Connect with us

Domaće

Cena brent nafte porasla na 105 dolara, evropski i američki berzanski indeksi rastu

Gas na TTF tržištu 47,92 EUR/MWh, zlato palo na 4.525 dolara po unci, pšenica porasla 0,10 odsto

Published

on

gf00ef145b849fc027358284327d2b765840edd057f6f4464e88880d4b34b2262ccf78d1ca190020dd038dd58a44af2e5277af9de2c71e38d37f55fa8f5a5e25c_1280

Gas na TTF tržištu 47,92 EUR/MWh, zlato palo na 4.525 dolara po unci, pšenica porasla 0,10 odsto

Cena brent nafte danas je zabeležila blagi rast i dostigla 105 dolara za barel, dok je sirova nafta (WTI) porasla na 98,6 dolara. Paralelno sa kretanjem cena energenata, evropski i američki berzanski indeksi otvorili su dan u plusu, pokazuju najnoviji podaci sa tržišta.

Fjučersi brent nafte premašili su 105 dolara po barelu nakon izveštaja da je iranski vrhovni vođa naložio zadržavanje rezervi obogaćenog uranijuma u zemlji, što komplikuje mirovne pregovore, s obzirom na to da SAD zahtevaju demontažu teheranskog nuklearnog programa.

Na tržištu gasa, cena na TTF-u na otvaranju iznosila je 47,92 EUR/MWh, odnosno oko 495 evra za 1.000 kubika, što je pad od 3,01 odsto.

Evropski indeksi su u pozitivnom trendu: Stoxx 600 je na 624,10 bodova (+0,5 odsto), FTSE 100 iznosi 10.484,10 (+0,39 odsto), DAX 40 beleži 24.785,40 (+0,73 odsto), CAC 40 je na 8.134,51 (+0,60 odsto), dok je FTSE MIB dostigao 49.449,50 bodova (+0,57 odsto).

Na američkom tržištu, Dow Jones je otvorio sa 50.395,14 bodova (+0,55 odsto), S&P 500 sa 7.462,70 (+0,17 odsto), Nasdaq sa 29.356,05 (+0,20 odsto), a Russell 2000 sa 2.841,74 bodova (+0,87 odsto).

Zlato je zabeležilo pad na 4.525 dolara po unci, što je smanjenje od 0,35 odsto u odnosu na prethodni dan. Cena pšenice iznosi 648,17 dolara po bušelu (27,2 kg), uz rast od 0,10 odsto.

Na valutnom tržištu, kurs EUR/USD iznosi 1,1615, pri čemu je vrednost evra opala za 0,08 odsto u odnosu na prethodni dan.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cena dizela u Srbiji dostigla rekordnih 225 dinara za litar, rast od dva dinara

Benzin BMB 95 sada košta 193 dinara, akciza na gorivo povećana na 59,23 dinara do 31. maja

Published

on

By

Benzin BMB 95 sada košta 193 dinara, akciza na gorivo povećana na 59,23 dinara do 31. maja

Najviša maloprodajna cena evrodizela u Srbiji porasla je na 225 dinara po litru (1,92 evra), što je najviši nivo od kako je država uvela kontrolu cena 2022. godine. Cena bezolovnog benzina BMB 95 povećana je na 193 dinara (1,64 evra), dok je akciza na dizel porasla na 59,23 dinara po litru, a na benzin 57,6 dinara, važeći do 31. maja.

Na mediteranskom tržištu derivata, cena dizela (ULSD 10ppm) kreće se u proseku od 720 do 760 dolara za tonu, dok je premijum benzin 95 (10ppm) između 780 i 850 dolara za tonu. Ove cene su za 15 do 25 dolara, odnosno 15 do 30 dolara više nego prethodne nedelje. Nafta brent trgovala se po ceni od 104,80 dolara, što je povećanje od 2,13% na dnevnom nivou, dok je VTI nafta porasla na 97,99 dolara, rast od 1,70%. Na nedeljnom nivou, sirova nafta je poskupela za 1,9%.

U regionu su zabeležene razlike u kretanju cena: u Makedoniji litar benzina iznosi 1,41 evro, dizela 1,49 evra, dok su u Crnoj Gori cene 1,65 evra za benzin i 1,69 evra za dizel. U Hrvatskoj je benzin zadržao cenu od 1,64 evra, dok je dizel pojeftinio na 1,66 evra.

Do rasta cena u Srbiji došlo je nakon što je Vlada smanjila umanjenje akcize sa 25% na 20%, što je povisilo iznose akciza sa 54 na 57,6 dinara za benzin i sa 55,53 na 59,23 dinara za dizel. Puna akciza, određena u februaru ove godine, iznosi 72 dinara za benzin i 74 dinara za dizel, a primena je moguća od 1. juna, u zavisnosti od daljih odluka Vlade.

Prema Uredbi o ograničenju cena goriva, koja je produžena do 23. juna 2026. godine, maloprodajne cene se formiraju na osnovu prosečne veleprodajne cene u Srbiji, uvećane za odobrenu maržu i PDV. Za izračunavanje veleprodajne cene koristi se prosek kotacija goriva na mediteranskoj berzi PLATTS CIF Mediteran za luku Đenova/Lavera. Rafinerija u Srbiji trenutno ne radi jer već dva meseca nema dotoka nafte.

Maloprodajne cene derivata primenjuju se odmah po objavljivanju na zvaničnoj stranici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine. Uprkos tvrdnjama o napretku pregovora između SAD i Irana, dogovor još nije postignut, a ključne tačke ostaju nerešene. Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je bilo „nekih dobrih znakova“, ali da bi svaki pokušaj Irana da uvede ograničenja na Ormuški moreuz bio neprihvatljiv.

Pročitaj još

Domaće

Potrošnja goriva u Francuskoj pala 14 odsto u maju zbog cena iz rata u Zalivu

Pad potrošnje goriva od 14% u maju i 11% u aprilu, vlada izdvaja 710 miliona evra pomoći prevoznicima

Published

on

By

Pad potrošnje goriva od 14% u maju i 11% u aprilu, vlada izdvaja 710 miliona evra pomoći prevoznicima

Potrošnja goriva u Francuskoj smanjena je za 14 odsto u maju ove godine u poređenju sa istim periodom prošle godine, saopštio je ministar ekonomije Rolan Leskir. Pad potrošnje usledio je nakon rasta cena izazvanog ratom na Bliskom istoku. Ministar je istakao da su građani prilagodili svoje navike i da sada sipaju manje goriva. Prema podacima koje prenosi Figaro, pad potrošnje goriva zabeležen je i u aprilu, kada je iznosio 11 odsto na godišnjem nivou.

Francuska vlada je juče povećala pomoć za profesionalne prevoznike, koji su najviše pogođeni rastom cena, a za ove mere izdvojeno je 710 miliona evra. Ministar ekonomije naglasio je da se vlada uzdržava od masovnih i neselektivnih subvencija za gorivo poput onih koje su bile sprovedene 2022. godine, uzimajući u obzir stanje javnih finansija.

“Kriza košta Francusku, tako da moramo da podelimo taj trošak”, izjavio je Leskir, dodajući da se podrška usmerava na najranjivije grupe, dok neki građani mogu da prebrode krizu bez državne pomoći. On je kritikovao praksu Španije, koja, prema njegovim rečima, “troši bogatstvo” na subvencionisanje cena goriva, što ponekad koristi i Francuzima koji žive u blizini granice.

Ministar je naglasio da su zalihe goriva i kerozina u Francuskoj stabilne. “Za Evropu, ova kriza je problem cena, a ne problem količine”, rekao je Leskir, ističući da evropski kontinent za sada nema problema sa snabdevanjem gorivom, za razliku od Azije.

Pročitaj još

Domaće

Ministarstvo zaštite životne sredine pokreće projekat za besplatno vraćanje lekova u apoteke

Pilot projekat #VRATILEK omogućava građanima da farmaceutski otpad predaju u apotekama bez naknade, najavila ministarka Sara Pavkov

Published

on

By

Pilot projekat #VRATILEK omogućava građanima da farmaceutski otpad predaju u apotekama bez naknade, najavila ministarka Sara Pavkov

Ministarstvo zaštite životne sredine u saradnji sa Privrednom komorom Srbije najavilo je pokretanje pilot projekta #VRATILEK, kojim će građanima biti omogućeno besplatno vraćanje lekova kojima je istekao rok trajanja u apoteke. Ova inicijativa, predstavljena 22. maja 2026. godine, ima za cilj da reši višegodišnji problem odlaganja farmaceutskog otpada iz domaćinstava, koji je do sada završavao na deponijama zbog nedostatka adekvatnog sistema sakupljanja.

Prema rečima ministarke zaštite životne sredine Sare Pavkov, projekat je pokrenut s namerom da se poveća svest građana o važnosti pravilnog odlaganja neiskorišćenih lekova, ali i da se omogući njihovo bezbedno prikupljanje i skladištenje. “Osluškujući probleme građana, prepoznali smo potrebu da pokrenemo pilot projekat koji se odnosi na farmaceutski otpad. Do sada nije postojala mogućnost da u lokalnim apotekama građani bezbedno predaju lekove kojima je istekao rok, niti su apoteke imale kapacitete za njihovo preuzimanje. Zbog toga su ovi lekovi često završavali u komunalnom otpadu i na deponijama, što želimo da sistemski promenimo uspostavljanjem održivog rešenja. Ono što je važno da građani znaju jeste da će apoteke preuzimati i privremeno bezbedno skladištiti lekove, nakon čega će uslediti njihov transport i pravilno zbrinjavanje”, izjavila je Pavkov.

Pilot projekat predstavlja prvi korak ka uspostavljanju održivog nacionalnog modela za farmaceutski otpad. Planirano je da se nakon pilot faze sistem proširi na celu zemlju, kako bi građani u svim delovima Srbije imali mogućnost da neiskorišćene lekove vrate apotekama bez rizika za životnu sredinu i zdravlje stanovništva. Inicijativa je deo šire strategije unapređenja upravljanja otpadom i odgovornog ponašanja prema životnoj sredini.

Pročitaj još

U Trendu