Connect with us

Zdravlje

Normalan krvni pritisak zavisi od godina i životnih navika

Granica od 120/80 mmHg nije univerzalna — žene u različitim uzrastima imaju različite vrednosti

Objavljeno pre

,

Normalan krvni pritisak zavisi od godina i životnih navika Foto Izvor: Pexels / SHVETS production

Granica od 120/80 mmHg nije univerzalna — žene u različitim uzrastima imaju različite vrednosti

Sve veći broj žena u Srbiji postavlja pitanje šta zaista znači normalan krvni pritisak u njihovim godinama. Iako se ranije smatralo da je 120/80 mmHg idealan rezultat, stručnjaci danas ističu da normalan krvni pritisak zavisi od godina i životnih navika. Ova tema postaje posebno važna jer svaka druga odrasla osoba u Srbiji ima povišen pritisak, dok i mlađe žene sve češće dolaze na preventivna merenja.

Pre svega, krvni pritisak je sila kojom krv deluje na zidove arterija tokom svakog otkucaja srca. Tokom godina, elastičnost krvnih sudova opada, što utiče na referentne vrednosti. Osim toga, na pritisak utiču i stres, način ishrane, fizička aktivnost i nasledni faktori. Kao rezultat, nije dovoljno da se oslonite samo na jednu univerzalnu vrednost, već je ključno da poznajete sopstvene granice kroz redovno praćenje i savetovanje sa lekarom.

Normalan krvni pritisak u različitim fazama života

Preporuke evropskih i američkih kardiologa pokazuju da normalan krvni pritisak nije isti za sve uzraste. Kod mladih žena od 20 do 30 godina, normalne vrednosti su između 120/75 i 125/80 mmHg. Za žene između 30 i 40 godina, granice rastu na 125/80 do 130/85 mmHg. U četrdesetim i pedesetim, normalan krvni pritisak može biti od 130/85 do 140/90 mmHg. Žene starije od 60 godina mogu imati pritisak do 140/90 mmHg, ali uz redovne kontrole i savetovanje sa lekarom.

Međutim, pojedinačna merenja nisu dovoljna za celovitu sliku. Zbog toga je važno meriti pritisak uvek u isto doba dana, nekoliko puta nedeljno. Pored toga, obratite pažnju na simptome poput glavobolje, vrtoglavice, zamagljenog vida ili iscrpljenosti. Ako primetite promene, obavezno se javite svom lekaru.

Šta žene treba da znaju o praćenju krvnog pritiska

Na pitanje zašto granica 120/80 mmHg više nije dovoljna za sve, dr Milena Jovanović, kardiolog, objašnjava: „Granica od 120/80 važi za mlađe osobe. Međutim, kod žena starijih od 50 godina, normalan krvni pritisak može biti nešto viši. Važno je posmatrati celokupno zdravlje, a ne samo jedan broj.”

Individualni faktori takođe igraju veliku ulogu. Menopauza, hormonske promene i dugotrajan stres često utiču na normalan krvni pritisak. Takođe, žene koje se suočavaju sa hroničnim bolestima ili su pod velikim stresom mogu primetiti promene vrednosti. Na kraju, redovno praćenje je ključ za pravovremeno prepoznavanje rizika.

Praktični saveti za održavanje zdravog krvnog pritiska

Pored pravilnog merenja, važno je obratiti pažnju na zdravu ishranu, redovno vežbanje i izbegavanje pušenja. Pre svega, birajte namirnice sa manje soli, unosite dovoljno povrća i voća, a fizička aktivnost može pomoći u održavanju stabilnog pritiska.

Dr Jovanović savetuje: „Obratite pažnju na ishranu, fizičku aktivnost i izbegavajte pušenje. Redovno merite pritisak i ne čekajte da se pojave tegobe.”

Konačno, svaka žena treba da zna da je najvažnije redovno kontrolisati krvni pritisak i obraćati pažnju na sopstveno telo. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Šta se dešava organizmu kada mesec dana ne pijemo alkohol?

Objavljeno pre

,

Objavio:

Redovno konzumiranje alkohola povećava rizik od raka kod žena posle 60.

Mesec dana bez alkohola mnogima zvuči kao mali eksperiment, ali upravo takva pauza može biti prilika da čovek primeti kako alkohol utiče na njegove svakodnevne navike.

Promene se ne moraju kod svakoga pojaviti na isti način. Na njih utiču količina alkohola koja se prethodno konzumirala, učestalost pijenja, način života i zdravstveno stanje.

San, energija i svakodnevne navike

Alkohol može uticati na kvalitet sna, pa neki ljudi tokom pauze primete da im je san drugačiji i da se ujutru osećaju odmornije.

Mesec bez alkohola može značiti i manje kalorija, manje kasnih obroka i drugačiji društveni ritam. Ako osoba istovremeno više vežba i kvalitetnije se hrani, promene mogu biti još izraženije.

Svetska zdravstvena organizacija u preporukama za zdraviji život savetuje izbegavanje alkohola.

Važno je i da osoba koja svakodnevno ili u velikim količinama konzumira alkohol ne prekida naglo bez konsultacije sa zdravstvenim radnikom, jer kod zavisnosti nagli prestanak može biti rizičan.

Za ostale, mesec dana pauze može biti jednostavan način da obrate pažnju na sopstvene navike i odnos prema alkoholu.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Da li je hodanje potcenjeno? Šta se događa telu kada svakog dana napravimo 8.000–10.000 koraka?

Objavljeno pre

,

Objavio:

Hodanje ili trčanje: Kako žene mogu sniziti visok krvni pritisak

Hodanje je jedna od najjednostavnijih fizičkih aktivnosti, a ne zahteva teretanu, posebnu opremu ni članarinu.

Ipak, mnogi ga ne doživljavaju kao „pravi trening“.

Svaki korak se računa

Redovna fizička aktivnost povezana je sa boljim zdravljem srca, manjim rizikom od brojnih hroničnih bolesti, boljim mentalnim zdravljem i kvalitetnijim snom.

Važno je, međutim, da se ne opterećujemo isključivo magičnim brojem od 10.000 koraka. Preporuke Svetske zdravstvene organizacije fokusiraju se na ukupnu količinu fizičke aktivnosti, a za odrasle preporučuju najmanje 150 do 300 minuta umerene aktivnosti nedeljno.

Za osobu koja se malo kreće, prelazak sa nekoliko hiljada na znatno više koraka može biti velika promena.

Zato možda nije najvažnije da svakog dana pogodimo tačno 10.000. Mnogo je važnije da se sa stolice ustanemo i – krenemo.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Glavobolja nije uvek samo glavobolja: Koje svakodnevne navike mogu da je pokrenu?

Objavljeno pre

,

Objavio:

Glavobolja može da se pojavi kada je dan stresan, kada preskočimo obrok ili kada zaboravimo da pijemo dovoljno vode. Nekada je uzrok mnogo jednostavniji nego što očekujemo.

Među čestim okidačima su stres, dehidracija, neredovni obroci, loše držanje, problemi sa vidom i dugo gledanje u ekran.

Telefon, kafa i stres mogu imati ulogu

Kod tenzionih glavobolja česti faktori su stres, problemi sa spavanjem i kofein. Preterano korišćenje lekova protiv bolova takođe može dovesti do glavobolja izazvanih njihovom prekomernom upotrebom.

Kod migrene, kod pojedinih ljudi okidači mogu biti stres, umor, preskakanje obroka, promene u snu i previše kofeina.

Zato može biti korisno zapisivati kada se glavobolja pojavljuje i šta joj je prethodilo.

Ipak, iznenadna i veoma jaka glavobolja, naročito uz neurološke simptome, zahteva hitnu medicinsku procenu.

Pročitaj još

U Trendu