Connect with us

Lepa&Zdrava

Da li je hodanje potcenjeno? Šta se događa telu kada svakog dana napravimo 8.000–10.000 koraka?

Objavljeno pre

,

Hodanje ili trčanje: Kako žene mogu sniziti visok krvni pritisak

Hodanje je jedna od najjednostavnijih fizičkih aktivnosti, a ne zahteva teretanu, posebnu opremu ni članarinu.

Ipak, mnogi ga ne doživljavaju kao „pravi trening“.

Svaki korak se računa

Redovna fizička aktivnost povezana je sa boljim zdravljem srca, manjim rizikom od brojnih hroničnih bolesti, boljim mentalnim zdravljem i kvalitetnijim snom.

Važno je, međutim, da se ne opterećujemo isključivo magičnim brojem od 10.000 koraka. Preporuke Svetske zdravstvene organizacije fokusiraju se na ukupnu količinu fizičke aktivnosti, a za odrasle preporučuju najmanje 150 do 300 minuta umerene aktivnosti nedeljno.

Za osobu koja se malo kreće, prelazak sa nekoliko hiljada na znatno više koraka može biti velika promena.

Zato možda nije najvažnije da svakog dana pogodimo tačno 10.000. Mnogo je važnije da se sa stolice ustanemo i – krenemo.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Glavobolja nije uvek samo glavobolja: Koje svakodnevne navike mogu da je pokrenu?

Objavljeno pre

,

Objavio:

Glavobolja može da se pojavi kada je dan stresan, kada preskočimo obrok ili kada zaboravimo da pijemo dovoljno vode. Nekada je uzrok mnogo jednostavniji nego što očekujemo.

Među čestim okidačima su stres, dehidracija, neredovni obroci, loše držanje, problemi sa vidom i dugo gledanje u ekran.

Telefon, kafa i stres mogu imati ulogu

Kod tenzionih glavobolja česti faktori su stres, problemi sa spavanjem i kofein. Preterano korišćenje lekova protiv bolova takođe može dovesti do glavobolja izazvanih njihovom prekomernom upotrebom.

Kod migrene, kod pojedinih ljudi okidači mogu biti stres, umor, preskakanje obroka, promene u snu i previše kofeina.

Zato može biti korisno zapisivati kada se glavobolja pojavljuje i šta joj je prethodilo.

Ipak, iznenadna i veoma jaka glavobolja, naročito uz neurološke simptome, zahteva hitnu medicinsku procenu.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto se budimo umorni iako smo spavali osam sati?

Objavljeno pre

,

Objavio:

Teška ćebad pred spavanje može smanjiti simptome anksioznosti kod žena

Osam sati sna zvuči kao idealna formula za odmoran početak dana. Ipak, mnogi se probude, pogledaju na sat i odmah pomisle: „Kako sam opet umoran?“

Razlog nije uvek broj sati provedenih u krevetu. Važan je i kvalitet sna, njegov kontinuitet i ritam.

Nije samo važno koliko spavamo

Odraslim osobama je uglavnom potrebno najmanje sedam sati sna, ali individualne potrebe mogu da se razlikuju. Kvalitet sna mogu da naruše stres, nepravilno vreme odlaska u krevet, alkohol, kasno korišćenje ekrana ili zdravstveni problemi.

Ako se neko redovno budi iscrpljen uprkos dovoljnom vremenu provedenom u krevetu, problem ne treba automatski pripisati „lenjosti“ ili nedostatku discipline.

Pomaže održavanje približno istog vremena odlaska na spavanje i buđenja, dovoljno dnevnog kretanja i smanjenje jakog veštačkog svetla pred spavanje.

Ako umor traje duže vreme ili ozbiljno utiče na svakodnevni život, razgovor sa lekarom može pomoći da se utvrdi uzrok.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto se svi vraćaju u isti grad za praznike?

Objavljeno pre

,

Objavio:

Najudobniji slojevi za putovanje avionom: Kardigani i džemperi za svaku priliku – putovanje avionom moda

Postoji nekoliko dana u godini kada pojedini gradovi i sela u Srbiji odjednom postanu mnogo življi. Ulice koje su tokom godine mirne tada su pune automobila, kafići su zauzetiji, a kuće koje veći deo godine stoje prazne ponovo se pune ljudima.

Razlog je jednostavan – povratak onih koji žive i rade daleko.

Praznici vraćaju ljude kući

Za mnoge porodice praznici nisu samo slobodni dani. To je vreme kada se posećuju roditelji, rodbina i prijatelji koje možda nisu videli mesecima.

Neko dolazi iz Beograda, neko iz Novog Sada, a neko iz druge države. Automobili sa stranim registarskim tablicama tada postaju uobičajena pojava u manjim sredinama.

Posebno je zanimljivo što se ljudi često vraćaju u isti grad čak i kada tamo više nemaju posao ili svakodnevni život. Razlog nije samo kuća ili imovina, već osećaj pripadnosti.

Grad iz kog smo otišli možda više nije mesto u kom živimo, ali za mnoge ostaje mesto u koje se vraćamo.

Pročitaj još

U Trendu