Connect with us

Domaće

Ministarstvo poljoprivrede izdvojilo 124 milijarde dinara za subvencije, isplaćeno 48 odsto budžeta

Na Novosadskom sajmu istaknuto da bez reformi i rečnih luka tovno govedarstvo stagnira uprkos podsticajima

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Alexas_fotos

Na Novosadskom sajmu istaknuto da bez reformi i rečnih luka tovno govedarstvo stagnira uprkos podsticajima

Na 93. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije saopštilo je da je za podsticaje u agraru ove godine izdvojeno 124 milijarde dinara, što je četiri puta više nego 2012. godine. Prema podacima iz Ministarstva, do sada je isplaćeno 48 odsto planiranog budžeta, dok je za IPARD 3 program već isplaćeno 10 miliona evra, a do kraja godine planirano je ukupno 31 milion evra.

Uprkos ovim izdvajanjima, domaći odgajivači goveda upozorili su da tovno govedarstvo ne beleži napredak. Na sastanku Udruženja Agroprofit, održanom tokom sajma, istaknuto je da novac iz budžeta nije dovoljan ukoliko sistemske reforme izostanu, a osnovni problem ostaje praznjenje srpskih štala. Stočari su nadležnima poručili da su subvencije nedovoljne ukoliko ne bude ukinuto administrativno ograničenje izvoza i poboljšana infrastruktura, posebno rečne luke na Dunavu.

Među ključnim zahtevima stočara izdvojeni su: osnivanje posebne Uprave za stočarstvo, uvođenje strožeg reda u oblasti genetike i veterine, uređivanje matičnih knjiga za evidenciju porekla i čistokrvnosti grla, te hitno sređivanje rečnih terminala na Dunavu radi lakšeg izvoza stoke. Kao novu šansu, najavljeno je formiranje liste farmi koje rade po najvišim standardima, što će biti osnova za domaći brend „Junetina iz prirode“.

Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je na sajmu: „Danas smo pričali o onome što najviše brine poljoprivrednike – novcu. Kada novac stigne na vreme, zadovoljni su. Još kad vreme, a ove godine nas je, hvala Bogu, služilo.“ On je naglasio da je država stabilna kada je stabilan agrar, te da se isplata subvencija odvija prema planu. Direktor Uprave za agrarna plaćanja Nemanja Lečić naveo je da je za 2026. godinu već iskorišćeno oko 48 odsto budžeta, najviše za primarnu biljnu i stočarsku mehanizaciju, dok se isplata za priplodna grla očekuje naredne nedelje.

Lečić je istakao i da mere IPARD programa podržavaju ruralni turizam i infrastrukturna ulaganja na selu, uz najavu još jednog poziva na jesen. Ministar Glamočić je posebno naglasio važnost digitalizacije i primene veštačke inteligencije u poljoprivredi, čime bi se, kako je rekao, zadržali mladi na selu i ojačala domaća ekonomija. Lečić je podsetio da je 2023. godina bila prekretnica u digitalizaciji pomoću sistema e-agrar i LPIS, dok je v.d. pomoćnika ministra Aleksandar Bogićević naveo da je savetodavni budžet ove godine rekordan, uz kalendar podsticaja i dodatne mere ruralnog razvoja planirane za drugu polovinu godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Trgovinski lanci razmatraju primenu novog zakona o trgovačkim praksama uz podršku PKS

Trgovci sa ministarkom trgovine i PKS analizirali izazove i rokove za primenu novih propisa u sektoru maloprodaje

Published

on

By

Trgovci sa ministarkom trgovine i PKS analizirali izazove i rokove za primenu novih propisa u sektoru maloprodaje

Predstavnici maloprodajnih trgovinskih lanaca sastali su se 9. jula 2026. sa ministarkom trgovine Jagodom Lazarević i zamenikom predsednika Privredne komore Srbije (PKS) Igorom Popovićem, kako bi razgovarali o primeni novih mera iz Zakona o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda. Glavne teme sastanka bile su tumačenje propisa, rokovi za ispunjenje novih obaveza i komunikacija sa dobavljačima, saopštila je Privredna komora Srbije.

Trgovci su istakli potrebu za jasnim definisanjem procedura i dodatnim objašnjenjima kako bi se izbegle nejasnoće u primeni zakona. Takođe su zahtevali dovoljno vremena za prilagođavanje novim pravilima, posebno u segmentima gde je uvođenje novina značajno uticalo na svakodnevno poslovanje.

Ministarka trgovine Jagoda Lazarević naglasila je da su nova zakonska rešenja usmerena na održivo poslovanje, stabilnost tržišta i zaštitu potrošača, kao i na očuvanje fer uslova poslovanja. “Cilj je da se kroz dijalog i otvoren razgovor sa svim akterima tržišta uspostavi model koji je primenljiv u praksi”, navodi se u saopštenju.

Dogovoreno je da će komunikacija između Ministarstva trgovine i trgovaca, uz podršku PKS, biti nastavljena i u narednom periodu, kako bi se sva otvorena pitanja detaljno razmotrila. Ministarstvo će, u saradnji sa nadležnim institucijama, analizirati sva dostavljena pitanja trgovinskih lanaca i davati dodatna pojašnjenja u vezi sa Zakonom o trgovačkim praksama.

Pročitaj još

Domaće

Mistral komerc eutanazira više od 11.000 svinja zbog afričke kuge u Hrtkovcima

Virus afričke kuge svinja prisutan u šest okruga, više od 10.000 svinja eutanazirano na manjim gazdinstvima za dva meseca

Published

on

By

Virus afričke kuge svinja prisutan u šest okruga, više od 10.000 svinja eutanazirano na manjim gazdinstvima za dva meseca

Na farmi Mistral komerc u Hrtkovcima danas je započeta eutanazija više od 11.000 svinja zaraženih afričkom kugom, potvrđeno je iz Ministarstva poljoprivrede. Ministar Dragan Glamočić izjavio je da će biti uklonjeno oko 1.100 priplodnih krmača, oko 5.000 prasadi i više hiljada tovljenika, ističući da je dosledna primena biosigurnosnih mera ključna za sprečavanje širenja bolesti.

Prema Glamočiću, afrička kuga svinja trenutno je registrovana u šest okruga u Srbiji, a Mačvanski i Sremski okrug su najpogođeniji zbog najveće koncentracije svinjarske proizvodnje i najvećih zabeleženih šteta. U poslednja dva meseca, više od 10.000 svinja eutanazirano je na manjim gazdinstvima u Mačvanskom i Sremskom okrugu, kao i na području Beograda, ali je virus uprkos strogim merama dospeo i na veliku farmu u Hrtkovcima.

Glamočić je upozorio da su glavni prenosioci virusa ljudi koji ne poštuju propisane mere, dok su divlje svinje prirodni rezervoar zaraze. “Virus se može preneti preko obuće, odeće, vozila, opreme, pa čak i hrane. Zato je neophodno ograničiti ulazak ljudi na farme i dosledno sprovoditi mere dezinfekcije”, rekao je Glamočić. On je naglasio da nema razloga za paniku jer afrička kuga svinja nije opasna za ljude i ne može se preneti konzumiranjem svinjskog mesa.

Ministar je pozvao proizvođače da pooštre biosigurnosne mere, a lokalne samouprave da povećaju nivo kontrole i prevencije. Država će, kako je dodao, nadoknaditi štetu svim registrovanim proizvođačima koji su prijavili svoja grla, a građanima je upućen apel da ne bacaju uginule životinje, već da svaki slučaj prijave nadležnim veterinarskim službama.

Vlasnik farme u Hrtkovcima, Jasminko Ristović, naglasio je da su na farmi primenjivane sve biosigurnosne mere, ali da ni to nije bilo dovoljno da se spreči prodor virusa. “Sprovodili smo sve mere zaštite. Zaposleni iz zaraženih područja već pre mesec dana su ostali kod kuće, na farmi je radila trećina radnika, ali ni to nije bilo dovoljno”, izjavio je Ristović.

Eutanazija svinja na farmi u Hrtkovcima trajaće nekoliko dana. U više opština u Srbiji, uključujući opštinu Vladimirci u Mačvanskom okrugu, aktivna su žarišta afričke kuge, a u poslednja dva meseca eutanazirano je na hiljade grla. Za ovu bolest ne postoji lek niti vakcina, pa se proizvođačima savetuje maksimalna zaštita farmi.

Pročitaj još

Domaće

Teklas Automotive ulaže 1,3 miliona dinara u proširenje fabrike kod Vladičinog Hana

Proširenje proizvodnog kompleksa uključuje nadstrešnicu od 770 m² i ulaganje od 158.000 dinara za zemljište

Published

on

By

Proširenje proizvodnog kompleksa uključuje nadstrešnicu od 770 m² i ulaganje od 158.000 dinara za zemljište

Turska kompanija Teklas Automotive uložiće 1,3 miliona dinara u proširenje svog proizvodnog kompleksa u naselju Lepenica kod Vladičinog Hana, na osnovu građevinske dozvole izdate od strane Opštinske uprave. Ova investicija predviđa dogradnju i adaptaciju postojeće hale na katastarskoj parceli 3320 u KO Lepenica, sa ciljem proširenja nekoliko funkcionalnih celina namenjenih proizvodnji i zaposlenima.

Prema građevinskoj dozvoli, radovi obuhvataju izgradnju prolaza između objekata, proširenje menze, novu žensku garderobu sa sanitarnim čvorom, ostavu i punionicu sekundarnih baterija za električna industrijska vozila. Takođe je planirana izgradnja nadstrešnice površine oko 770 m² uz jedan od proizvodnih objekata. Svi objekti zadržaće prizemnu strukturu i služiće kao industrijske zgrade za proizvodnju komponenti za auto-industriju.

Teklas Automotive je otvorio svoju prvu fabriku u Vladičinom Hanu u aprilu 2016. godine, dok je izgradnja novog pogona i bazena za radnike počela 2017. godine. Investitor je, prema dokumentaciji, u obavezi da pre prijave početka radova uplati doprinos za uređenje građevinskog zemljišta u iznosu od oko 158.000 dinara.

Građevinska dozvola precizira da radovi moraju biti započeti u roku od tri godine od pravosnažnosti dozvole, dok upotrebna dozvola mora biti pribavljena najkasnije u roku od pet godina. Proširenje ovog industrijskog kompleksa doprinosi daljem razvoju auto-industrije u regionu i unapređuje uslove za zaposlene u fabrici.

Pročitaj još

U Trendu