Connect with us

Domaće

UniCredit povećao vlasnički udeo u Generaliju na 8,72 odsto nakon talasa konsolidacije

Italijanska banka dostigla udeo od 8,72 odsto, dok je u Commerzbanku povećala direktni udeo na 26,77 odsto

Published

on

pexels-photo-6667892

Italijanska banka dostigla udeo od 8,72 odsto, dok je u Commerzbanku povećala direktni udeo na 26,77 odsto

Italijanska banka UniCredit povećala je svoj vlasnički udeo u Generaliju na 8,72 odsto, saopštio je predsednik Generalija Andrea Sironi na godišnjoj skupštini akcionara. Ova promena dolazi nakon što je UniCredit prethodno držao udeo od 6,7 odsto pre prošlogodišnje skupštine Generalija, kada je podržao pobunjene investitore.

U to vreme, UniCredit je isticao da je reč o investiciji, dok je kasnije najavljivao smanjenje udela, pa je novo povećanje predstavljalo iznenađenje za finansijsko tržište. Iz banke su ponovili da je udeo u Generaliju isključivo „finansijsko ulaganje“, dodajući da „dolazi s atraktivnim finansijskim povratom“.

Izvršni direktor UniCredita Andrea Orćel izjavio je prošlog juna na finansijskoj konferenciji da će banka postepeno smanjivati ulaganja u Generaliju i da planira izlazak iz tog vlasništva u budućnosti. U međuvremenu, UniCredit aktivno radi na preuzimanju drugog najvećeg nemačkog zajmodavca, Commerzbanke.

Prema podnesku, UniCredit je neznatno povećao svoj direktni udeo u Commerzbanku na 26,77 odsto, dok sa uključenim derivatima ukupan udeo iznosi 32,6 odsto, što je promena u odnosu na prethodnih 29,3 odsto. Najavljeno je da će 5. maja UniCredit objaviti ponudu za preuzimanje Commerzbanke, čime bi direktni udeo premašio 30 odsto, prag koji zahteva odobrenje Evropske centralne banke.

Budućnost Generalija, najvećeg italijanskog osiguravača, i dalje je pod pažnjom tržišta zbog tekuće konsolidacije u italijanskom finansijskom sektoru i sporova među akcionarima oko upravljanja kompanijom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

RNIDS ugostio 208 učesnika na RIPE SEE 14 u Beogradu, 137 iz Srbije

Na regionalnom skupu učestvovalo 25 zemalja, 102 učesnika po prvi put prisustvovala RIPE SEE događaju

Published

on

By

Na regionalnom skupu učestvovalo 25 zemalja, 102 učesnika po prvi put prisustvovala RIPE SEE događaju

Fondacija Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS) bila je jedan od domaćina 14. regionalnog skupa RIPE SEE, održanog 21. i 22. aprila 2026. godine u Beogradu. Skup je okupio 208 učesnika iz 25 zemalja, od kojih je 102 po prvi put prisustvovalo ovom događaju, saopštili su organizatori. Najveći broj učesnika došao je iz Srbije – ukupno 137, dok je iz Rumunije bilo 8, Bosne i Hercegovine 7, a iz Crne Gore 6.

Događaj je održan u hotelu Crowne Plaza, uz podršku Serbian Open eXchange (SOX) i Regulatornog tela za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL). Direktor RNIDS-a Dejan Đukić izjavio je na otvaranju da je Fondacija po drugi put domaćin jednog od najvažnijih skupova o razvoju interneta u regionu i naglasio značaj međunarodne saradnje za dalje jačanje internet ekosistema.

Program je uključivao stručna izlaganja i prezentacije. Predstavnik RNIDS-a Aleksandar Ristić izložio je tehnička rešenja i operativna iskustva DNS resolvera RNIDS-a, dok je Marijana Borković iz RNIDS-a kao član Programskog odbora koordinirala aktivnosti pre i tokom dvodnevnog skupa, te moderirala jedan od programskih blokova drugog dana događaja.

Nakon zvaničnog programa 23. i 24. aprila, u Beogradu su organizovani besplatni treninzi RIPE NCC-a posvećeni osnovama IPv6 protokola i radu sa RIPE bazom podataka, sa ciljem jačanja kapaciteta stručnjaka za savremenu internet infrastrukturu u regionu.

RIPE SEE regionalni skupovi se održavaju od 2011. godine, sa ciljem povezivanja internet zajednice Jugoistočne Evrope, razmene znanja i podsticanja razvoja infrastrukture. Učešće RNIDS-a u organizaciji potvrđuje njegovu ulogu u regionalnoj i međunarodnoj internet zajednici.

Pročitaj još

Domaće

Tri sindikata organizuju skupove u Beogradu povodom 1. maja, okupljanje počinje u 11 sati

Savez samostalnih sindikata, ASNS i UGS Nezavisnost najavljuju odvojene skupove na tri lokacije u glavnom gradu

Published

on

By

Savez samostalnih sindikata, ASNS i UGS Nezavisnost najavljuju odvojene skupove na tri lokacije u glavnom gradu

Tri najveće sindikalne centrale u Srbiji će povodom Međunarodnog praznika rada, 1. maja, organizovati odvojene skupove na različitim lokacijama u Beogradu. Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) zakazao je okupljanje na Trgu Nikole Pašića sa početkom u 12 sati, pod sloganom „Za dostojanstven život i sigurnu budućnost“, kako je objavljeno. Asocijacija slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) održaće svoj skup na platou kod „Ruskog cara“, s početkom u 11 sati. Ujedinjeni granski sindikati „Nezavisnost“ planiraju obeležavanje praznika na Trgu Dimitrija Tucovića, na Slaviji, od 12.15 do 14.15 časova. Program UGS „Nezavisnost“ uključuje intoniranje Internacionale, minut ćutanja za stradale radnike, čitanje Manifesta koje će izvesti glumci Šabačkog pozorišta, obraćanje predsednice Čedanke Andrić, polaganje cveća na spomenik Dimitriju Tucoviću i nastup Dečijeg rok hora. Ove manifestacije ističu različite zahteve radnika i sindikata u Srbiji, pri čemu svaka od organizacija nastoji da ukaže na važnost dostojanstvenih uslova rada i sigurnosti zaposlenih.

Pročitaj još

Domaće

Data centri u Srbiji troše 263 GWh godišnje, trošak struje 21 milion evra

Državni data centar u Kragujevcu beleži potrošnju od 0,35% ukupne električne energije, planirano proširenje na 56 MW

Published

on

By

Državni data centar u Kragujevcu beleži potrošnju od 0,35% ukupne električne energije, planirano proširenje na 56 MW

Izgradnja i rad data centara u Srbiji donose značajno opterećenje na energetske i vodne resurse, pri čemu objekat sa opterećenjem od 30 MW godišnje troši 263 GWh električne energije. Pri prosečnoj ceni od 80 evra po megavat-satu, godišnji trošak za električnu energiju iznosi približno 21 milion evra, što čini energiju ključnim strateškim faktorom u održivosti ovakvih objekata. Prema dostupnim podacima, državni data centar u Kragujevcu trenutno koristi oko 0,35% ukupne električne energije zemlje, a najavljeno proširenje kapaciteta sa 14 MW na 56 MW dodatno će povećati taj udeo.

Nove investicije, poput planiranog dolaska kompanije Yango Group sa centralnim data centrom u Kragujevcu, dodatno potvrđuju da Srbija ulazi u globalnu trku za infrastrukturu veštačke inteligencije. Svaki novi veliki data centar može generisati opterećenje elektroenergetskog sistema na nivou srednje velikog grada. Prosečan globalni PUE (Power Usage Effectiveness) u 2024–2025. godini iznosi 1,56, dok najefikasniji centri, poput Google-ovih, beleže PUE od 1,09. U regionu su česte vrednosti između 1,5 i 1,6, što za data centar od 30 MW znači ukupnu snagu od 45 do 48 MW. Razlika između PUE 1,3 i 1,6 nosi dodatno opterećenje od 8 do 9 MW, sa još pet do sedam miliona evra godišnjih troškova struje.

Sa aspekta vodnih resursa, data centri troše 1 do 2 litra vode po kilovat-satu IT energije. Za objekat od 30 MW, godišnja potrošnja vode varira između 260.000 i 526.000 kubnih metara. Po ceni industrijske vode od 0,8 evra po kubiku, direktan godišnji trošak kreće se od 200.000 do 420.000 evra. Važno je napomenuti da data centar, ukoliko koristi vodu iz javnog vodovoda, deli resurse sa domaćinstvima i privredom, što u uslovima letnjih suša i ograničenih kapaciteta može predstavljati značajan rizik za pojedine regione, posebno Vojvodinu i Južnu Srbiju.

Na evropskom nivou, ukupna potrošnja vode od strane data centara tokom 2024. godine iznosila je oko 62 miliona kubnih metara, dok projekcije za 2030. godinu predviđaju rast na oko 90 miliona kubnih metara. Ovo odgovara zapremini desetina hiljada olimpijskih bazena. U tom kontekstu, planirana proširenja i razvoj novih centara u Srbiji zahtevaju posebnu pažnju prema održivosti i raspodeli resursa.

Troškove izgradnje i održavanja dodatnih kapaciteta za električnu energiju i vodu ne snose isključivo investitori, već se deo tereta prenosi i na javni sektor kroz ulaganja u trafo stanice, dalekovode i vodovodnu infrastrukturu. Javna preduzeća i država moraju da obezbede rezervne kapacitete i stabilnost snabdevanja, što može uticati na ukupne troškove i raspoloživost resursa za druge delatnosti.

Pročitaj još

U Trendu