto ukupnih investicija u poslovne nekretnine u regionu, dok je udeo stranih ulagača pao ispod 45 odsto, što potvrđuje strukturne promene u sektoru.

Prema analizi, lokalni i regionalni kapital sada preovlađuje na tržištu, dok je ranije udeo stranih investitora iznosio između 60 i 70 odsto. “Prvi put su lokalni igrači dominantni, a to je trend koji vidimo i u drugim zemljama centralne i istočne Evrope. Domaći ulagači poznaju tržište, dok su međunarodni investitori oprezniji zbog neizvesnosti”, izjavila je Jana Jovanović, rukovodilac odeljenja za istraživanje tržišta za region jugoistočne Evrope u CBRE.

Najveće interesovanje stranih investitora i dalje je usmereno na kancelarijske i logističke objekte. Kancelarijski prostor je bio najaktivniji segment 2025. godine, čineći 70 odsto ukupnih investicija u komercijalne nekretnine. Nova ponuda kancelarija ostala je ograničena, sa manje od 30.000 kvadratnih metara najavljenih za izgradnju u 2026, dok se značajniji rast očekuje tek od 2027. godine. “Cena najma kancelarijskog prostora kreće se oko 18 evra po kvadratnom metru”, navodi Jovanović.

Sektor maloprodajnih parkova zabeležio je rast, sa ukupnom ponudom u regionu uvećanom za više od 15 odsto u 2025. godini, a u izgradnji je oko 300.000 kvadratnih metara. Očekuje se da će 2026. ukupna kvadratura maloprodajnih centara prevazići kvadraturu tržnih centara. Tržni centri redefinišu model poslovanja, sa širenjem F&B ponude i iskustvenih sadržaja, dok vlasnici ulažu u modernizaciju i diverzifikaciju.

Na logističkom tržištu, tokom 2025. godine izgrađeno je više od 70.000 kvadratnih metara novog prostora, što je rezultiralo godišnjim rastom ponude od oko 10 odsto. Potražnja je apsorbovala sav novi kapacitet, a ukupna zaliha logističkog prostora ostala je ispod 800.000 kvadratnih metara. Intenzivan razvoj beleže i gradovi van Beograda, poput Novog Sada, Jagodine, Kragujevca i Niša, ali Beograd i dalje vodi po izgradnji i potražnji.

Uoči EXPO 2027, tržište hotela u Beogradu beleži značajan rast. Otvoreni su St. Regis i Hotel Bristol, dok su Ritz‑Carlton i InterContinental u fazi izgradnje. Trenutno je oko 15 hotela u različitim fazama razvoja, sa dodatnih 1.500 novih soba, a očekuje se rast tržišta od oko 20 odsto do 2027. godine. “EXPO će biti katalizator, ali i test za hotelski sektor”, ističe Jovanović, uz napomenu da će održivost zavisiti od promocije zemlje, jačanja turističke infrastrukture i razvoja transportnih kapaciteta.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Pravoslavni vernici obeležavaju Vaskrs, rasprava o jeziku sa dva pravilna izraza

Vernici širom Srbije slave Vaskrs 11. aprila 2026, dok se istovremeno koristi i izraz Uskrs kao deo narodnog jezika

Published

on

By

Vernici širom Srbije slave Vaskrs 11. aprila 2026, dok se istovremeno koristi i izraz Uskrs kao deo narodnog jezika

Pravoslavni vernici širom Srbije danas, 11. aprila 2026, obeležavaju jedan od najznačajnijih hrišćanskih praznika – Vaskrs. Kao i svake godine, javnost raspravlja o tome koji je izraz pravilan: „Uskrs“ ili „Vaskrs“. Prema pravopisnim pravilima i mišljenju jezičkih stručnjaka, oba izraza su ispravna, ali se razlika ogleda u poreklu i upotrebi.

Izraz „Vaskrs“ potiče iz srpskoslovenskog jezika i tradicionalno se koristi u okviru Srpske pravoslavne crkve i književnosti. Ovaj oblik bio je standard u svim krajevima pod upravom Srpske pravoslavne crkve do sredine XVIII veka. S druge strane, izraz „Uskrs“ pripada narodnom jeziku i nastao je kao autentična prilagodba crkvenih izraza svakodnevnom govoru.

Sveštenik Zoram Perković izjavio je: „Pravilno je reći i jedno i drugo, bitno je da se razumemo.“ Lingvistički gledano, oba izraza su ispravna i prihvaćena, a izbor između njih zavisi od konteksta i lične tradicije.

Obeležavanje Vaskrsa u Srbiji prate i tradicionalni običaji i narodno verovanje, dok rasprava o jezičkoj ispravnosti ostaje aktuelna svake godine tokom praznika. Iako su pravila jezika jasna, praksa pokazuje da se oba oblika koriste širom zemlje, kako u medijima, tako i u svakodnevnim razgovorima.

Pročitaj još

Domaće

Srbija povećala BDP za 1,9 odsto, deficit budžeta porastao na 70,5 milijardi dinara

U prva dva meseca 2026. godine zabeležen rast izvoza od 1,6 odsto, dok je uvoz pao za 3,5 odsto

Published

on

By

U prva dva meseca 2026. godine zabeležen rast izvoza od 1,6 odsto, dok je uvoz pao za 3,5 odsto

Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u prva dva meseca 2026. godine porastao je za 1,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, što je za 0,9 procentnih poena više nego u isto vreme 2025, pokazuju podaci iz najnovijeg izdanja Makroekonomskih analiza i trendova (MAT). Istovremeno, deficit budžeta dostigao je 70,5 milijardi dinara, što predstavlja povećanje od 44,8 milijardi dinara u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Najveći doprinos rastu BDP-a imali su sektori ostalih usluga, građevinarstva i neto poreza, dok je industrija zabeležila negativan uticaj. Industrijska proizvodnja je u februaru 2026. godine bila neznatno niža nego u istom mesecu 2025, uz napomenu da je februar imao jedan radni dan manje i da su poslovanje pančevačke rafinerije i geopolitički izazovi uticali na rezultat.

U spoljnotrgovinskoj razmeni, robni izvoz Srbije porastao je za 1,6 odsto međugodišnje, dok je robni uvoz smanjen za 3,5 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je približno 85 odsto, što je značajno više u odnosu na 80,7 odsto godinu dana ranije.

U sektoru trgovine na malo, promet robe u februaru 2026. bio je realno veći za 4,6 odsto nego u istom mesecu prethodne godine. U januaru 2026. godine prosečna neto zarada u Srbiji porasla je nominalno za 10,2 odsto, a realno za 7,6 odsto u odnosu na januar prethodne godine.

Inflacija je u januaru i februaru 2026. godine iznosila 0,3 odsto i 0,5 odsto na mesečnom nivou, dok je međugodišnja inflacija u tim mesecima bila 2,4 odsto i 2,5 odsto. Od septembra 2025. inflacija se kreće u okviru cilja Narodne banke Srbije, ispod tri odsto, zahvaljujući ograničenju marži u trgovini robom široke potrošnje, koje je prestalo da važi od marta 2026. godine.

Međugodišnja inflacija u Srbiji u februaru 2026. iznosila je 2,5 odsto, dok je u Evropskoj uniji bila 2,1 odsto, a u evrozoni 1,9 odsto.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije smanjuje akcize na gorivo na 54 i 55,53 dinara po litru do 24. aprila

Akcize na bezolovni benzin i dizel privremeno umanjene za 20 odsto zbog rasta cena nafte na svetskom tržištu

Published

on

By

Akcize na bezolovni benzin i dizel privremeno umanjene za 20 odsto zbog rasta cena nafte na svetskom tržištu

Vlada Republike Srbije donela je dopunu Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte, kojom se u periodu od 10. aprila do 24. aprila 2026. godine dodatno umanjuju akcize na gorivo. Akciza na bezolovni benzin iznosiće 54 dinara po litru, dok će za dizel biti određena na 55,53 dinara. Ova mera predstavlja privremeno smanjenje akciza na derivate nafte za 20 odsto, što je maksimalno dozvoljeno Zakonom o akcizama, a odluka je doneta sredinom marta 2026. godine.

Prema saopštenju Ministarstva finansija, država preuzima deo fiskalnog tereta s obzirom na rast cena sirove nafte na globalnom tržištu, te smanjuje iznose akciza na olovni i bezolovni benzin, kao i na gasna ulja ili dizel. Ovo privremeno smanjenje omogućava da rast cena goriva ne dostigne dvocifreni procenat, što je slučaj u nekim susednim državama. Prethodno sprovedena mera smanjenja akciza za 20 odsto primenjena je pre mesec dana i ostaje na snazi do 24. aprila 2026. godine.

Uredbom su tako utvrđene sledeće cifre: akciza na bezolovni benzin iznosi 54 dinara po litru, dok je za dizel određena na 55,53 dinara. Ove mere imaju za cilj da stabilizuju cene goriva na domaćem tržištu u uslovima povećanih svetskih cena sirove nafte, kako je objavljeno u Službenom glasniku.

Pročitaj još

U Trendu