Connect with us

Domaće

Banke u Srbiji povećale profit na 166,5 milijardi dinara, rast kredita 15,4 odsto

Neto prihod od kamata blizu 250 milijardi dinara, dok je stopa rasta kreditiranja domaćinstava dostigla 20 odsto

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Leonhard_Niederwimmer

Neto prihod od kamata blizu 250 milijardi dinara, dok je stopa rasta kreditiranja domaćinstava dostigla 20 odsto

Bankarski sektor u Srbiji ostvario je zbirni profit od 166,5 milijardi dinara (oko 1,4 milijarde evra) u 2025. godini, što predstavlja rast od 6 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju najnoviji ekonomski izveštaji. Čak 16 banaka zabeležilo je pojedinačni profit veći od milijardu dinara tokom 2025. godine, čime bi se svaka od njih uvrstila među 100 najvećih domaćih kompanija po ostvarenoj dobiti.

Neto prihod od kamata domaćih banaka u 2025. godini dostigao je gotovo 250 milijardi dinara, što je za oko tri procenta manje u odnosu na 2024. godinu. Ovo smanjenje je rezultat pada neto kamatne marže sa oko 4 odsto na 3,6 odsto, usled ublažavanja monetarnih uslova. Uprkos tome, neto prihod od kamata je više nego dupliran u odnosu na 2021. godinu, a neto kamatna marža je uvećana za više od jednog procentnog poena. Kreditna aktivnost je nastavila rast, pa je stopa rasta ukupnog kreditiranja u decembru 2025. dostigla 15,4 odsto, dok su krediti stanovništvu porasli za skoro 20 odsto, sa izraženim udelom gotovinskih i stambenih kredita. Krediti privredi u decembru povećani su za 11,3 odsto, a u strukturi dominiraju pozajmice za likvidnost i obrtna sredstva.

Neto prihod od naknada i provizija zabeležio je rast od 8 odsto na 100,3 milijarde dinara, što je dvostruko više nego 2021. godine. Stopa loših kredita na kraju decembra iznosila je 2,1 odsto, što potvrđuje stabilnost sektora. Prinos na kapital iznosio je 17,3 odsto, što je za 40 baznih poena više nego prethodne godine, dok je u odnosu na 2021. godinu uvećan za više od 10 procentnih poena.

Najveći profit ostvarila je banka Intesa sa 31 milijardom dinara, dok su Raiffeisen i Unicredit zabeležile dobit od 29,1, odnosno 23,2 milijarde dinara. Ove tri banke su ostvarile prinos na kapital iznad 20 odsto. U sektoru, osam najvećih banaka drži 87 odsto tržišta, dok ostatak banaka pojedinačno ima udeo ispod 3 odsto. Intesa je vodeća sa tržišnim udelom od 15,3 odsto, prati je OTP banka sa 14,2 odsto i Raiffeisen sa 11 odsto. Planirana prodaja Addiko banke (1,5 odsto tržišta) mogla bi biti jedina veća promena u narednom periodu, dok se značajnije konsolidacije ne očekuju dokle god se ostvaruju visoki prinosi.

Na početku tekuće godine, kreditna aktivnost dodatno je ubrzala, a rast u martu dosegao je 16,9 odsto, prvenstveno zahvaljujući kreditiranju stanovništva koje je poraslo za 20,9 odsto. Neto prihodi od kamata u periodu januar-mart porasli su za 2 odsto i iznosili su 61,4 milijarde dinara. Ovi rezultati ukazuju na nastavak snažnih trendova u bankarskom sektoru, uz nešto sporiji rast profita u poređenju sa prethodnim godinama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Evropska unija uvodi carinu od tri evra po artiklu na male pošiljke izvan EU

Nova carina primenjuje se od 1. jula 2026. na pošiljke vrednosti do 150 evra, uz dodatnih 20 odsto PDV-a u Srbiji

Published

on

By

Nova carina primenjuje se od 1. jula 2026. na pošiljke vrednosti do 150 evra, uz dodatnih 20 odsto PDV-a u Srbiji

Evropska unija od 1. jula 2026. godine počela je da naplaćuje carinu od tri evra po artiklu za male pošiljke koje stižu iz zemalja van EU, uključujući proizvode sa platformi kao što su Temu i Aliekspres. Iako Srbija nije članica Unije, stručnjaci upozoravaju da bi deo ovog troška mogao da utiče i na domaće potrošače zbog činjenice da veliki broj pošiljki iz Kine dolazi u Srbiju preko evropskih logističkih centara.

Nova carina odnosi se na pošiljke u vrednosti do 150 evra i biće na snazi do 1. jula 2028. godine. Do sada na ovakve pošiljke nije obračunavana carina, a sada se za svaki artikal naplaćuje tri evra. Važno je da se carina obračunava po pojedinačnom artiklu, dok će više istih predmeta iz iste pošiljke biti tretirano kao jedan artikal. Na primer, za četiri različita proizvoda male vrednosti, potrošač će morati da plati ukupno 12 evra carine.

Iako se ova mera ne primenjuje direktno na potrošače u Srbiji, zbog transporta paketa preko EU može doći do indirektnih troškova. Za pošiljke koje stižu u Srbiju već važi domaći sistem oporezivanja sa PDV-om od 20 odsto. Međutim, postoji mogućnost da se domaćim kupcima dodatno naplati i evropska carina od tri evra po artiklu, što može znatno povećati ukupnu cenu proizvoda.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Predrag Bjelić ističe: „Kada bi se ove pošiljke regularno carinile, veći bi trošak bio angažovanja tih sredstava i carinika nego vrednost proizvoda. I kod nas postoji sličan sistem da se na male pošiljke naplaćuje određena dažbina i ti proizvodi će neminovno biti skuplji, jer poskupljenje za potrošače iz Srbije može da dođe i preko EU.“

Bjelić objašnjava da je jedan od najvećih centara za kinesku robu u Mađarskoj i da je za oslobađanje evropske carine potrebno dokazati da roba nije namenjena tržištu EU, već isključivo za reeksport. Kod malih pošiljki često se ne prikuplja potrebna dokumentacija, pa se može desiti da potrošači iz Srbije plate i evropsku i domaću dažbinu. “Carina nije skupa, ali ako neko hoće da poruči proizvod u vrednosti od tri evra i na to mu naplate još toliko, ta naknada je onda 100 odsto od vrednosti robe”, ističe Bjelić.

Nova carinska mera pogađa i onlajn prodavce iz Srbije koji šalju robu u EU, jer će se carina od tri evra primenjivati i na njihove artikle. Na platformama poput Temua već postoji napomena da uvozne dažbine nisu uključene u cenu proizvoda i da se dodaju pri plaćanju, u skladu sa važećim zakonima i propisima svake zemlje.

Pročitaj još

Domaće

Poljoprivreda ostvaruje rod od 3,8 miliona tona pšenice, izvoz prelazi dva miliona tona

Domaća potrošnja pšenice između 1,2 i 1,3 miliona tona, višak za izvoz podstiče rast BDP-a

Published

on

By

Domaća potrošnja pšenice između 1,2 i 1,3 miliona tona, višak za izvoz podstiče rast BDP-a

Ovogodišnja poljoprivredna sezona u Srbiji pokazuje dobre rezultate, sa očekivanim rodom pšenice od oko 3,8 miliona tona, što prema procenama agroanalitičara Milana Prostrana garantuje prehrambenu sigurnost i obezbeđuje značajne količine za izvoz. Domaća potrošnja pšenice iznosi između 1,2 i 1,3 miliona tona, što znači da bi prema trenutnim podacima poljoprivreda mogla da obezbedi oko dva miliona tona za izvoz.

“Prinos pšenice biće oko 3,8 miliona tona i to je zaista veliki prinos. Verovatno ćemo imati višak robnih rezervi, negde oko dva miliona tona pšenice za izvoz”, izjavio je Prostran. On je istakao da se očekuje visokokvalitetna pšenica, ali i naglasio da konačna ocena zavisi od završetka žetve i skladištenja useva.

Ovakav rezultat trebalo bi pozitivno da utiče na privredni rast Srbije, jer, kako navodi Prostran, poljoprivreda ove godine može značajno doprineti bruto domaćem proizvodu. Ipak, proizvođači su i dalje nezadovoljni otkupnom cenom pšenice, što ostaje problem od ukidanja garantovane cene 2001. godine. Ulaganja su bila skromnija zbog visokih cena goriva i mineralnih đubriva, ali su ratari povećali površine pod usevima koji se seju u jesen, što je donelo dobre rezultate i kod ječma, raži, ovsa i uljane repice.

Voćari takođe beleže dobar rod, ali se suočavaju sa izazovima plasmana proizvoda na tržištu. Prostran ističe da je za njih glavno pitanje kako prodati i kome plasirati robu.

Pozitivne procene važe i za kukuruz. Poljoprivrednik Goran Eror iz Rivice kod Iriga navodi da kukuruz trenutno dobro izgleda i da bi, uz povoljne vremenske prilike, rod mogao biti solidan. Kukuruz se sada nalazi u fazi metličenja i oprašivanja, a zahlađenje prethodnih dana pogodovalo je usevima. U pojedinim delovima Srema zabeležene su značajne padavine, dok su u Rivici padavine bile manje, ali usevi ipak izgledaju bolje nego prošle godine.

Eror napominje da je još rano za konačne procene prinosa kukuruza, jer se rod tek formira. On dodaje da se poslednjih godina menja setvena struktura zbog klimatskih promena, pa su na poljima sve više zastupljeni suncokret i druge kulture otporne na sušu, dok soja ostaje isplativa na parcelama sa mogućnošću navodnjavanja.

Žetva pšenice na južnim obroncima Fruške gore dala je nešto slabije prinose zbog aprilskog mraza i suše tokom nalivanja zrna, pa je umesto očekivanih osam do devet tona po hektaru, prinos iznosio oko sedam tona. U južnom Banatu ostvaren je prinos od devet do 10 tona po hektaru. Kvalitet ovogodišnje pšenice ocenjuje se kao veoma dobar.

Ako vremenske prilike ostanu stabilne do kraja leta, očekuje se da Srbija ostvari jednu od boljih poljoprivrednih sezona poslednjih godina, sa dovoljnim količinama žitarica za domaće potrebe, značajnim izvoznim potencijalom i pozitivnim uticajem na rast bruto domaćeg proizvoda.

Pročitaj još

Domaće

Elektroprivreda Srbije unapred kupuje struju po najpovoljnijim cenama radi stabilnosti

EPS treću godinu zaredom beleži profit i investira u optimizaciju troškova i smanjenje emisija

Published

on

By

EPS treću godinu zaredom beleži profit i investira u optimizaciju troškova i smanjenje emisija

Elektroprivreda Srbije (EPS) saopštila je da unapred kupuje električnu energiju po najpovoljnijim cenama tokom solarnih sati, radi štednje domaćih resursa poput uglja i vode, optimizacije poslovanja i smanjenja emisije ugljen-dioksida. Ova praksa omogućava kompaniji da obezbedi stabilnost snabdevanja i uštede, navodi se iz EPS-a.

Kompanija je reagovala na navode u medijima o rekordnom uvozu električne energije u Srbiji i konstatacijama da je država prešla iz izvoznika u uvoznika struje. Iz EPS-a ističu da je jedina tačna informacija da ova kompanija već treću godinu zaredom ostvaruje profit i intenzivno ulaže u nove investicije.

“Uvoz i izvoz električne energije predstavljaju redovan segment tržišnih aktivnosti svih elektroenergetskih kompanija u Evropi i zavise od više faktora, kao što su potrošnja, kapaciteti proizvodnje, hidrologija, proizvodnja iz obnovljivih izvora i kretanja cena na regionalnom tržištu. Sam podatak o uvozu u određenim periodima ne može biti osnov za ocenu stanja ili uspešnosti poslovanja EPS-a”, saopštila je kompanija.

EPS naglašava da ključne informacije i aplikacije za praćenje poslovanja pružaju transparentnost svim zainteresovanim stranama. “EPS kupuje energiju unapred po najpovoljnijim cenama u vreme solarnih sati, kada su cene često i negativne, a ne po trenutnim cenama prikazanim na energyflux-u, što je u interesu svih energetskih kompanija,” navodi se dalje. Kompanija izražava uverenje da će ovim odgovorom doprineti transparentnosti i sprečiti narušavanje ugleda EPS-a.

“Podsećamo da je EPS kompanija od strateškog značaja za Republiku Srbiju, čiji je osnovni zadatak da obezbedi sigurno i kontinuirano snabdevanje građana i privrede električnom energijom, a ne da bude predmet političkih rasprava”, zaključuje se u saopštenju EPS-a.

Pročitaj još

U Trendu