Connect with us

Zdravlje

Genetika objašnjava zašto svi pušači ne dobiju rak pluća

Novo istraživanje pokazuje kako nasledni faktori određuju rizik i tok bolesti kod žena izloženih duvanskom dimu

Objavljeno pre

,

Genetika objašnjava zašto svi pušači ne dobiju rak pluća – genetika i rak pluća Foto Izvor: Pexels / Fabiana Zambrano

Novo istraživanje pokazuje kako nasledni faktori određuju rizik i tok bolesti kod žena izloženih duvanskom dimu

Novo istraživanje iz časopisa Nature pomaže da bolje razumemo zašto svi pušači ne razviju rak pluća. Naučnici iz German Cancer Research Centre i Yale School of Medicine otkrili su da genetika igra ključnu ulogu u tome ko će oboleti. Rak pluća je jedan od najčešćih uzroka smrti kod žena. Pre svega, svaka žena izložena duvanskom dimu nalazi se u riziku, ali ne obolevaju svi na isti način.

Međutim, nasleđene razlike u genima mogu značajno uticati na razvoj bolesti. Istraživači su analizirali četiri različita soja miševa, izloženih jednakim dozama štetnih supstanci. Kao rezultat, svaka grupa razvila je tumore potpuno različitim tokom. Tokom analize skoro 600 tumora, primećeno je da genetika određuje ne samo rizik, već i način rasta i napredovanja bolesti.

Genetika utiče na rizik za rak pluća kod žena

Za žene je važno da znaju da genetika utiče na to kako se rak pluća razvija posle oštećenja DNK. Zbog toga, čak i ako dve žene puše istu količinu cigareta, njihova genetska pozadina može odlučiti da li će se bolest razviti. S druge strane, ova saznanja otvaraju mogućnost za bolju individualizaciju terapije.

Kako navodi Sam Godfrey, rukovodilac istraživačkih informacija: “Naši nasleđeni geni mogu imati veliki uticaj na način na koji se rak razvija nakon oštećenja DNK.” Takođe, Duncan Odom, vođa istraživanja, ističe: “Prvi put smo pokazali u kojoj meri genetska pozadina utiče i na procese mutacija i na puteve koji dovode do razvoja tumora.”

Nasleđene razlike određuju i tok lečenja

Pored toga, genetske varijacije mogu uticati na to kako organizam žene reaguje na terapiju. Na primer, odgovor na hemoterapiju ili zračenje može zavisiti od naslednih faktora. Štaviše, personalizovani pristup lečenju postaje sve važniji, posebno za žene koje imaju porodičnu istoriju raka pluća.

Sarah Aitken sa Yale School of Medicine naglašava: “Ako genetska pozadina utiče i na rizik od raka i na evolutivnu putanju tumora, buduće strategije prevencije i skrininga moraće da uzmu u obzir nasleđenu genetiku i raznolikost populacije.” Zbog toga, žene bi trebalo da razgovaraju sa lekarom o ličnom riziku, posebno ako u porodici postoji istorija ove bolesti.

Osim toga, naučnici ističu da je važno prilagoditi dijagnostiku i terapiju svakom pacijentu. “Način na koji ljudi reaguju na lekove protiv raka verovatno će se razlikovati u zavisnosti od njihove nasleđene genetike, pa ćemo možda morati da prilagodimo našu dijagnostiku i tretmane u skladu sa tim”, kaže Aitken.

Praktični saveti ženama za prevenciju i podršku

Iako genetika igra ulogu, svaka žena može smanjiti rizik ako izbegava pušenje. Takođe, redovni lekarski pregledi i skrining pluća povećavaju šansu za rano otkrivanje promene. Na kraju, razgovor sa lekarom o porodičnoj istoriji bolesti i mogućnosti genetskog testiranja može biti od pomoći.

Ako ste zabrinuti zbog rizika za rak pluća ili imate pitanja o personalizovanom pristupu lečenju, obavezno se posavetujte sa stručnjakom. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Šta se dešava organizmu kada mesec dana ne pijemo alkohol?

Objavljeno pre

,

Objavio:

Redovno konzumiranje alkohola povećava rizik od raka kod žena posle 60.

Mesec dana bez alkohola mnogima zvuči kao mali eksperiment, ali upravo takva pauza može biti prilika da čovek primeti kako alkohol utiče na njegove svakodnevne navike.

Promene se ne moraju kod svakoga pojaviti na isti način. Na njih utiču količina alkohola koja se prethodno konzumirala, učestalost pijenja, način života i zdravstveno stanje.

San, energija i svakodnevne navike

Alkohol može uticati na kvalitet sna, pa neki ljudi tokom pauze primete da im je san drugačiji i da se ujutru osećaju odmornije.

Mesec bez alkohola može značiti i manje kalorija, manje kasnih obroka i drugačiji društveni ritam. Ako osoba istovremeno više vežba i kvalitetnije se hrani, promene mogu biti još izraženije.

Svetska zdravstvena organizacija u preporukama za zdraviji život savetuje izbegavanje alkohola.

Važno je i da osoba koja svakodnevno ili u velikim količinama konzumira alkohol ne prekida naglo bez konsultacije sa zdravstvenim radnikom, jer kod zavisnosti nagli prestanak može biti rizičan.

Za ostale, mesec dana pauze može biti jednostavan način da obrate pažnju na sopstvene navike i odnos prema alkoholu.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Da li je hodanje potcenjeno? Šta se događa telu kada svakog dana napravimo 8.000–10.000 koraka?

Objavljeno pre

,

Objavio:

Hodanje ili trčanje: Kako žene mogu sniziti visok krvni pritisak

Hodanje je jedna od najjednostavnijih fizičkih aktivnosti, a ne zahteva teretanu, posebnu opremu ni članarinu.

Ipak, mnogi ga ne doživljavaju kao „pravi trening“.

Svaki korak se računa

Redovna fizička aktivnost povezana je sa boljim zdravljem srca, manjim rizikom od brojnih hroničnih bolesti, boljim mentalnim zdravljem i kvalitetnijim snom.

Važno je, međutim, da se ne opterećujemo isključivo magičnim brojem od 10.000 koraka. Preporuke Svetske zdravstvene organizacije fokusiraju se na ukupnu količinu fizičke aktivnosti, a za odrasle preporučuju najmanje 150 do 300 minuta umerene aktivnosti nedeljno.

Za osobu koja se malo kreće, prelazak sa nekoliko hiljada na znatno više koraka može biti velika promena.

Zato možda nije najvažnije da svakog dana pogodimo tačno 10.000. Mnogo je važnije da se sa stolice ustanemo i – krenemo.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Glavobolja nije uvek samo glavobolja: Koje svakodnevne navike mogu da je pokrenu?

Objavljeno pre

,

Objavio:

Glavobolja može da se pojavi kada je dan stresan, kada preskočimo obrok ili kada zaboravimo da pijemo dovoljno vode. Nekada je uzrok mnogo jednostavniji nego što očekujemo.

Među čestim okidačima su stres, dehidracija, neredovni obroci, loše držanje, problemi sa vidom i dugo gledanje u ekran.

Telefon, kafa i stres mogu imati ulogu

Kod tenzionih glavobolja česti faktori su stres, problemi sa spavanjem i kofein. Preterano korišćenje lekova protiv bolova takođe može dovesti do glavobolja izazvanih njihovom prekomernom upotrebom.

Kod migrene, kod pojedinih ljudi okidači mogu biti stres, umor, preskakanje obroka, promene u snu i previše kofeina.

Zato može biti korisno zapisivati kada se glavobolja pojavljuje i šta joj je prethodilo.

Ipak, iznenadna i veoma jaka glavobolja, naročito uz neurološke simptome, zahteva hitnu medicinsku procenu.

Pročitaj još

U Trendu