Connect with us

Domaće

Centralna banka Crne Gore uvodi instant plaćanja do 1.000 evra, transakcije za 10 sekundi

Sredstva dostupna 24 sata dnevno, banke moraju omogućiti kreditne transfere u roku od 10 sekundi

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / viarami

Sredstva dostupna 24 sata dnevno, banke moraju omogućiti kreditne transfere u roku od 10 sekundi

Centralna banka Crne Gore (CBCG) i bankarski sektor završili su ključne infrastrukturne, tehničke i operativne pripreme za uvođenje regionalnog sistema instant plaćanja TIPS Clone, a početak rada planiran je za 20. jul. Predloženim izmenama i dopunama Zakona o platnom prometu stvaraju se regulatorni uslovi, dok je CBCG naglasila da je potrebno okončati zakonodavnu proceduru kako bi sistem mogao da startuje.

Novi sistem omogućava da novac bude dostupan primaocu za svega nekoliko sekundi, 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji. Predlog zakona precizira da sredstva moraju biti na raspolaganju primaocu najkasnije deset sekundi od prijema naloga. Ukoliko banka platioca u tom roku ne dobije potvrdu da je transakcija izvršena, sredstva moraju biti odmah vraćena korisniku. Maksimalni iznos za instant plaćanja iznosiće 1.000 evra po transakciji.

Pokretanje TIPS Clone sistema predstavlja nastavak modernizacije platnog prometa u Crnoj Gori, koja je prošle godine pristupila jedinstvenom evropskom području plaćanja (SEPA), što omogućava međunarodna plaćanja po EU pravilima. Uvođenjem instant plaćanja, domaći platni promet postaće brži, efikasniji i dostupniji u svakom trenutku.

Najznačajnija novina izmena zakona je uvođenje instant kreditnih transfera. Sve banke i drugi pružaoci platnih usluga koji nude standardne kreditne transfere biće u obavezi da omoguće i instant izvršavanje putem svih elektronskih kanala. Banke neće smeti da naplaćuju instant transfere više od običnih kreditnih transfera iste vrste, dok korisnici mogu sami da odrede maksimalan iznos koji žele da pošalju.

Poseban akcenat stavljen je na bezbednost – u skladu sa evropskom Uredbom (EU) 2024/886, uvodi se obavezna provera primaoca plaćanja (Verification of Payee – VoP). Banka mora proveriti da li se ime primaoca podudara sa IBAN brojem, a u slučaju neslaganja korisnik će biti obavešten pre izvršenja transakcije. Ova provera biće besplatna, a za njeno nepoštovanje banke mogu biti kažnjene novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 evra.

Izmene zakona uvode i dodatne obaveze za pružaoce platnih usluga u delu provere korisnika radi primene ciljanih finansijskih sankcija, kao i nove zahteve za izveštavanje CBCG. Domaće platne institucije i institucije za elektronski novac dobijaju mogućnost direktnog učešća u platnim sistemima sa konačnošću poravnanja.

Zakonskim rešenjem prenose se i buduća pravila za izvršavanje SEPA i drugih prekograničnih plaćanja koja će važiti nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, dok se domaći regulatorni okvir dodatno usklađuje sa evropskim pravilima o digitalnoj operativnoj otpornosti finansijskog sektora, što uključuje upravljanje informaciono-komunikacionim rizicima, bezbednost sistema, prijavljivanje incidenata i licenciranje nebankarskih pružalaca platnih usluga.

Prema obrazloženju Ministarstva finansija, novi sistem doneće građanima i privredi sredstva gotovo trenutno i viši nivo zaštite od prevara i pogrešnih uplata, bez dodatnih troškova. Banke i ostali pružaoci moraće da prilagode svoju informacionu infrastrukturu novim zahtevima i bezbednosnim proverama, što zahteva ulaganja, ali se ocenjuje kao neophodna investicija za punu interoperabilnost sa evropskim platnim prostorom i razvoj novih digitalnih servisa kao što su plaćanja QR kodom, “request to pay” i proxy registar.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cena kafe porasla na 3,57 dolara po funti zbog smanjenih zaliha iz Brazila i Vijetnama

Na berzi u Njujorku dostignut šestomesečni maksimum, kilogram kafe sada košta 7,87 dolara

Published

on

By

Na berzi u Njujorku dostignut šestomesečni maksimum, kilogram kafe sada košta 7,87 dolara

Tržišna cena kafe dostigla je 3,57 dolara po funti (0,454 kg) početkom jula, čime je zabeležen najviši nivo u poslednjih šest meseci. Ovaj rast cena rezultat je zabrinutosti zbog mogućeg smanjenja ponude, usled vremenskih nepogoda koje su pogodile glavne proizvođače – Brazil i Vijetnam. Prema procenama stručnjaka za tržišta roba Zafera Ergezena, visoke temperature i smanjenje padavina negativno utiču na cvetanje biljaka kafe, što može uzrokovati slabiji rod u narednoj sezoni.

Brazil je najveći svetski proizvođač i izvoznik arabika kafe, dok Vijetnam ima vodeću ulogu u proizvodnji robuste. Stručnjaci ističu da klimatski fenomen El Ninjo, koji se očekuje da potraje do prvog kvartala 2027. godine, dodatno povećava rizik od smanjenja proizvodnje i zaliha kafe na svetskom tržištu.

Cena kafe je tokom prve polovine godine beležila silazni trend, ali se u poslednjim nedeljama preokrenuo, a početkom jula cena je nastavila uzlazno i približila se prethodnom maksimumu od 3,72 dolara po funti, koji je zabeležen 28. januara. Prema standardima trgovine, funta je osnovna mera za trgovinu kafom na berzi u Njujorku, a aktuelni maksimum odgovara ceni od 7,87 dolara po kilogramu.

Podaci iz 2025. godine pokazuju da je kafa poskupela za 28 odsto, što je značajno uticalo na potrošače i prerađivače širom sveta. Analitičari navode da bi produženo dejstvo El Ninja moglo da nastavi da utiče na globalnu ponudu i cene kafe u narednom periodu.

Pročitaj još

Domaće

Srbija i Italija najavljuju vize D za vozače i obnovu kargo-voza do Trsta

Dogovor o vizama D za vozače iz Srbije i železničkoj vezi Beograd-Trst deo je razvojnog programa do 2035. godine

Published

on

By

Dogovor o vizama D za vozače iz Srbije i železničkoj vezi Beograd-Trst deo je razvojnog programa do 2035. godine

Srbija i Italija dogovorile su zajednički rad na olakšavanju teretnog transporta između dve zemlje, uključujući uvođenje viza D za profesionalne vozače iz Srbije i još tri balkanske države, kao i obnovu železničke linije Beograd-Trst. Ovu informaciju saopštila je ministarka saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević nakon sastanka sa potpredsednikom Saveta ministara i ministrom infrastrukture i saobraćaja Italije, Mateom Salvinijem.

Prema njenim rečima, Italija je pokazala razumevanje za izazove sa kojima se susreću vozači iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije zbog ograničenog vremena boravka u Šengen zoni, te je dogovoreno da se procedura za dobijanje nacionalne vize D realizuje u veoma kratkom roku. “Posebna zahvalnost za razumevanje jedne velike muke za profesionalne vozače iz Srbije i još tri balkanske zemlje, a to je vreme provedeno u Šengen zoni – Italija je izrazila puno razumevanje za dobijanje tzv. vize D i dogovorili smo se da se to sve desi u nekom veoma kratkom roku”, izjavila je Sofronijevićeva.

Viza D omogućava profesionalnim vozačima duži boravak i rad u Italiji, dok su države EU prethodno u velikoj meri odustale od izdavanja ovih viza za vozače iz Srbije, što je dovelo do izjednačavanja njihovog statusa sa turistima. Ministarka je naglasila i širi značaj ovog pitanja za ekonomske lance i snabdevanje evropskih zemalja.

Takođe, na sastanku je istaknuta važnost ponovnog uspostavljanja železničke veze između Beograda i Trsta. “Radićemo vrlo konkretno na tome, Srbija je u svom programu razvoja do 2035. godine ima ovaj projekat u planu i vrlo konkretno ćemo raditi”, navela je Sofronijevićeva.

Zajednički rad na ovim projektima ima za cilj unapređenje transportne saradnje, olakšavanje protoka robe i podršku privrednim vezama između Srbije i Italije, kao i čitavog regiona Balkana.

Pročitaj još

Domaće

EU i SAD ostvarile rekordnu trgovinsku razmenu od 875 milijardi evra u 2025.

Ukupni promet robe i usluga između EU i SAD premašio 1,77 biliona evra, čineći 30 odsto globalne trgovine

Published

on

By

Ukupni promet robe i usluga između EU i SAD premašio 1,77 biliona evra, čineći 30 odsto globalne trgovine

Evropska unija i Sjedinjene Američke Države zabeležile su tokom 2025. godine istorijski maksimum u međusobnoj trgovinskoj razmeni, koja je prema analizi nemačkog Instituta za ekonomiju (IW) dostigla rekordnih 875 milijardi evra. Ovaj rezultat potvrđuje duboku ekonomsku povezanost, uprkos političkim tenzijama i promenama u carinskoj politici.

Prema podacima Evropske unije, ukupna razmena robe i usluga između EU i SAD prošle godine premašila je 1,77 biliona evra, što predstavlja gotovo 30 odsto globalne trgovine i oko 43 odsto svetskog BDP-a. Svakog dana između dva kontinenta razmeni se roba i usluge vredne više od 4,8 milijardi evra.

U okviru robne razmene, izvoz Evropske unije u SAD povećan je za 7,7 odsto na 580 milijardi evra, dok je uvoz američke robe u Evropu porastao za 2,2 odsto, na 295 milijardi evra. Na taj način, evropski trgovinski suficit prema SAD premašio je 280 milijardi evra, što je jedan od razloga za dugogodišnje nezadovoljstvo američkog predsednika Donalda Trampa.

Tramp je tokom 2025. godine više puta pretio uvođenjem dodatnih carina od 25 do 30 odsto na evropsku robu, posebno automobile, čelik i aluminijum. Ipak, nakon pregovora, dogovoren je sporazum kojim je većina evropskih proizvoda izložena maksimalnoj carinskoj stopi od 15 odsto, dok je EU smanjila ili ukinula carine na brojne američke industrijske proizvode. I pored toga, američka strana nastavila je sa pretnjama uvođenjem carina od 100 odsto zemljama koje uvode digitalne poreze američkim tehnološkim firmama.

Najveći gubitnici trgovinskih tenzija trenutno su evropski proizvođači automobila. Izvoz automobila i auto-delova iz EU u SAD smanjen je za 20,4 odsto, pri čemu je Nemačka zabeležila pad izvoza od 18,9 procenata, iako ostvaruje skoro dve trećine evropskog automobilskog izvoza u SAD. Ovaj trend dodatno opterećuje nemačku auto-industriju, koja se suočava i sa konkurencijom kineskih proizvođača električnih vozila, rastućim cenama energije i usporenom domaćom privredom. Ekonomisti ocenjuju da bi eventualna dalja eskalacija carinskog rata mogla naterati evropske kompanije da deo proizvodnje presele u SAD kako bi izbegle dodatne troškove.

Za razliku od robne razmene, SAD beleže dominaciju u sektoru usluga. Transatlantska razmena usluga 2025. godine dostigla je 865 milijardi evra, a EU je u toj oblasti ostvarila deficit od 178 milijardi evra. Više od 40 odsto evropskog uvoza usluga iz SAD odnosi se na intelektualnu svojinu—softverske licence, patente, autorska prava i zaštitne znakove—što omogućava američkim tehnološkim kompanijama značajne prihode na evropskom tržištu.

Irska se istakla kao jedan od najvećih dobitnika promena u globalnoj trgovini: njen izvoz u SAD porastao je za 52,7 odsto, prvenstveno zahvaljujući farmaceutskim i hemijskim proizvodima koji su izuzeti od većine carinskih mera. Ovakav rast posledica je višedecenijske strategije privlačenja američkih farmaceutskih i tehnoloških kompanija kroz povoljan poreski režim i pristup jedinstvenom tržištu EU.

Podaci pokazuju da ekonomije Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država ostaju snažno povezane i međusobno zavisne. Istovremeno, rast ukupne trgovine ne garantuje i stabilnost odnosa, što potvrđuju aktuelne tenzije i neizvesnosti oko carinskih politika.

Pročitaj još

U Trendu