Connect with us

Domaće

Beton plus emituje obveznice od 10 milijardi dinara za kupovinu tri firme

Vrednost transakcije 85 miliona evra, 78,4 miliona evra ide na akviziciju, kamata 8% godišnje

Published

on

ge3d2485a81404f7153b68c8c9f66624f004c7d8b30b6abdf9dfb24f5c46bef44e033753277603e8156b9b48f8a9d17225752524bf9e567f330b81f3850642109_1280

Vrednost transakcije 85 miliona evra, 78,4 miliona evra ide na akviziciju, kamata 8% godišnje

Kompanija Beton plus, u vlasništvu Marera Construction i Marera Property Management, danas je na Beogradskoj berzi emitovala korporativne obveznice u iznosu od 10 milijardi dinara (85 miliona evra). Sredstva iz ove emisije namenjena su kupovini tri domaće firme – Brigate, City Road Group i Marera Properties – u kojima Beton plus trenutno nema vlasnički udeo.

Kompanija Brigate poznata je po izgradnji objekata poput Kule 2 kompleksa Ušće, Savada, Sakura, Wellport i Hyde Park City, dok Marera Properties poseduje kancelarijske, maloprodajne i industrijske objekte na ekskluzivnim lokacijama, uključujući Beograđanku i Kalemegdan Business Center. Struktura ulaganja od 85 miliona evra podeljena je na investicioni i operativni deo, pri čemu je 78,4 miliona evra predviđeno za kupovinu navedenih firmi.

Preostalih 6,6 miliona evra biće usmereno na podršku inicijativama kao što su optimizacija obrtnog kapitala i finansiranje usklađivanja operativnih sistema. Krajnji vlasnik Beton plus je kiparska kompanija RWM Holdings/Marera Property Management Ltd, a kompanija će funkcionisati kao holding društvo Nove Marera Grupe.

Jedan od ključnih motiva emisije obveznica i akvizicije je dugoročna finansijska održivost. Prema Prospektu, celokupan iznos predviđen za isplatu kupoprodajne cene biće iskorišćen i za smanjenje obaveza prema bankama, što će doprineti poboljšanju konsolidovanog bilansa stanja. U tu svrhu, biće regulisana i specifična dugovanja, među kojima su i obaveze prema Erste banci u visini od 15,5 miliona evra.

Za investitore, Beton plus nudi fiksnu kamatnu stopu od 8% na godišnjem nivou, uz kvartalne isplate tokom narednih pet godina. Primarno trgovanje ovim obveznicama zakazano je za 14. april 2026. godine, sa pojedinačnom nominalnom vrednošću od oko 85 evra po obveznici. Prag uspešnosti emisije postavljen je na 70% ukupne vrednosti.

Kompanija planira smanjenje nivoa zaduženosti i obezbeđivanje stabilnog toka novca za realizaciju infrastrukturnih i komercijalnih projekata u kojima učestvuje kao ključni dobavljač.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Digitalna industrija okuplja lidere na Digital Day 2026 uz panel sa 6 ključnih učesnika

Konferencija 4. i 5. juna u Hangaru, Luka Beograd, fokus na uticaj brendova, influensera i veštačke inteligencije

Published

on

By

Konferencija 4. i 5. juna u Hangaru, Luka Beograd, fokus na uticaj brendova, influensera i veštačke inteligencije

Digitalna industrija Srbije okupiće vodeće brendove, agencije i tehnološke kompanije na Digital Day 2026, koji će biti održan 4. i 5. juna u Hangaru u Luci Beograd pod sloganom „All That Matters“. Centralni panel konferencije „The Pressure to Stay Relevant“ okupiće šest ključnih učesnika iz kompanija kao što su New Moment New Ideas, Telekom Srbija, IDEA Marketi, OTP banka i Coca-Cola, sa ciljem da odgovore na pitanje ko danas ima najveći uticaj na potrošače – brendovi, influenseri ili veštačka inteligencija.

Učesnici konferencije razgovaraće o aktuelnim izazovima tržišta, transformaciji digitalnog oglašavanja i rastućoj ulozi veštačke inteligencije u medijskoj strategiji. Poseban fokus biće na relevantnosti brendova, poverenju publike i novim formatima oglašavanja, kao i na tome kako AI menja medijski miks budućnosti. Panel „Who Do We Trust?“ moderiraće Elena Tenžera iz Media Tree uz predstavnike A1 Srbija, Method Agency i UGC kreatore, otvarajući diskusiju o kredibilitetu i autentičnosti u digitalnom okruženju.

Praktične uvide iz e-commerce sektora ponudiće sesija „Shopping Ads – Understand the Basics“, gde će učesnici saznati kako implementacija Google Shopping oglasa može doprineti većim konverzijama i relevantnijem oglašavanju, posebno u periodu praznične kupovine. Panel „Brands Act Like People, People Act Like Brands“ pod vođstvom prof. dr Branke Novčić Korać iz FON-a, okupiće predstavnike IKEA SEE i Pioniri Communications, razmatrajući granicu između ličnih brendova i korporativnih identiteta.

Na programu je i panel „Između uticaja i odgovornosti“, pod moderacijom influencer managera Andree Babe, koji će analizirati održivost i transparentnost influencer ekosistema u Srbiji. Panel „Svi putevi vode u – A(I)dvertising“ pod vođstvom Mihaila Ponjavića iz Media House baviće se razvojem LLM oglašavanja i budućnošću AI kao posrednika između brendova i publike.

Digital Day 2026 ima za cilj da otvori razgovore o kvalitetu odluka u digitalnoj industriji i relevantnosti komunikacije, naglašavajući važnost brze adaptacije na promene i odgovornost u korišćenju novih tehnologija za stvaranje vrednosti za biznis i potrošače.

Pročitaj još

Domaće

Span, Nvidia i Pulte Grup postavljaju 100 kućnih AI data centara od 250.000 dolara

Novi projekat omogućava domaćinstvima GPU servere kapaciteta 16 kartica i 3 TB RAM-a, uz potrošnju 9.000 kWh mesečno

Published

on

By

Novi projekat omogućava domaćinstvima GPU servere kapaciteta 16 kartica i 3 TB RAM-a, uz potrošnju 9.000 kWh mesečno

Američka kompanija Span, u partnerstvu sa Nvidia i građevinskom firmom Pulte Grup, pokrenula je eksperimentalni projekat kućnih AI data centara pod nazivom “Span XFRA”. Ovaj model predviđa instalaciju uređaja sa 16 Nvidia GPU kartica, 4 CPU procesora i oko 3 terabajta RAM memorije na spoljašnjem zidu porodične kuće, veličine standardne spoljne jedinice klima uređaja. Cena jednog takvog uređaja iznosi 250.000 dolara (oko 27,5 miliona dinara). Do kraja godine planira se postavljanje 100 ovakvih uređaja u domaćinstvima.

Vlasnici kuća ne snose trošak za kupovinu, instalaciju niti upravljanje data centrom—njihova uloga je da ustupe deo prostora i priključak na elektrodistributivnu mrežu. Prema dostupnim informacijama, kompanija pokriva troškove električne energije i interneta, dok domaćin plaća fiksnu naknadu, koja može biti oko 150 dolara mesečno, a u nekim slučajevima čak i bez naknade. Uređaj troši oko 12,5 kilovat-sati u punom režimu, što mesečno iznosi približno 9.000 kWh, odnosno za samo tri dana rada potroši onoliko struje koliko prosečno američko domaćinstvo za ceo mesec.

Model još uvek nije precizno definisan kada je reč o načinu obračuna i isplati naknade domaćinima, kao ni o svim regulatornim i infrastrukturnim pitanjima. Otvorena su pitanja kapaciteta lokalnih elektro-mreža, odgovornosti za kvarove, požare, osiguranje uređaja, kao i regulisanja buke, grejanja i pristupa servisera. Analitičari ističu da koncept može biti dopuna velikim data centrima, ali ne i zamena za velike kampuse sa hiljadama GPU servera, s obzirom na ekonomiju obima i zahteve infrastrukture.

Projekat “Span XFRA” ističe potrebu za decentralizacijom AI infrastrukture i približavanje obrade podataka korisnicima, ali će njegova ekonomska opravdanost i održivost zavisiti od odgovora na tehnička i regulatorna pitanja. U narednim mesecima očekuje se više podataka iz eksperimentalne faze i jasniji model isplata za domaćinstva koja ustupe prostor za ovakvu opremu.

Pročitaj još

Domaće

Severna Makedonija investira u dvokolosečnu prugu dužine 195 kilometara za brzine do 160 km/h

Planirana izgradnja 19 tunela ukupne dužine 19 kilometara i 59 mostova u vrednosti višedecenijskog strateškog značaja za Koridor 10

Published

on

By

Planirana izgradnja 19 tunela ukupne dužine 19 kilometara i 59 mostova u vrednosti višedecenijskog strateškog značaja za Koridor 10

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije primilo je zvanično obaveštenje o projektu modernizacije i izgradnje dvokolosečne brze železničke pruge na Koridoru 10 kroz Severnu Makedoniju. Projekat podrazumeva rekonstrukciju postojeće trase u savremenu dvokolosečnu, elektrifikovanu prugu u dužini od oko 195 kilometara, namenjenu za brzine do 160 kilometara na sat za putnički i 120 kilometara na sat za teretni saobraćaj.

Ova modernizacija ima ogroman strateški značaj za Srbiju jer će omogućiti povezivanje Beograda i Atine bez zastoja ili usporavanja na granici, uz značajno ubrzanje transporta robe iz luka Solun i Pirej. Povećanje brzine teretnih vozova na 120 km/h i izgradnja drugog koloseka doprineće bržem i jeftinijem prevozu, što je važno za srpsku privredu koja se oslanja na ključne grčke luke. Srbija će, uz to, ostvariti veće prihode od tranzitnih taksi, jer se očekuje povećan promet kargo operatera koji povezuju Centralnu Evropu i Egejsko more.

Završetkom svih faza sa obe strane granice, putnici iz Srbije do Skoplja ili Soluna stizaće za nekoliko sati, dok je planirana i nova železnička veza sa skopskim aerodromom, što će predstavljati brzu alternativu za jug Srbije. Prema procenama zvaničnika, kompletna brza veza kroz region mogla bi biti operativna do 2031. godine.

Jedan od razloga za izgradnju novih deonica je to što šest postojećih tunela na ruti, sa radijusom krivina manjim od 350 metara, ograničava brzinu na 60 km/h i ne ispunjava evropske standarde interoperabilnosti (TSI) i TEN-T propise. U novom projektu, između Skoplja i Đevđelije planirana je izgradnja 19 novih tunela ukupne dužine 19 kilometara, kao i 59 novih objekata, uključujući mostove ukupne dužine 2,65 kilometara, podvožnjake i nadvožnjake. Predviđen je iskop 18,8 miliona kubnih metara materijala i izrada nasipa od 2,7 miliona kubika, dok će za polaganje koloseka biti ugrađeno 566.000 pragova i više od 45.000 tona šina.

Unutar tunela i na specifičnim otvorenim deonicama koristiće se betonske ploče umesto klasičnog tucanika, a kompletna pruga biće opremljena evropskim sistemom za kontrolu vozova (ETCS Nivo 1), GSM-R komunikacijom i zaštitnom ogradom duž celog koridora. Projekat obuhvata i novu železničku vezu sa aerodromom u Skoplju.

Ovaj projekat se direktno nadovezuje na planove Srbije za modernizaciju južnog kraka Koridora 10. Za deonicu Beograd – Niš u toku je završna priprema dokumentacije za izgradnju dvokolosečne pruge za brzine do 200 kilometara na sat, uz finansijsku podršku Evropske unije i Evropske investicione banke (EIB), dok se na deonici Niš – Brestovac radovi već sprovode i finansiraju iz EU IPA fondova. Za poslednju deonicu Brestovac–Preševo, koja vodi do granice sa Severnom Makedonijom, priprema se projektno-tehnička dokumentacija. Dve zemlje su ranije potpisale Memorandum o saradnji radi sinhronizovanog povezivanja pruga na samoj granici.

Notifikacija o projektu Srbiji je dostavljena u skladu sa međunarodnom ESPOO konvencijom zbog početka radova na samoj granici kod prelaza Tabanovce. Procedura procene uticaja je u fazi skrininga, što omogućava organima i javnosti Srbije da se upoznaju sa tehničkim detaljima projekta koji će povezati železnički saobraćaj od Centralne Evrope, preko Srbije i Severne Makedonije, do Grčke.

Pročitaj još

U Trendu