Connect with us

Domaće

Banke ostvarile dobit od 166,5 milijardi dinara u 2025. godini, prinos na kapital 17,3%

Intesa, Raiffeisen i UniCredit zajedno premašile 83 milijarde dinara profita, osiguravači povećali premiju na 191,15 milijardi

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Portraitor

Intesa, Raiffeisen i UniCredit zajedno premašile 83 milijarde dinara profita, osiguravači povećali premiju na 191,15 milijardi

Bankarski sektor u Srbiji zabeležio je snažan rast u 2025. godini, sa ukupnom neto dobiti od 166,5 milijardi dinara (oko 1,4 milijarde evra), uz prinos na kapital od 17,3%, što je povećanje od 40 baznih poena u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci iz najnovije edicije Finansije Top 2025/26. Ovaj pokazatelj profitabilnosti uvećan je za više od 10 procentnih poena u poređenju sa 2021. godinom. Čak 16 od 19 banaka ostvarilo je profit veći od milijardu dinara, što ih svrstava među 100 najuspešnijih domaćih kompanija prema dobiti.

Najveći profit u apsolutnom iznosu ostvarila je banka Intesa sa 31 milijardom dinara, dok su Raiffeisen i UniCredit zabeležile 29,1 i 23,2 milijarde dinara profita. Ove tri banke su ostvarile prinos na kapital iznad 20%. Prvih osam banaka u prethodnoj godini držalo je 87% tržišta, dok su ostale imale udeo ispod 3%.

U prvom tromesečju 2026. neto prihodi od kamata porasli su na 61,4 milijarde dinara, dok je neto prihod od naknada i provizija iznosio 25,2 milijarde dinara. Uprkos rastu ovih prihoda, neto rezultat bankarskog sektora smanjen je za 14%, na 41,1 milijardu dinara, pre svega zbog izostanka prošlogodišnjih visokih ostalih prihoda i rasta troškova zarada. Intesa je zadržala vodeću poziciju i u ovom periodu sa profitom od 8,2 milijarde dinara, dok je Raiffeisen ostvarila 7,8 milijardi dinara. OTP banka, NLB Komercijalna banka, UniCredit i AIK Banka zabeležile su pad dobiti, što prema ediciji Finansije Top ne mora nužno ukazivati na trend za celu godinu.

U izveštaju je naglašeno da su akcionari nastavili da očekuju još snažnije rezultate banaka, iako su, prema procenama, rezultati već blizu maksimuma s obzirom na kapacitete domaće privrede i građana.

Na tržištu osiguranja, ukupna premija u 2025. godini porasla je za 8%, dostigavši 191,15 milijardi dinara. Neživotno osiguranje dominiralo je sa 157,45 milijardi dinara. Osiguravači su povećali ukupnu dobit za 30%, na 14,7 milijardi dinara, a pet najvećih društava kontrolisalo je oko 70% ukupne premije. Dunav osiguranje prednjačilo je sa premijom od 50 milijardi dinara i dobiti od 4,3 milijarde dinara, dok su Generali, DDOR, Wiener Städtische i Triglav ostvarili premije od 35,5, preko 20, 19,8 i 14,5 milijardi dinara, a Triglav je profit uvećao sa 116 miliona na 650 miliona dinara u godinu dana.

Segment finansijskog lizinga takođe beleži rast: vrednost novozaključenih ugovora u 2025. godini premašila je jednu milijardu evra, pri čemu su putnička vozila prednjačila sa 506,9 miliona evra. Ukupna aktiva lizing društava iznosila je 1,93 milijarde evra. U prvom tromesečju 2026. vrednost novozaključenih ugovora pala je za 10%, ali je broj ugovora porastao za 11,5%, uz zabeležen rast u segmentima putničkih vozila, mašina i opreme.

Neto imovina dobrovoljnih penzijskih fondova u 2025. godini iznosila je 66,71 milijardi dinara, dok je u prvom kvartalu 2026. zabeležen pad na 66,42 milijarde dinara, što je posledica kretanja na finansijskim tržištima, a ne krize u industriji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

DAK istraživanje: 44 odsto Nemaca želi raniju penziju, zaposlenost pala na 45,64 miliona

Anketa na uzorku od 7.000 zaposlenih otkriva da 52 odsto starijih od 50 godina planira raniji izlazak sa tržišta rada

Published

on

By

Anketa na uzorku od 7.000 zaposlenih otkriva da 52 odsto starijih od 50 godina planira raniji izlazak sa tržišta rada

Prema rezultatima istraživanja koje je sprovela kompanija DAK, specijalizovana za zdravstveno osiguranje, 44 odsto zaposlenih u Nemačkoj razmatra mogućnost odlaska u penziju pre sticanja zakonskog prava. Ovo pokazuje jaz između želja radnika i planova vlasti, budući da će nemačka Penziona komisija razmatrati predlog za povećanje starosne granice za penzionisanje i ukidanje prevremene penzije bez umanjenja nakon 45 godina staža.

Prema Izveštaju o zdravlju za 2026. godinu, koji je objavila kompanija DAK, 35 odsto ispitanika želi da radi do ispunjenja uslova za penziju, dok devet odsto planira da ostane zaposlen i nakon sticanja prava na penziju. Istraživanje instituta Forsa, sprovedeno na uzorku od 7.000 zaposlenih, pokazuje da među osobama starijim od 50 godina čak 52 odsto planira raniji izlazak iz radnog odnosa. Zdravstveno stanje je ključan faktor: 48 odsto onih koji se osećaju zdravim želi raniju penziju, dok je taj procenat 60 odsto među zaposlenima nezadovoljnim svojim zdravljem.

Podaci za 2025. godinu pokazuju razlike u bolovanjima: u grupi zaposlenih do 49 godina, na 100 osiguranika zabeležene su 213 potvrde o bolovanju, dok je kod starijih od 50 godina taj broj 165. Iako stariji zaposleni ređe koriste bolovanje, prosečno odsustvo kod njih traje 16,3 dana, a kod mlađih 8,2 dana.

Generalni direktor DAK-a Andreas Storm izjavio je da je potrebno da kompanije unaprede programe podrške zdravlju starijih zaposlenih, ocenjujući da je njihova dobrobit od ključnog značaja za tržište rada.

U prvom kvartalu 2026. godine, u Nemačkoj je bilo zaposleno 45,64 miliona ljudi, prema podacima nemačkog Saveznog zavoda za statistiku (Destatis). To je pad od oko 160.000 u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj stanovnika u Nemačkoj iznosi oko 83,5 miliona. Ovi podaci ukazuju na nastavak trenda starenja radne snage i izazove za penzioni sistem, posebno u kontekstu razlika između želja zaposlenih i državnih planova produženja radnog staža.

Pročitaj još

Domaće

Poreska uprava podseća: rok za prijavu poreza na dobit ističe 29. juna

Obavezna prijava na Obrascu PDP i uplata razlike za 2025. godinu do kraja juna, izostanak vodi do prekršajne odgovornosti

Published

on

By

Obavezna prijava na Obrascu PDP i uplata razlike za 2025. godinu do kraja juna, izostanak vodi do prekršajne odgovornosti

Poreska uprava Republike Srbije podsetila je pravna lica da je poslednji rok za podnošenje poreske prijave za akontaciono – konačno utvrđivanje poreza na dobit za 2025. godinu 29. jun 2026. godine. Obaveza uključuje podnošenje prijave na Obrascu PDP, kao i plaćanje razlike između konačno obračunatog poreza i već plaćenih akontacija tokom 2026. godine.

Uz poresku prijavu, potrebno je dostaviti sve propisane poreske bilanse, obrasce i ostalu poslovnu dokumentaciju, navodi se u saopštenju Poreske uprave. Upozorava se da nepostupanje u navedenom roku povlači prekršajnu odgovornost, u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

Ova poreska obaveza se odnosi na sva pravna lica koja su tokom 2025. godine ostvarila dobit i dužna su da izvrše konačan obračun i uplatu poreza prema važećim propisima. Prijava i uplata poreza na dobit spadaju u ključne fiskalne obaveze, a izostanak ili kašnjenje može dovesti do prekršajnih mera.

Detaljna uputstva i obrasci dostupni su na zvaničnom sajtu Poreske uprave. Stručnjaci preporučuju da se sve aktivnosti oko podnošenja prijave i dokumentacije završe pre isteka roka kako bi se izbegle moguće sankcije.

Pročitaj još

Domaće

Cena brent nafte pala ispod 80 dolara, WTI na 76 dolara po barelu

Znakovi napretka u pregovorima SAD i Irana srušili cene sirove nafte, azijski tehnološki indeks porastao dva odsto

Published

on

By

Znakovi napretka u pregovorima SAD i Irana srušili cene sirove nafte, azijski tehnološki indeks porastao dva odsto

Cene nafte beleže pad nakon što su investitori pozitivno reagovali na napredak u mirovnim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Prema najnovijim ekonomskim analizama, cena američke WTI sirove nafte iznosi oko 76 dolara po barelu, dok je evropski brent zabeležio vrednost oko 80 dolara po barelu. Ove promene prate i rast berzanskih indeksa, dok se tržište zlata oporavlja.

Investitori su ocenili prve znake napretka u diplomatskim razgovorima SAD i Irana, nakon što su se dve strane dogovorile o mapi puta za postizanje konačnog mirovnog sporazuma u roku od 60 dana. U tom periodu, rast tehnoloških akcija doprineo je povećanju azijskog berzanskog indeksa za 0,7 odsto, dok su fjučersi na S&P 500 smanjili početne gubitke i zadržali pad od 0,4 odsto. Evropski ugovori su zabeležili pad od 0,2 odsto.

Cena zlata je porasla, dok su američke državne obveznice pale, što je posledica nastavka trgovanja nakon prazničnog dana u Sjedinjenim Državama. Posrednici iz Katara i Pakistana naveli su u zajedničkom saopštenju: „Postignut je ohrabrujući napredak, uključujući uspostavljanje mehanizma za dalje tehničke razgovore“. SAD i Iran su takođe uspostavili komunikacionu liniju za izbegavanje incidenata i obezbeđivanje sigurnog prolaza komercijalnih brodova kroz Ormuski moreuz.

Kuson Leung, glavni investicioni direktor kompanije KGI Asia, izjavio je: „U veoma, veoma kratkom roku, da, postojao bi pozitivan sentiment koji bi dodatno podigao tržišta ili snizio cene nafte, ali očekujte da će se veća volatilnost vratiti i progoniti tržišta tokom narednih 60 dana.”

Podindeks azijskih tehnoloških akcija porastao je dva odsto zahvaljujući optimizmu u vezi sa trgovinom veštačkom inteligencijom. Tajvansko tržište, dominantno u segmentu čipova, predvodilo je regionalni rast, dok su japanski berzanski pokazatelji ojačali usled kupovine akcija iz oblasti veštačke inteligencije i poluprovodnika. Akcije LG Electronics Inc.-a skočile su više od 13 odsto tokom dana, nakon što su rukovodioci LG Group-a najavili posetu sedištu Nvidia Corp.-a radi razgovora o saradnji u domenu fizičke veštačke inteligencije i robotike. Ipak, fjučersi na Nasdaq 100 ostali su u padu od 0,3 odsto.

Prinos na desetogodišnje američke i japanske državne obveznice zabeležio je rast, dok je S&P 500 u poslednjih 12 nedelja porastao u 11 navrata. Prema rečima stratega Dilina Vua iz Pepperstone Group-a: „Tržište sporazum sa Iranom vidi kao krhak, ali ne dovoljno krhak da u ovoj fazi izazove agresivno ponovno određivanje cena geopolitičkih rizika.“

Pročitaj još

U Trendu