Connect with us

Domaće

IT kompanije povećale udeo na Fortune 500 na više od 40 odsto ukupne vrednosti

Tehnološki sektor sada čini preko 40% tržišne kapitalizacije Fortune 500, dok prvih 10 firmi ostvaruje veći profit od donjih 200 zajedno

Published

on

g81916a53919c21b7cabb8ac7252753f37ae64ee39a3873750605f32f7f1dd1392f74f1188c6c91316efdd8a709f3564182dabe9b2adc888ce85b91ba66d9a92b_1280

Tehnološki sektor sada čini preko 40% tržišne kapitalizacije Fortune 500, dok prvih 10 firmi ostvaruje veći profit od donjih 200 zajedno

Na najnovijoj godišnjoj Fortune 500 listi za 2026. godinu, tehnološke kompanije prvi put u istoriji čine više od 40 odsto ukupne tržišne kapitalizacije svih kompanija na listi, prema ekonomskim analizama. Ovaj podatak ukazuje na značajnu promenu u globalnoj privredi, gde digitalna ekonomija i veštačka inteligencija preuzimaju primat u odnosu na tradicionalne sektore kao što su energetika, maloprodaja i bankarstvo.

Prethodnih decenija listom su dominirale kompanije iz sektora nafte i bankarstva, ali sada podatke i procesorska snaga određuju pozicije lidera. Uspon kompanija kao što su Nvidia, Microsoft i Alphabet (Google) snažno je doprineo ovom skoku, budući da su njihove tržišne evaluacije naglo porasle zahvaljujući integraciji veštačke inteligencije u poslovanje, navodi se u analizi.

Prema podacima Wall Street Journal-a, razlika između najuspešnijih tehnoloških preduzeća i ostatka privrede sve je veća. Prvih 10 kompanija na Fortune 500 sada ostvaruje veći udeo u ukupnom profitu od donjih 200 firmi zajedno, što dodatno potvrđuje promenu moći u globalnom poslovanju.

Financial Times ističe da investitori više ne gledaju na tehnologiju kao na zaseban sektor, već je smatraju ključnom infrastrukturom savremenog društva i privrede. U izveštaju se navodi: „Više nije dovoljno biti najveći u proizvodnji čelika ili automobila; ako niste softverska kompanija u svojoj srži, vaša pozicija na Fortune listi je ugrožena.“

Analitičari upozoravaju na visok stepen koncentracije tržišne moći u rukama nekoliko tehnoloških giganata, što bi moglo uticati na konkurenciju. Prema podacima Statista, digitalne platforme imaju znatno niže marginalne troškove rasta u odnosu na tradicionalnu industriju, što omogućava dalji rast ovog sektora. Ovogodišnje rangiranje pokazuje da se definicija poslovnog uspeha trajno promenila, a kako se navodi u analizi, „ulazimo u deceniju u kojoj će softver definitivno pojesti svet“, dok kompanije koje ne prate ovaj trend rizikuju da izgube poziciju u svetskoj privredi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Mercator pokrenuo prodaju 25 nekretnina u Sloveniji za 35,09 miliona evra

Najskuplja nekretnina na Novom trgu procenjena na 4,2 miliona evra, nadmetanje u dve faze do 30. aprila

Published

on

By

Najskuplja nekretnina na Novom trgu procenjena na 4,2 miliona evra, nadmetanje u dve faze do 30. aprila

Trgovinski lanac Mercator, u vlasništvu Fortenova grupe, započeo je proces prodaje 25 poslovnih nekretnina u Sloveniji, čija ukupna početna vrednost iznosi 35,09 miliona evra, navodi se u zvaničnom konkursu objavljenom 16. marta. Većina ponuđenih objekata su bivše prodavnice Mercatora koje su trajno zatvorene u prethodne dve godine.

Najvrednija nekretnina u ovom paketu je poslovni prostor na Novom trgu u Novom Mestu, sa početnom cenom od 4,2 miliona evra. Druga po vrednosti je bivša prodavnica sa poslovnim prostorom u poslovnoj zgradi na Kidričevoj ulici u Rogaškoj Slatini, čija cena iznosi 3,19 miliona evra. Sve nekretnine prodaju se zajedno sa pokretnom imovinom i opremom.

Nadmetanje za kupovinu odvijaće se u dve faze – najpre se prikupljaju neobavezujuće ponude, dok je u drugoj fazi predviđeno podnošenje obavezujućih ponuda. Rok za dostavljanje neobavezujućih ponuda ističe 30. aprila.

Prethodno je Fortenova, vlasnik Mercatora, prodala poslovnu zgradu na Dunajskoj cesti u Ljubljani za 13,5 miliona evra. Krajem januara 2026. godine, MK Grupa iz Srbije i hrvatska Fortenova grupa su potpisale ugovor o kupoprodaji kompanije Dijamant iz Zrenjanina, čime bi MK Grupa trebalo da preuzme 100% udela u Dijamantu. Ova akvizicija ocenjena je kao jedna od najznačajnijih u prehrambeno-poljoprivrednom sektoru regiona Adrije.

Pročitaj još

Domaće

FAO indeks hrane porastao na 128,5 poena, cene svih kategorija rastu

Indeks cena žitarica skočio 1,5 odsto, šećer poskupeo 7,2 odsto, najviši nivo od septembra 2025.

Published

on

By

Indeks cena žitarica skočio 1,5 odsto, šećer poskupeo 7,2 odsto, najviši nivo od septembra 2025.

Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) saopštila je da je svetski FAO indeks cena hrane (FFPI) tokom marta porastao drugi mesec zaredom, dostigavši 128,5 poena, što je za 2,4 odsto više nego u februaru i najviši nivo od septembra 2025. godine. Poskupljenja su zabeležena u svim glavnim kategorijama hrane.

Indeks cena žitarica porastao je za 1,5 odsto i sada iznosi 110,4 poena. Pšenica je poskupela za 4,3 odsto, dok su cene kukuruza, ječma i sirka takođe porasle. Nasuprot tome, cene pirinča su pale za tri odsto zbog slabije tražnje i povećanih globalnih zaliha.

Vrednost indeksa biljnih ulja porasla je za 5,1 odsto na 183,1 poen, što predstavlja najviši nivo od sredine 2022. godine. Poskupljenja su zabeležena kod palminog, sojinog, suncokretovog i ulja od repice. Cene mesa su porasle za jedan odsto, dostigavši 127,7 poena, pre svega zbog rasta cena svinjskog mesa u Evropskoj uniji usled sezonske tražnje, kao i poskupljenja goveđeg mesa iz Brazila, dok su cene živinskog i ovčijeg mesa zabeležile pad.

Indeks mlečnih proizvoda porastao je za 1,2 odsto na 120,9 poena, što je prvi rast od jula 2025. godine. Poskupljenja su zabeležena kod mleka u prahu i maslaca, dok su cene sira nastavile da padaju, posebno u Evropi zbog povećane proizvodnje i slabije izvozne tražnje.

Najveći skok zabeležen je kod šećera, čije su cene porasle 7,2 odsto, na 92,4 poena, dostižući najviši nivo od novembra 2025. godine. Ovaj rast je povezan sa višim cenama nafte i očekivanjima da će Brazil veći deo šećerne trske preusmeriti u proizvodnju etanola.

Vrednost FFPI je za jedan odsto viša nego u martu 2025, ali je još uvek niža za 19,8 odsto u odnosu na rekordne vrednosti iz marta 2022. godine, navodi se u izveštaju FAO.

Pročitaj još

Domaće

Cena goriva u Srbiji porasla na 189 dinara za benzin i 214 dinara za dizel

Maloprodajna cena evrodizela za poljoprivredu povećana na 184 dinara, dok je Brent završio sedmicu na 109 dolara za barel

Published

on

By

Maloprodajna cena evrodizela za poljoprivredu povećana na 184 dinara, dok je Brent završio sedmicu na 109 dolara za barel

Maloprodajne cene goriva na pumpama u Srbiji od danas iznose 189 dinara za litar bezolovnog benzina BMB95 i 214 dinara za litar standardnog eurodizela. Ovo povećanje iznosi jedan dinar više za oba derivata u odnosu na prethodnu nedelju, dok je najviša cena evrodizela za registrovana poljoprivredna gazdinstva povećana sa 181 na 184 dinara po litru, sa PDV-om. Odluka je doneta 2. aprila, prema izmenama Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte, objavljenim u ‘Službenom glasniku’.

Na svetskim berzama, cena nafte Brent se tokom ove skraćene sedmice (Uskrs) kretala u rasponu od manje od 100 do preko 115 dolara za barel, dok je završna cena iznosila 109 dolara, sa prosečnom cenom od 102,93 dolara, što je rast manji od 1% u odnosu na prethodnu sedmicu. Cene derivata na Mediteranu ostaju visoke zbog ograničene ponude, a dodatni pritisak na cene dolazi usled oštećenja rafinerija u ratom pogođenim regionima Bliskog Istoka.

Uprkos zahtevima distributera da benzin poskupi četiri, a dizel sedam dinara, prema rečima predsednika Republike Aleksandra Vučića, Vlada je administrativnim merama ograničila rast cena na simboličan iznos i dodatno smanjila akcizu za maksimalnih minus 20%. Takođe su puštene rezerve nafte sa cenom nižom od tržišne radi prerade i veleprodaje.

Cene goriva se u Srbiji i dalje određuju prema Uredbi iz februara 2022. godine, koja je poslednji put produžena do 23. juna. Veleprodajna cena ne uključuje domaću rafineriju, zbog dvomesečnog prekida dotoka nafte, već se formira na osnovu proseka kotacija na berzi za tržište Mediterana (PLATTS CIF Mediteran, luka Đenova/Lavera), uz odobrenu maržu i PDV. Ove mere imaju za cilj da ograniče skok cena i olakšaju krajnju cenu za potrošače.

U regionu, cene derivata takođe beleže rast, a dodatne informacije o svetskim trendovima i merama država mogu se pronaći u aktuelnim ekonomskim analizama.

Pročitaj još

U Trendu