Connect with us

Srbija

Zašto uopšte slavimo 1. maj? Krvavi događaj u Čikagu promenio je prava radnika zauvek

Objavljeno pre

,

people sitting on green grass field near green trees during daytime Mason Dahl

Međunarodni praznik rada, koji se obeležava 1. maja, danas je simbol borbe za prava radnika širom sveta. Ovaj datum podseća na dug i često težak put koji su radnici prošli kako bi izborili dostojanstvenije uslove rada.

Iako se savremeni radnici podrazumevano oslanjaju na prava poput osmočasovnog radnog vremena, slobodnih vikenda, godišnjeg odmora i penzije, ta prava nisu oduvek postojala. Ona su rezultat višedecenijskih borbi, protesta i štrajkova, koji su neretko bili praćeni nasiljem.

Početak radničke borbe

Koreni radničkog pokreta sežu u period industrijske revolucije, krajem 18. i tokom 19. veka. Tada dolazi do velikih društvenih promena – ljudi napuštaju sela i sele se u gradove, gde rade u fabrikama koje niču širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.

U takvim okolnostima radnici su radili u izuzetno teškim uslovima. Plate su bile minimalne, radno vreme često je trajalo i po 12 ili više sati dnevno, a ni rad dece nije bio retkost. Država u to vreme nije imala razvijene mehanizme zaštite radnika, pa su oni bili prepušteni volji poslodavaca.

Kako je broj radnika rastao, rasla je i njihova svest o potrebi organizovanja. Prvi protesti bili su lokalni i često bez većeg uspeha, ali su vremenom prerasli u masovne pokrete koji su tražili sistemske promene.

Čikago 1886: događaj koji je promenio istoriju

Jedan od ključnih trenutaka u borbi za radnička prava dogodio se 1886. godine u američkom gradu Čikago. Tada je više od 40.000 radnika izašlo na ulice zahtevajući uvođenje osmočasovnog radnog vremena.

Protesti su se brzo proširili i na druge gradove u SAD-u, okupivši stotine hiljada radnika. Tokom demonstracija na trgu Hejmarket 4. maja došlo je do nasilja kada je nepoznata osoba bacila bombu na policiju. U haosu koji je usledio bilo je poginulih i povređenih, a više radničkih lidera kasnije je osuđeno na smrt.

Ovaj događaj, poznat kao Hejmarket incident, postao je simbol radničke borbe i prekretnica u istoriji radničkog pokreta.

Kako je 1. maj postao praznik

U znak sećanja na događaje u Čikagu, međunarodni radnički pokreti odlučili su da se 1. maj obeležava kao dan posvećen radnicima. Ta odluka doneta je 1889. godine na kongresu Druge internacionale u Parizu.

Vremenom je ovaj datum postao državni praznik u mnogim zemljama, često praćen okupljanjima, protestima ili simboličnim odmorom. U većem delu sveta 1. maj je neradni dan, dok se u nekim državama, poput SAD-a i Kanade, obeležava u septembru.

Značaj danas

Iako su mnoga prava danas zakonom zagarantovana, Praznik rada i dalje podseća na važnost solidarnosti i borbe za dostojanstvene uslove rada. On je prilika da se ukaže na izazove sa kojima se radnici i dalje suočavaju, ali i da se oda priznanje generacijama koje su izborile prava koja danas smatramo osnovnim.

Press.rs

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Nova terapija za rak pluća u Srbiji: Šta donosi od 1. oktobra

Imunoterapija dostupna za tri grupe pacijenata, stručnjaci očekuju bolje ishode lečenja i dužu kontrolu bolesti.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nova terapija za rak pluća u Srbiji: Šta donosi od 1. oktobra

Imunoterapija dostupna za tri grupe pacijenata, stručnjaci očekuju bolje ishode lečenja i dužu kontrolu bolesti.

Oko 1.000 pacijenata sa rakom pluća u Srbiji dobiće novu mogućnost lečenja od 1. oktobra. Prema saopštenju Udruženja za borbu protiv raka pluća “Punim plućima”, nova terapija za rak pluća biće dostupna kao imunoterapija za tri dodatne grupe pacijenata. Ova promena može produžiti život i omogućiti bolju kontrolu bolesti kod obolelih.

Imunoterapija će biti dostupna pacijentima sa ograničenim i proširenim stadijumom sitnoćelijskog karcinoma pluća, kao i onima sa stadijumom III karcinoma koji ne može da se operiše. Takođe, prema najavama nadležnih, od proleća sledeće godine još oko 600 pacijenata sa skvamoznim karcinomom pluća, koji su do sada lečeni isključivo hemoterapijom, dobiće pristup imunoterapiji.

Ko sve dobija pristup novoj terapiji za rak pluća

Iz Udruženja napominju da je rak pluća vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u Srbiji, sa blizu 7.000 novih slučajeva i oko 5.000 smrtnih ishoda svake godine. Zabrinjavajuće je što je, kako navode, ovaj karcinom već dve godine i vodeći uzrok smrtnosti kod žena. Pravovremen pristup terapiji postaje ključan jer se kod čak 70 odsto pacijenata rak pluća otkriva u metastatskoj fazi, kada su mogućnosti lečenja znatno ograničene. Prvi simptomi poput upornog kašlja, zamora ili otežanog disanja često su nespecifični i pripisuju se drugim stanjima, posebno kod pušača.

Imunoterapija za rak pluća biće primenjivana različito, u zavisnosti od stadijuma bolesti. Kod pacijenata sa ograničenim stadijumom sitnoćelijskog karcinoma pluća, imunoterapija će se uvoditi nakon hemoterapije i zračenja, ukoliko nema progresije bolesti. “Takođe, ako nakon početnog lečenja nema pogoršanja bolesti, možemo da nastavimo lečenje imunoterapijom i pokušamo da produžimo period bez progresije”, izjavio je doc. dr Mihailo Stjepanović, direktor Klinike za pulmologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije.

Detalji primene i značaj imunoterapije

Kako je dodatno pojašnjeno, kod proširenog stadijuma sitnoćelijskog karcinoma pluća, kada se bolest već proširila izvan primarnog mesta, imunoterapija se primenjuje odmah na početku lečenja, zajedno sa hemoterapijom. Ovaj oblik raka pluća je izuzetno agresivan, pa je pravovremena terapija presudna za ishod.

Prema očekivanjima, naredne godine imunoterapija bi mogla biti dostupna i za pacijente sa skvamoznim karcinomom pluća, što bi dodatno proširilo mogućnosti lečenja. Udruženje poziva na podizanje svesti o simptomima i potrebi za ranim otkrivanjem bolesti, uz napomenu da savremene terapije mogu značajno poboljšati kvalitet života pacijenata.

Na kraju, stručnjaci ističu da je uvođenje imunoterapije za rak pluća u Srbiji važan korak u borbi protiv ove teške bolesti, jer se otvaraju nove mogućnosti za produženje života i kontrolu bolesti kod velikog broja pacijenata.

Pročitaj još

Srbija

Sneg u Alpima usred septembra: Temperature pale na nulu, hladni front stiže ka Srbiji

Na nadmorskim visinama iznad 3000 metara u Alpima zabeležen je prvi sneg, dok se hladni front približava Srbiji.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sneg u Alpima usred septembra: Temperature pale na nulu, hladni front stiže ka Srbiji

Na nadmorskim visinama iznad 3000 metara u Alpima zabeležen je prvi sneg, dok se hladni front približava Srbiji.

Prvi sneg u Alpima usred septembra iznenadio je stanovnike ovog regiona, jer su temperature na visinama iznad 3000 metara pale na nula stepeni Celzijusa. Hladni front, koji je juče zahvatio oblast Alpa i doneo obilne padavine i olujno vreme, sada se ubrzano kreće prema Srbiji, prema saopštenju meteorologa.

Tokom prethodnog dana, vreme u Alpima naglo se pogoršalo. Jaka kiša, grmljavinske oluje i pad temperature doneli su pravu jesenju atmosferu. Južne padine Alpa, naročito na severu i severoistoku Italije, pogodile su superćelijske oluje, praćene gradom i snažnim udarima vetra. Zbog toga su lokalna područja bila pod upozorenjem na olujne nepogode, a stanovnici su se suočili sa naglim promenama vremena.

Sneg u Alpima najavljuje jesen: temperatura na nula stepeni

Danas je na visinama iznad 3000 metara počeo da veje sneg, što je retka pojava za ovaj period godine. Sneg pada na jugoistoku Švajcarske i zapadu Austrije, dok se temperature u tim oblastima zadržavaju oko nule. Ova promena vremena jasno pokazuje da je jesen stigla u planinske regione Alpa ranije nego što je uobičajeno.

U međuvremenu, talas olujnih nepogoda proširio se na centralne predele Italije, a hladni front je stigao do severozapada Balkana. Na severozapadu Hrvatske i u Sloveniji temperatura se spustila na 15 stepeni, što dodatno doprinosi osećaju jeseni.

Hladni front se približava Srbiji: razlika u temperaturi i vreme pred vikend

Dok hladni front napreduje ka Srbiji, iz južnih i centralnih predela struji topla vazdušna masa. Temperature u ovim krajevima dostižu 35 stepeni, što je značajan kontrast u odnosu na severne oblasti gde je znatno svežije. Prema saopštenju meteorologa, na severu Vojvodine temperatura je prijatnih 25 stepeni.

Za vikend se očekuje da hladni front sa severozapada regiona stigne do svih predela Srbije. Time će doći do pada temperature vazduha za oko 15 stepeni, što znači da će vreme postati izrazito jesenje i u ostatku zemlje. Ove promene mogu uticati na svakodnevne aktivnosti stanovništva, pa se savetuje da prate najnovije vremenske prognoze.

Na kraju, sneg u Alpima usred septembra i temperature koje su pale na nulu predstavljaju jasan znak promena u sezoni. Hladni front je već doneo niže temperature na sever Balkana, a u narednim danima očekuje se da zahvati i Srbiju.

Pročitaj još

Srbija

Azijske bogomoljke u Srbiji: Zašto ih viđamo sve češće u gradovima

Invazivna vrsta bogomoljki iz Azije potiskuje domaće vrste, ali ne predstavlja opasnost za ljude.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Azijske bogomoljke u Srbiji: Zašto ih viđamo sve češće u gradovima

Invazivna vrsta bogomoljki iz Azije potiskuje domaće vrste, ali ne predstavlja opasnost za ljude.

Veliki broj građana poslednjih godina primećuje azijske bogomoljke u Srbiji, posebno na fasadama, prozorima i terasama u urbanim sredinama. Pojava ovih zelenih predatora izazvala je mnogo pitanja, a stručnjaci ističu da pojava nije slučajna. Prema rečima stručnjaka sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, azijske bogomoljke u Srbiji postale su česta pojava od 2019. godine.

Kako su se azijske bogomoljke u Srbiji proširile po gradovima

Ova invazivna vrsta, poznata kao Hierodula tenuidentata, stigla je na naše prostore migracijom iz mediteranskih regiona. Njihova prisutnost je posebno uočljiva u gradovima, gde se lakše prilagođavaju zbog specifične mikroklime i manjka prirodnih predatora. Kako ističe Dimitrije Radišić sa Prirodno-matematičkog fakulteta, gradovi funkcionišu kao poremećeni ekosistemi, što olakšava širenje invazivnih vrsta kao što su azijske bogomoljke.

Međutim, pojava ovih insekata izaziva pomešana osećanja kod stanovnika. Jedni su fascinirani, dok drugi osećaju nelagodu zbog njihovog prisustva u blizini domova. Ipak, prema Radišiću, razloga za zabrinutost nema, jer azijske bogomoljke u Srbiji nisu opasne za ljude.

Uticaj invazivne vrste na domaći ekosistem

Iako ne predstavljaju rizik za građane, stručnjaci upozoravaju na moguće posledice po lokalni ekosistem. Azijske bogomoljke su superiorne u odnosu na domaće vrste po veličini i reproduktivnom uspehu, što može ugroziti opstanak autohtonih populacija. Ova vrsta koristi kamuflažu i strpljenje kako bi ulovila druge insekte poput moljaca i zrikavaca, a poznata je i po kanibalizmu.

Radišić ističe: “Azijska bogomoljka je superiorna u odnosu na našu domaću vrstu, i njena prisutnost u velikom broju može negativno uticati na lokalne ekosisteme.” Zbog toga, povećana prisutnost ovih insekata treba da bude podsetnik na važnost očuvanja prirodne ravnoteže.

Šta građani treba da rade kada naiđu na bogomoljku

Na pitanje kako postupiti kada se azijske bogomoljke u Srbiji nađu na terasi ili prozoru, stručnjaci savetuju uzdržanost. “Nema potrebe da ih ubijate. Pojedinačne akcije građana neće značajno uticati na celokupnu populaciju, jer je ona već uspostavljena”, napominje Radišić.

Umesto toga, preporučuje se odgovorniji odnos prema prirodi i zaštita autohtonih vrsta kao najbolji način za dugoročnu stabilnost ekosistema. Klimatske promene i ljudski uticaj dodatno pojačavaju pritisak na prirodnu ravnotežu, pa je važno da građani budu svesni ovog problema.

Na kraju, iako su azijske bogomoljke u Srbiji postale svakodnevni prizor, važno je znati da ne predstavljaju opasnost za ljude. Njihova pojava ukazuje na promene u ekosistemu i potrebu za većom pažnjom prema zaštiti prirode.

Pročitaj još

U Trendu