Connect with us

Domaće

Porodica Milošević proizvela 800 pčelinjih zajednica i medni penušavac bez grožđa

Miloševići iz Drmna obeležavaju 80 godina pčelarenja i 20 godina prisustva svog meda na tržištu, uz proizvodnju vina i rakije od meda

Published

on

pexels-photo-10594799

Miloševići iz Drmna obeležavaju 80 godina pčelarenja i 20 godina prisustva svog meda na tržištu, uz proizvodnju vina i rakije od meda

Porodica Milošević iz Drmna kod Požarevca, sa tradicijom dugom 80 godina i 800 pčelinjih zajednica, proširila je proizvodnju na medni penušavac, vino koje se ne pravi od grožđa, već fermentacijom rastvora meda i vode. Ova inovacija je rezultat znanja Nemanje Miloševića, četvrte generacije pčelara, koji je diplomirao 2019. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu na smeru Prehrambena tehnologija-konzervisanje i vrenje, a zatim završio i master rad na temu proizvodnje penušavca od meda.

Proizvodnja vina od meda i posebno penušavog vina zahteva posebnu tehnologiju, jer gotovo nijedna mašina iz klasične vinarske proizvodnje nije primenjiva. “Tehnologija je veoma zahtevna i skupa, nismo znali u šta se upuštamo dok nismo krenuli sa proizvodnjom,” navodi Nemanja Milošević. Klasična tradicionalna metoda podrazumeva stvaranje pritiska od 6 bara prirodnim putem u bocama, a flaše za penušavac moraju izdržati i do 10 bara. Nakon devetomesečnog sazrevanja, grlić flaše se zamrzava radi uklanjanja taloga, a ekspedicijski liker podešava slatkoću penušavca. “Posebno bih želeo da naglasim, da u vinu od meda i penušavcu od meda nema grožđa ili vina od grožđa”, ističe Milošević.

Za sva pića porodica koristi mešavinu livadskog, lipovog i šumskog meda, a proizvode i rakiju od meda (medovaču) i likere. Medni liker sadrži 26% alkohola, a dobijen je dodavanjem meda u rakiju od meda. “Počeli smo sa rakijom od meda-medovačom kako bismo proširili asortiman proizvoda i napravili pravu medovaču koja se dobija fermentacijom i destilacijom rastvora meda i vode,” objašnjava Milošević.

Vina od meda najbolje se uparuju sa belim mesom, svinjetinom, suvim voćem i sirevima, dok se penušavac preporučuje uz predjela, blage sireve ili ribu. Rakija od meda odgovara suvom mesu i pečenju, a liker je namenjen uz deserte.

Početkom osamdesetih godina prošlog veka Miloševići su započeli intenzivnu proizvodnju matica i rojeva, kako za sopstvene potrebe tako i za tržište. Prošla godina bila je izuzetno teška za pčelare, sa gubicima pčelinjih zajednica i do 60%, pa čak i 100% na pojedinim mestima. Kao ključni problem, Nemanja Milošević navodi klimatske promene i parazitsku grinju Varroa destructor, protiv koje je neophodno koristiti različite organske preparate tokom cele godine.

Prekretnica u razvoju poslovanja bila je 2007. godina kada su, zbog niske otkupne cene meda na veliko, Miloševići odlučili da plasiraju svoje proizvode u maloprodajnim marketima i razvijaju sopstveni brend. Sledeće godine, 2027, proslaviće 80 godina pčelarenja i 20 godina prisutnosti na tržištu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Skupština Srbije usvojila Zakon o trgovačkim praksama, limit rabata na 10 odsto

Za novi zakon glasalo 142 od 170 poslanika, ograničena ukupna davanja trgovaca dobavljačima na 10 odsto godišnje

Published

on

By

Za novi zakon glasalo 142 od 170 poslanika, ograničena ukupna davanja trgovaca dobavljačima na 10 odsto godišnje

Poslanici Skupštine Srbije usvojili su 23. aprila 2026. godine Zakon o trgovačkim praksama, kojim se prvi put u Srbiji sistemski regulišu odnosi između trgovaca, proizvođača i poljoprivrednih dobavljača u unutrašnjoj trgovini. Za zakon je glasalo 142 poslanika od ukupno 170 prisutnih, dok predloženi amandmani nisu prihvaćeni. Novi zakon uvodi ograničenje ukupnog rabata na 10 odsto godišnje vrednosti isporučene robe, obuhvata širi spektar proizvoda od evropskih praksi i zabranjuje niz nepoštenih trgovačkih praksi.

Zakonom o trgovačkim praksama, po uzoru na rešenja iz Evropske unije, ali sa širim obuhvatom, predviđeno je da ograničenje od 10 odsto obuhvata sve vrste naknada, uključujući retro-rabate, super-rabate i pozicioniranje proizvoda, dok su logistički popusti limitirani na 3 odsto, a troškovi kala i rastura na 1 odsto. Promotivni popusti koji se u potpunosti prenose na krajnjeg potrošača ne ulaze u ovaj limit.

Obračun limita od 10 odsto vrši se na osnovu neto nabavne cene, odnosno ukupne vrednosti isporučene robe bez PDV-a tokom jedne godine ili obračunskog perioda. Trgovac je dužan da kvartalno izveštava dobavljača o svim naplaćenim uslugama, a ukoliko se utvrdi da je razlika veća od 10 odsto, Komisija za zaštitu konkurencije ima pravo da izrekne kaznu.

Zakon definiše crnu listu zabranjenih trgovačkih praksi, među kojima su jednostrano otkazivanje narudžbine kvarljive robe u roku kraćem od 30 dana, jednostrana promena ugovora i naplaćivanje troškova bez pružene usluge. Takođe, zabranjuje se komercijalna odmazda, poput pretnji izbacivanjem sa polica ili korišćenje poverljivih informacija dobavljača za razvoj sopstvene marke.

Pojedine prakse dozvoljene su isključivo ako su ugovorene pre saradnje, kao što su povraćaj neprodate robe, naknada za uvrštavanje proizvoda i marketinške aktivnosti. Snabdevač mora unapred dobiti pisanu procenu troškova, a popusti za otvaranje novih objekata ili renoviranja su predviđeni kao posebna stavka.

Usvajanjem ovog zakona, Srbija uvodi jasna pravila na tržištu, sa ciljem zaštite dobavljača i fer konkurencije, uz ograničavanje ukupnih trgovačkih marži i rabata na 10 odsto godišnje vrednosti robe, čime se povećava transparentnost i stabilnost u sektoru trgovine.

Pročitaj još

Domaće

Srbija započela razgovore sa MMF-om, prognoza rasta smanjena na 2,8 odsto

Inflacija u 2026. očekuje se na 5,2 odsto, nezaposlenost 8,8 odsto, deficit tekućeg računa 5,7 odsto BDP-a

Published

on

By

Inflacija u 2026. očekuje se na 5,2 odsto, nezaposlenost 8,8 odsto, deficit tekućeg računa 5,7 odsto BDP-a

Predstavnici Republike Srbije započeli su zvanične razgovore sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Narodnoj banci Srbije, u okviru trećeg razmatranja ekonomskog programa podržanog Instrumentom za koordinaciju politike, koji je MMF odobrio 9. decembra 2024. godine. Delegaciju Srbije predvode guverner NBS Jorgovanka Tabaković i prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali, dok misiju MMF-a vodi Anet Kjobe. Boravak misije u Beogradu planiran je do 5. maja.

U okviru sastanaka biće analizirana najnovija makroekonomska kretanja, napredak u sprovođenju strukturnih reformi i ključni rizici za ekonomiju. Prethodna dva razmatranja sprovođenja programa završena su u junu i decembru 2025. godine, kada je Izvršni odbor MMF doneo odluke o njihovom uspešnom okončanju.

Nedavno je MMF revidirao prognozu rasta Srbije za 2026. godinu sa tri odsto na 2,8 odsto, dok se za 2027. predviđa ubrzanje rasta na 3,5 odsto. Inflacija bi do kraja 2026. godine trebalo da iznosi 5,2 odsto, a u 2027. godini blago da uspori na 4,9 odsto. Prema istom izveštaju, stopa nezaposlenosti u 2026. očekuje se na 8,8 odsto, dok bi u 2027. trebalo da se smanji na 8,7 odsto. Deficit tekućeg računa procenjuje se na 5,7 odsto bruto domaćeg proizvoda u 2026, uz očekivanje smanjenja na 4,4 odsto u 2027. godini.

Iz MMF-a navode da bi inflacija u 2026. mogla biti niža od projektovanog nivoa, ukazujući na sporiji rast cena hrane i osnovnih proizvoda nego što je ranije očekivano. Referentni scenario projekcija obuhvata ekonomske politike važeće do 10. marta i predviđa rast cena nakon ukidanja ograničenja marži i cena hrane i osnovnih potrepština u februaru ove godine.

Cene energenata su u međuvremenu značajno oscilirale, a vlasti Srbije su smanjile akcize na gorivo, što dodatno utiče na inflaciju i otvara prostor za eventualno niži rast cena od prethodnih procena. MMF upozorava da neizvesnost ostaje povišena zbog situacije u međunarodnom okruženju i izraženih geopolitičkih rizika, koji bi mogli uticati na kretanje inflacije, privredni rast i ukupnu makroekonomsku stabilnost Srbije.

Pročitaj još

Domaće

Dm drogerie markt Srbija pokreće inicijativu za projekte uz prijave do 31. jula 2026.

Konkurs otvoren za pojedince i organizacije; dobitnici donacija biće proglašeni u septembru 2026. godine

Published

on

By

Konkurs otvoren za pojedince i organizacije; dobitnici donacija biće proglašeni u septembru 2026. godine

Kompanija dm drogerie markt Srbija pokrenula je inicijativu „Budućnost koja inspiriše“ sa ciljem podrške fizičkim licima i organizacijama koje doprinose zajednici. Konkurs je otvoren i za pojedince i za organizacije, a prijave se mogu podneti do 31. jula 2026. godine, dok će dobitnici donacija biti proglašeni u septembru iste godine, saopštila je Aneta Pavlović, koordinatorka za CSR, PR i korporativne komunikacije u dm Srbija.

Organizacije, udruženja i institucije mogu da prijave svoje projekte na platformi dm-buducnostkojainspirise.rs i potencijalno dobiju finansijsku podršku za razvoj. Pojedinci mogu prijaviti lično angažovanje, poput volontiranja ili pokretanja pozitivnih promena u zajednici, ali za njih nije predviđena novčana podrška. Prijavljeni projekti biće predstavljani javnosti na platformi, dok će odluku o dobitnicima doneti stručni žiri na osnovu relevantnosti za zajednicu, potencijala za uključivanje različitih aktera, održivosti i inspirativnosti.

Poseban fokus inicijative stavljen je na projekte koji jačaju osećaj zajedništva, bliskosti, ravnopravnosti i inkluzije, kao i na one koji se bave zaštitom životne sredine i donose konkretne promene u svakodnevnom životu zajednice. Prijave koje ispunjavaju kriterijume biće predstavljene tokom trajanja konkursa, a nagrađeni projekti biće poznati u septembru 2026. godine.

Pročitaj još

U Trendu