Connect with us

Lepa&Zdrava

Ovo se dešava vašem telu kada nekoliko dana zaredom ne izlazite na dnevnu svetlost

Objavljeno pre

,

Moody portrait of a man in low light wearing a hooded jacket. umar muazu

Ako nekoliko dana zaredom provodite gotovo sve vreme u zatvorenom prostoru, možda mislite da je jedina posledica to što vam nedostaje svež vazduh. Međutim, dnevna svetlost ima mnogo važniju ulogu u organizmu nego što većina ljudi shvata.

Naše telo koristi svetlost kao jedan od glavnih signala za podešavanje unutrašnjeg biološkog sata. Kada tokom dana gotovo da nema izlaganja prirodnom svetlu, taj ritam može početi da se pomera.

Prvo možete primetiti promene u snu

Dnevna svetlost pomaže organizmu da razlikuje dan od noći. To utiče na cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji sistem koji reguliše kada smo budni, a kada je vreme za spavanje.

Ako dane provodite u zatvorenoj prostoriji sa slabim osvetljenjem, a uveče ste dugo izloženi ekranima i veštačkom svetlu, mozgu može biti teže da dobije jasan signal kada treba da se pripremi za san.

Zbog toga možete kasnije zaspati, teže se probuditi ili imati osećaj da ste tokom dana stalno umorni.

Može da utiče i na raspoloženje

Nedostatak dnevne svetlosti povezuje se i sa promenama raspoloženja i energije. Neki ljudi tokom perioda sa manje prirodnog svetla osećaju veću tromost, manjak motivacije i potrebu za dužim spavanjem.

To je naročito izraženo tokom jeseni i zime, kada su dani kraći.

Naravno, nekoliko dana provedenih u zatvorenom ne znači automatski da će se kod svakoga pojaviti problemi, ali dugotrajno izbegavanje dnevne svetlosti nije dobra navika.

Telo može da izgubi osećaj za „dan“

Zamislite da se probudite, nekoliko sati provedete pod veštačkim osvetljenjem, zatim radite, gledate televiziju i koristite telefon, a napolje gotovo uopšte ne izađete.

Za vaš unutrašnji sat razlika između dana i večeri tada postaje mnogo manje jasna.

Zato jednostavna navika može napraviti razliku: izađite napolje tokom dana, makar na kratku šetnju. Nije potrebno da provodite sate na suncu – važno je da organizam dobije signal prirodnog dnevnog svetla.

A šta je sa vitaminom D?

Dnevna svetlost i vitamin D jesu povezani, ali nije dovoljno reći da će nekoliko dana bez izlaska napolje odmah dovesti do nedostatka vitamina D.

Na proizvodnju vitamina D utiču brojni faktori, uključujući godišnje doba, geografsku širinu, količinu izložene kože i druge okolnosti.

Zato je najveći kratkoročni problem izostanka dnevne svetlosti često vezan upravo za san, budnost i unutrašnji ritam.

Ako ste nekoliko dana proveli zatvoreni, ne morate da čekate da se osećate potpuno iscrpljeno. Kratak izlazak tokom dana može biti jednostavan način da telu pružite ono što mu prirodno treba – jasan signal da je napolju dan.

Pročitaj još

Zdravlje

Majka petoro dece se bori sa neoperabilnim tumorom na mozgu

Prvi simptomi poput glavobolja i trnjenja stopala promenili su svakodnevicu Brioni Hil iz Engleske

Objavljeno pre

,

Objavio:

Majka petoro dece se bori sa neoperabilnim tumorom na mozgu – neoperabilni tumor na mozgu

Prvi simptomi poput glavobolja i trnjenja stopala promenili su svakodnevicu Brioni Hil iz Engleske

Brioni Hil, majka petoro dece iz Engleske, nedavno je saznala da ima neoperabilni tumor na mozgu. Ova vest promenila je njenu svakodnevicu, ali i život cele porodice. Ključni simptomi, uključujući glavobolje i trnjenje stopala, pojavili su se nekoliko meseci pre dijagnoze. Zbog toga je Brioni potražila medicinsku pomoć. Ispostavilo se da su te tegobe bile prvi znaci ozbiljnog zdravstvenog problema.

Iako je u početku sumnjala na običnu migrenu, stanje se pogoršavalo. Osim toga, snažan bol u članku i trnjenje desnog stopala dodatno su je zabrinuli. U međuvremenu, problemi sa pokretljivošću naterali su je da prestane da vozi. Na kraju, neposredno pred 40. rođendan, Brioni je doživela napad koji je otkrio pravi uzrok njenih tegoba. Magnetna rezonanca pokazala je tumor na mozgu, dok je biopsija potvrdila dijagnozu – glioblastom četvrtog stepena, vrlo agresivan oblik raka mozga koji nije moguće operisati.

Simptomi tumora na mozgu kod žena

Po rečima neurologa dr Ane Petrović, „uporne glavobolje, trnjenje udova ili problemi sa ravnotežom mogu ukazivati na ozbiljne neurološke poremećaje, među kojima je i tumor na mozgu“. Pre svega, važno je da svaka žena obrati pažnju na ovakve simptome, posebno ako se ponavljaju ili pogoršavaju. Takođe, iznenadne promene u svakodnevnim aktivnostima, poput smanjenja pokretljivosti, treba da budu signal za posetu lekaru.

Kako dijagnoza utiče na porodicu i svakodnevni život

Nažalost, neoperabilni tumor na mozgu promenio je dinamiku u porodici Hil. Brioni više ne može da se igra sa decom kao ranije. Njen suprug sada aktivno traži dodatne mogućnosti lečenja. „Imam petoro dece koje ću morati da ostavim“, izjavila je Brioni. „Sada mi je svaki trenutak sa decom dragocen“. Kao rezultat toga, porodica je pokrenula akciju prikupljanja sredstava za potencijalne terapije koje bi mogle produžiti vreme koje provodi sa najbližima.

Važnost rane dijagnostike i saveti za žene

Zapravo, priča Brioni Hil podseća koliko je važno prepoznati i ne zanemarivati simptome poput glavobolja, trnjenja ili iznenadnih promena u funkcionisanju tela. Ukoliko primetite ovakve znake, obavezno se obratite lekaru. Rano otkrivanje neoperabilnog tumora na mozgu može značajno uticati na kvalitet života i opcije za lečenje. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto vam se štuca baš kada najmanje treba? Ovaj čudan refleks krije zanimljivu priču

Objavljeno pre

,

Objavio:

A woman enjoys a sunny day with sunflowers, reflected in a mirror.

Štucanje se pojavi iznenada i gotovo uvek u najgorem mogućem trenutku. Tokom važnog razgovora, na sastanku ili kada pokušavate da zaspite, odjednom počinje ono poznato „hik“.

Iako deluje potpuno besmisleno, štucanje je zapravo posledica refleksnog pokreta koji uključuje dijafragmu.

Sve počinje naglim grčem

Dijafragma je veliki mišić koji učestvuje u disanju. Kada se iznenada i nevoljno kontrahuje, vazduh naglo ulazi u pluća.

Odmah zatim se glasne žice kratko zatvaraju, stvarajući karakterističan zvuk.

Upravo taj ponavljajući refleks nazivamo štucanjem.

Zašto se javlja?

Okidača ima mnogo. Može početi nakon prebrzog jela, većeg obroka, gaziranih pića, alkohola ili nagle promene temperature.

Kod nekih ljudi štucanje se pojavi i tokom smeha, uzbuđenja ili stresa.

Ponekad se, međutim, jednostavno pojavi bez očiglednog razloga i nestane sam od sebe.

Zašto zadržavanje daha nekada pomaže?

Postoji mnogo narodnih metoda za prekidanje štucanja. Neke menjaju ritam disanja ili utiču na nervne signale koji učestvuju u refleksu.

Zato pojedine metode mogu pomoći, ali nijedna nije garantovana za svaku osobu.

Najčešće štucanje traje kratko i potpuno je bezazleno.

Ako, međutim, traje veoma dugo ili se često ponavlja bez jasnog razloga, tada nije nešto što treba samo ignorisati i poželjno je razgovarati sa lekarom.

Do tada, kada sledeći put počne ono dosadno „hik-hik“, možete biti sigurni u jedno: vaš organizam je upravo pokrenuo jedan od najneobičnijih refleksa koje svakodnevno gotovo i ne primećujemo.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto vas ponekad zasvrbi baš tamo gde ne možete da se počešete? Mozak ima iznenađujuće objašnjenje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Striking portrait of a person with vibrant orange hair and bold pink eye makeup, eyes closed.

Svrab je jedna od najobičnijih telesnih senzacija, ali ume da bude neverovatno uporan. Dovoljno je da vas nešto malo zasvrbi, pa da nekoliko sekundi kasnije imate ogromnu potrebu da se počešete.

Ali zašto se to uopšte događa?

Svrab je signal, a ne samo osećaj

Kada koža registruje određene nadražaje, nervni sistem šalje signal mozgu koji ga doživljava kao svrab.

To može biti posledica ujeda insekta, suve kože, iritacije, znoja, alergijske reakcije ili jednostavnog kontakta sa nekim materijalom.

Mozak tada praktično govori: „Nešto nije u redu na ovom mestu, proveri ga.“

Češanje može kratko da pomogne

Kada se počešemo, aktiviraju se drugačiji nervni signali koji privremeno mogu da potisnu osećaj svraba.

Zbog toga češanje često donosi trenutno olakšanje.

Problem je što previše češanja može dodatno iritirati kožu i napraviti još jači svrab.

Tako nastaje začarani krug: svrbi → češemo → koža se iritira → još više svrbi.

Zašto se svrab ponekad „seli“?

Ponekad imate osećaj da vas svrbi jedno mesto, počešete ga, a onda počne da svrbi drugo.

To ne znači da se problem zaista „preselio“. Mozak obrađuje ogroman broj signala iz celog tela i pažnja može biti preusmerena sa jednog osećaja na drugi.

Ako je svrab kratkotrajan i povremen, najčešće nema razloga za zabrinutost.

Međutim, uporan svrab, naročito ako ga prate osip, otok ili promene na koži, zahteva dodatnu pažnju.

Dakle, sledeći put kada vas iznenada zasvrbi mesto koje nikako ne možete da dohvatite, znajte da iza tog dosadnog osećaja stoji prilično složen sistem komunikacije između kože, nerava i mozga.

Pročitaj još

U Trendu