Connect with us

Fitnes

Vlakna za zdravlje creva i lakšu kontrolu telesne težine

Redovan unos biljnih vlakana pomaže varenju i smanjuje rizik od bolesti, posebno u savremenoj ishrani

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Redovan unos biljnih vlakana pomaže varenju i smanjuje rizik od bolesti, posebno u savremenoj ishrani

Nutricionisti svakodnevno naglašavaju koliko je važno da žene u svoj jelovnik uključe dovoljne količine vlakana, naročito u gradskim sredinama gde dominira brza i industrijski prerađena hrana. Najnovija istraživanja potvrđuju da dovoljan unos vlakana doprinosi ne samo boljem varenju, već i smanjenju rizika od brojnih hroničnih oboljenja, kao što su dijabetes i poremećaji creva.

Vlakna su vrsta ugljenih hidrata iz biljnih namirnica koje organizam ne može potpuno da svari. Postoje dve vrste – rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna, a svaka ima svoju ulogu. Rastvorljiva vlakna se razlažu u vodi i predstavljaju hranu za korisne crevne bakterije, dok nerastvorljiva vlakna olakšavaju prolazak hrane kroz digestivni sistem.

Prema rečima dr Dragane Petrović, specijaliste za ishranu: „Vlakna su ključ održavanja zdravog mikrobioma. Kada bakterije u crevima fermentišu određene vrste vlakana, nastaju korisne supstance koje štite zidove creva i smanjuju upalne procese.“

Crevnu floru svake osobe čini više milijardi bakterija. Ishrana bogata vlaknima podstiče rast korisnih bakterija, što je važno za jak imunitet, stabilnu telesnu težinu i bolju regulaciju šećera u krvi. Posebno su važna fermentabilna vlakna jer podstiču proizvodnju masnih kiselina kao što je butirat, koji štiti crevni zid.

Žene koje žele da smanje telesnu masu imaju dodatnu prednost – vlakna stvaraju dugotrajan osećaj sitosti i smanjuju potrebu za grickalicama između obroka. „Neke vrste rastvorljivih vlakana, poput glukomanana, mogu značajno uticati na apetit i pomoći u kontroli unosa kalorija“, dodaje dr Petrović.

Preporučeni dnevni unos vlakana je između 25 i 30 grama, a najbolje ih je unositi kroz voće, povrće, integralne žitarice i mahunarke. Važno je postepeno povećavati unos vlakana i piti dovoljno tečnosti, jer nagla promena može izazvati nadimanje i gasove.

Vlakna takođe mogu doprineti stabilizaciji nivoa šećera u krvi, što je važno za žene sa insulinskom rezistencijom ili dijabetesom. Hrana bogata vlaknima ima niži glikemijski indeks, pa šećer u krvi raste sporije i ravnomernije nakon obroka.

Za očuvanje zdravlja digestivnog sistema, ali i celokupnog organizma, preporučuje se svakodnevno biranje različitih izvora vlakana i izbegavanje rafinisanih proizvoda iz kojih su vlakna uklonjena. Konsultacija sa nutricionistom može pomoći ženama sa specifičnim potrebama da pronađu optimalan plan ishrane.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Zašto je jutarnje pražnjenje creva znak zdravog tela i ritma

Gastroenterolozi otkrivaju zbog čega je jutarnja stolica pokazatelj pravilnog rada probave i opšteg zdravlja

Published

on

Gastroenterolozi otkrivaju zbog čega je jutarnja stolica pokazatelj pravilnog rada probave i opšteg zdravlja

Prema mišljenju gastroenterologa, vreme kada odlazimo u toalet može nam mnogo reći o našem zdravlju. Najnovije preporuke stručnjaka naglašavaju da je upravo jutro najprirodniji deo dana za pražnjenje creva. Žene koje imaju ovu naviku spontano svako jutro obično mogu biti sigurne da njihov digestivni sistem funkcioniše optimalno.

Tokom noćnog odmora, organizam miruje, dok debelo crevo postepeno sakuplja otpadne materije, pripremajući ih za izbacivanje. Kada se probudimo, kortizol – hormon buđenja – raste i dodatno stimuliše rad creva. Prvi obrok ili čaša vode ubrzo nakon buđenja aktivira gastro-količni refleks, što je prirodan signal za pražnjenje. Zbog toga mnoge žene osećaju potrebu za toaletom odmah nakon što ustanu ili popiju jutarnju kafu.

Gastroenterolog dr Nevena Simić ističe: “Jutarnja stolica često je pokazatelj zdravog i usklađenog rada probavnog sistema. Ipak, još je važnije da stolicu imate redovno i bez neprijatnosti, bez obzira na doba dana.”

Ne postoji jedno univerzalno pravilo – za neke žene je normalno pražnjenje creva dva puta dnevno, dok je za druge i tri puta nedeljno sasvim uobičajeno, pod uslovom da nema bola, naprezanja ili osećaja nepotpunog pražnjenja.

Ritam pražnjenja zavisi od mnogo faktora: ishrane bogate vlaknima, dovoljnog unosa vode, fizičke aktivnosti, kvaliteta sna, nivoa stresa, putovanja, promena rutine, uzimanja određenih lekova, ali i hormonskih promena kao što su trudnoća. Zbog toga se preporučuje da svaka žena prati svoje telo i dnevne navike. Ako dođe do promene ritma pražnjenja, praćene neprijatnošću ili bolom, važno je obratiti se lekaru.

Za održavanje redovnog pražnjenja creva važno je voditi računa o uravnoteženoj ishrani, dovoljnom unosu tečnosti i redovnoj fizičkoj aktivnosti. Ove navike su naročito bitne tokom putovanja i perioda stresa, kada je digestivni sistem sklon promenama.

Redovno pražnjenje, posebno u jutarnjim satima, može biti znak da vaš organizam funkcioniše kako treba. Najvažnije je ipak slušati svoje telo, a u slučaju bilo kakvih smetnji ili promena, zatražiti savet stručnjaka.

Pročitaj još

Fitnes

Saveti za prevazilaženje straha od mraka i bolji san

Stručnjaci otkrivaju kako da lakše zaspite u mračnom prostoru i poboljšate kvalitet sna

Published

on

Stručnjaci otkrivaju kako da lakše zaspite u mračnom prostoru i poboljšate kvalitet sna

Mnoge žene se suočavaju sa poteškoćama kada treba da zaspe u potpunom mraku, posebno tokom stresnih perioda ili nakon neprijatnih iskustava. U velikim gradovima poput Beograda, kvalitetan san je od suštinskog značaja za očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja. Prema rečima dr Kiše Salivan, specijalistkinje za poremećaje spavanja, osećaj nelagodnosti u mraku ima biološku osnovu: „Mrak može izazvati iznenadnu reakciju u mozgu, što povećava nivo anksioznosti.”

Kada je prostorija potpuno tamna, naša ostala čula postaju izraženija, pa i najmanji zvuci mogu delovati mnogo preteće nego što zaista jesu. Dr Džozef Džerževski, klinički psiholog koji proučava san, napominje: „Ako mrak povezujete sa osećajem straha ili nesigurnosti, prostorija bez svetla može biti izvor stresa umesto mira.” Dodaje da je često uzrok nelagodnosti naučen osećaj ranjivosti, a ne sam mrak.

Spavanje u mračnoj prostoriji je važno jer naš biološki ritam funkcioniše zahvaljujući smenjivanju svetla i mraka. Dr Salivan objašnjava: „Svetlost smanjuje proizvodnju melatonina, hormona odgovornog za san, dok tama podstiče njegovo lučenje.” Spavanje sa uključenim svetlom može dugoročno povećati rizik od visokog pritiska, gojaznosti i dijabetesa tipa 2, naročito kod starijih žena.

Kako da se lakše naviknete na mrak?
1. Postepeno prigušujte svetla – Umesto da odjednom ugasite svetlo, koristite tople izvore svetlosti koje ćete postepeno smanjivati pred spavanje.
2. Koristite blago noćno svetlo – Slabo crveno ili amber svetlo u hodniku ili izvan spavaće sobe može vam pružiti osećaj sigurnosti, a da ne naruši kvalitet sna.
3. Uvedite večernju rutinu – Aktivnosti poput čitanja ili meditacije mogu pomoći telu da se prirodno pripremi za odmor.
4. Prilagodite okruženje – Uklonite izvore buke i obezbedite prijatnu temperaturu u spavaćoj sobi.
5. Razgovarajte sa stručnjakom – Ako vas strah od mraka ozbiljno ometa, savetuje se razgovor sa psihologom ili terapeutom.

Redovno spavanje u tamnoj prostoriji može značajno poboljšati vaš san i doprineti boljem opštem zdravlju. Uz postepene promene i razumevanje sopstvenih potreba, mnoge žene mogu prevazići strah od mraka i uživati u mirnim noćima.

Pročitaj još

Fitnes

Kako uživanje u omiljenim jelima pozitivno utiče na zdravlje žena

Stručnjaci naglašavaju važnost ‘vitamina P’ – užitka u obroku, za bolju ravnotežu i raspoloženje

Published

on

Stručnjaci naglašavaju važnost ‘vitamina P’ – užitka u obroku, za bolju ravnotežu i raspoloženje

Sve više nutricionista i psihologa ističe da način na koji uživamo u obrocima ima veliki značaj za naše zdravlje, gotovo podjednako kao i izbor hrane. Najnovija istraživanja pokazuju da zadovoljstvo dok jedemo, poznato i kao ‘vitamin P’ (od engleskog ‘pleasure’), može doprineti i fizičkom i emocionalnom blagostanju.

Danas se mnoge žene bore sa stalnim brojanjem kalorija i izbegavanjem omiljenih poslastica, ali naučni dokazi ukazuju da uživanje u poznatim ukusima donosi brojne koristi, kako za telo, tako i za psihu. Kada jedemo ono što volimo, naš mozak oslobađa dopamin – hormon zaslužan za osećaj zadovoljstva i opuštanja. Ovakvo stanje omogućava telu da lakše uđe u fazu ‘odmora i varenja’, čime se poboljšava razgradnja hrane i iskorišćenje nutrijenata.

Nutricionista dr Ana Petrović objašnjava: “Nije dovoljno samo gledati šta jedemo, već i kako se osećamo dok jedemo. Uživanje u hrani može sprečiti prejedanje i emocionalne krize vezane za ishranu.”

Za mnoge žene, uspomene na domaće mirise i porodične recepte nose posebnu emotivnu vrednost. Zajednički obroci jačaju veze i stvaraju osećaj sigurnosti. Tradicija i kultura često se prenose upravo kroz zajedničko uživanje u hrani i okupljanje za stolom.

Treba razlikovati svesno uživanje u hrani od emocionalnog jedenja. Dok emocionalno jedenje obično služi kao beg od stresa ili tuge, svesno uživanje podrazumeva prisutnost u trenutku i fokus na ukus, miris i teksturu – bez osećaja krivice. Psiholog Marija Lukić ističe: “Kada jedemo svesno i bez osude, hrana postaje izvor radosti, a ne razlog za brigu.”

Stručnjaci savetuju da žene sebi dozvole uživanje u omiljenim obrocima, jer to doprinosi boljem odnosu prema hrani, smanjenju stresa i dugoročnom balansu. Tako zadovoljstvo postaje važan deo zdrave ishrane, a ne nešto što treba izbegavati.

Pročitaj još

U Trendu