Connect with us

Domaće

Deutsche Bank emituje zelene obveznice od 500 miliona evra, tržište prelazi tri biliona dolara

Globalna emisija zelenih obveznica premašila 500 milijardi dolara godišnje; korporativni sektor drži 40 odsto udela

Published

on

g2b7b12d1de069945cdfce64165cc9476d287f60b29de90657e6ef24619e071b05e5429b7ae8f807c94e714028d54d63ffb86570a07a3f1fdf62557cd41b4a9fe_1280

Globalna emisija zelenih obveznica premašila 500 milijardi dolara godišnje; korporativni sektor drži 40 odsto udela

Deutsche Bank je nedavno emitovala zelene obveznice u iznosu od 500 miliona evra (oko 58,5 milijardi dinara), namenjene kreditima za održive stambene objekte, čime je realizovana prva emisija u skladu sa Evropskim standardom za zelene obveznice. Prema podacima Climate Bonds Initiative, ukupna globalna emisija zelenih obveznica premašila je 500 milijardi dolara u prošloj godini, dok je ukupna vrednost ovih hartija u opticaju dostigla tri biliona američkih dolara (oko 324 milijarde dinara).

Najveći deo ovog tržišta čine korporativne obveznice, gde energetski sektor i povezane industrije čine 40 odsto ukupnog iznosa. Među vodećim emiterima nalaze se španska energetska kompanija Iberdrola, sa izdatih blizu 14 milijardi evra zelenih obveznica, i francuska multinacionalna kompanija Engie sa emisijom vrednom 8,75 milijardi evra. Posmatrano po regionima, Severna Amerika ima najveći udeo sa 33 odsto izdatih zelenih obveznica.

Projekcije Coherent Market Insights ukazuju da bi tržište zelenih obveznica u narednim godinama moglo rasti po godišnjoj stopi većoj od deset odsto, a da bi ukupna emisija do 2032. godine mogla dostići oko hiljadu biliona američkih dolara.

Evropski standard za zelene obveznice (European Green Bond Standard – EuGB), čija je uredba usvojena 2023. godine i primena počela 21. decembra 2024. godine, postavlja stroga pravila za izdavanje ovih hartija. Standard zahteva da se gotovo sva prikupljena sredstva usmere na projekte usklađene sa EU taksonomijom održivih aktivnosti, uz transparentno izveštavanje i merenje ekološkog uticaja. Dodatne izmene standarda usvojene su tokom 2025. godine, a dobrovoljna primena EuGB-a donosi najviši nivo kredibiliteta na tržištu Evropske unije.

Zelene obveznice predstavljaju dužničke hartije od vrednosti čija su sredstva namenjena isključivo za finansiranje ili refinansiranje projekata sa pozitivnim ekološkim efektima, uključujući obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i održivu infrastrukturu. Banke i druge finansijske institucije ih koriste za finansiranje zelenih kreditnih portfolija, što uključuje stambene kredite za energetski efikasne zgrade, projekte obnovljive energije i održivi transport. Ove hartije ne izdaju samo banke i države, već i velike korporacije iz energetskog, industrijskog i tehnološkog sektora, koje su do sada prikupile stotine milijardi dolara za tranziciju ka niskougljeničnom poslovanju.

Izvor: Sveonovcu

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Skupština Srbije usvojila Zakon o trgovačkim praksama, limit rabata na 10 odsto

Za novi zakon glasalo 142 od 170 poslanika, ograničena ukupna davanja trgovaca dobavljačima na 10 odsto godišnje

Published

on

By

Za novi zakon glasalo 142 od 170 poslanika, ograničena ukupna davanja trgovaca dobavljačima na 10 odsto godišnje

Poslanici Skupštine Srbije usvojili su 23. aprila 2026. godine Zakon o trgovačkim praksama, kojim se prvi put u Srbiji sistemski regulišu odnosi između trgovaca, proizvođača i poljoprivrednih dobavljača u unutrašnjoj trgovini. Za zakon je glasalo 142 poslanika od ukupno 170 prisutnih, dok predloženi amandmani nisu prihvaćeni. Novi zakon uvodi ograničenje ukupnog rabata na 10 odsto godišnje vrednosti isporučene robe, obuhvata širi spektar proizvoda od evropskih praksi i zabranjuje niz nepoštenih trgovačkih praksi.

Zakonom o trgovačkim praksama, po uzoru na rešenja iz Evropske unije, ali sa širim obuhvatom, predviđeno je da ograničenje od 10 odsto obuhvata sve vrste naknada, uključujući retro-rabate, super-rabate i pozicioniranje proizvoda, dok su logistički popusti limitirani na 3 odsto, a troškovi kala i rastura na 1 odsto. Promotivni popusti koji se u potpunosti prenose na krajnjeg potrošača ne ulaze u ovaj limit.

Obračun limita od 10 odsto vrši se na osnovu neto nabavne cene, odnosno ukupne vrednosti isporučene robe bez PDV-a tokom jedne godine ili obračunskog perioda. Trgovac je dužan da kvartalno izveštava dobavljača o svim naplaćenim uslugama, a ukoliko se utvrdi da je razlika veća od 10 odsto, Komisija za zaštitu konkurencije ima pravo da izrekne kaznu.

Zakon definiše crnu listu zabranjenih trgovačkih praksi, među kojima su jednostrano otkazivanje narudžbine kvarljive robe u roku kraćem od 30 dana, jednostrana promena ugovora i naplaćivanje troškova bez pružene usluge. Takođe, zabranjuje se komercijalna odmazda, poput pretnji izbacivanjem sa polica ili korišćenje poverljivih informacija dobavljača za razvoj sopstvene marke.

Pojedine prakse dozvoljene su isključivo ako su ugovorene pre saradnje, kao što su povraćaj neprodate robe, naknada za uvrštavanje proizvoda i marketinške aktivnosti. Snabdevač mora unapred dobiti pisanu procenu troškova, a popusti za otvaranje novih objekata ili renoviranja su predviđeni kao posebna stavka.

Usvajanjem ovog zakona, Srbija uvodi jasna pravila na tržištu, sa ciljem zaštite dobavljača i fer konkurencije, uz ograničavanje ukupnih trgovačkih marži i rabata na 10 odsto godišnje vrednosti robe, čime se povećava transparentnost i stabilnost u sektoru trgovine.

Pročitaj još

Domaće

Srbija započela razgovore sa MMF-om, prognoza rasta smanjena na 2,8 odsto

Inflacija u 2026. očekuje se na 5,2 odsto, nezaposlenost 8,8 odsto, deficit tekućeg računa 5,7 odsto BDP-a

Published

on

By

Inflacija u 2026. očekuje se na 5,2 odsto, nezaposlenost 8,8 odsto, deficit tekućeg računa 5,7 odsto BDP-a

Predstavnici Republike Srbije započeli su zvanične razgovore sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Narodnoj banci Srbije, u okviru trećeg razmatranja ekonomskog programa podržanog Instrumentom za koordinaciju politike, koji je MMF odobrio 9. decembra 2024. godine. Delegaciju Srbije predvode guverner NBS Jorgovanka Tabaković i prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali, dok misiju MMF-a vodi Anet Kjobe. Boravak misije u Beogradu planiran je do 5. maja.

U okviru sastanaka biće analizirana najnovija makroekonomska kretanja, napredak u sprovođenju strukturnih reformi i ključni rizici za ekonomiju. Prethodna dva razmatranja sprovođenja programa završena su u junu i decembru 2025. godine, kada je Izvršni odbor MMF doneo odluke o njihovom uspešnom okončanju.

Nedavno je MMF revidirao prognozu rasta Srbije za 2026. godinu sa tri odsto na 2,8 odsto, dok se za 2027. predviđa ubrzanje rasta na 3,5 odsto. Inflacija bi do kraja 2026. godine trebalo da iznosi 5,2 odsto, a u 2027. godini blago da uspori na 4,9 odsto. Prema istom izveštaju, stopa nezaposlenosti u 2026. očekuje se na 8,8 odsto, dok bi u 2027. trebalo da se smanji na 8,7 odsto. Deficit tekućeg računa procenjuje se na 5,7 odsto bruto domaćeg proizvoda u 2026, uz očekivanje smanjenja na 4,4 odsto u 2027. godini.

Iz MMF-a navode da bi inflacija u 2026. mogla biti niža od projektovanog nivoa, ukazujući na sporiji rast cena hrane i osnovnih proizvoda nego što je ranije očekivano. Referentni scenario projekcija obuhvata ekonomske politike važeće do 10. marta i predviđa rast cena nakon ukidanja ograničenja marži i cena hrane i osnovnih potrepština u februaru ove godine.

Cene energenata su u međuvremenu značajno oscilirale, a vlasti Srbije su smanjile akcize na gorivo, što dodatno utiče na inflaciju i otvara prostor za eventualno niži rast cena od prethodnih procena. MMF upozorava da neizvesnost ostaje povišena zbog situacije u međunarodnom okruženju i izraženih geopolitičkih rizika, koji bi mogli uticati na kretanje inflacije, privredni rast i ukupnu makroekonomsku stabilnost Srbije.

Pročitaj još

Domaće

Dm drogerie markt Srbija pokreće inicijativu za projekte uz prijave do 31. jula 2026.

Konkurs otvoren za pojedince i organizacije; dobitnici donacija biće proglašeni u septembru 2026. godine

Published

on

By

Konkurs otvoren za pojedince i organizacije; dobitnici donacija biće proglašeni u septembru 2026. godine

Kompanija dm drogerie markt Srbija pokrenula je inicijativu „Budućnost koja inspiriše“ sa ciljem podrške fizičkim licima i organizacijama koje doprinose zajednici. Konkurs je otvoren i za pojedince i za organizacije, a prijave se mogu podneti do 31. jula 2026. godine, dok će dobitnici donacija biti proglašeni u septembru iste godine, saopštila je Aneta Pavlović, koordinatorka za CSR, PR i korporativne komunikacije u dm Srbija.

Organizacije, udruženja i institucije mogu da prijave svoje projekte na platformi dm-buducnostkojainspirise.rs i potencijalno dobiju finansijsku podršku za razvoj. Pojedinci mogu prijaviti lično angažovanje, poput volontiranja ili pokretanja pozitivnih promena u zajednici, ali za njih nije predviđena novčana podrška. Prijavljeni projekti biće predstavljani javnosti na platformi, dok će odluku o dobitnicima doneti stručni žiri na osnovu relevantnosti za zajednicu, potencijala za uključivanje različitih aktera, održivosti i inspirativnosti.

Poseban fokus inicijative stavljen je na projekte koji jačaju osećaj zajedništva, bliskosti, ravnopravnosti i inkluzije, kao i na one koji se bave zaštitom životne sredine i donose konkretne promene u svakodnevnom životu zajednice. Prijave koje ispunjavaju kriterijume biće predstavljene tokom trajanja konkursa, a nagrađeni projekti biće poznati u septembru 2026. godine.

Pročitaj još

U Trendu