Connect with us

Lepa&Zdrava

PRESS.RS ISTRAŽUJE: Zašto neki ljudi nikada ne osećaju vrućinu, a drugi jedva dišu? Lekari objašnjavaju razliku

Objavljeno pre

,

man, jogging, exercise, fitness, jog, person, road, running, runner, fit, active, active lifestyle, wellness Pexels

Dok se tokom letnjih talasa neki ljudi bez problema kreću po najvećoj vrućini, drugi već posle nekoliko minuta na suncu osećaju iscrpljenost, vrtoglavicu i nedostatak vazduha. Iako mnogi misle da je stvar samo u “navici” ili izdržljivosti, stručnjaci objašnjavaju da način na koji telo reaguje na visoke temperature zavisi od brojnih faktora.

Razlike postoje u načinu na koji organizam reguliše temperaturu, koliko se efikasno hladi i kako reaguje na opterećenje koje donosi toplota.

Nije svima isti “termometar” u telu

Ljudski organizam pokušava da održava telesnu temperaturu oko 37 stepeni, bez obzira na spoljašnje uslove.

Kada je napolju vruće, telo aktivira nekoliko mehanizama:

  • širi krvne sudove kako bi oslobodilo toplotu;
  • pojačava znojenje;
  • ubrzava rad srca;
  • menja način na koji telo raspoređuje krv.

Kod nekih ljudi ovi mehanizmi rade veoma efikasno, dok kod drugih organizam mnogo teže podnosi toplotno opterećenje.

Znojenje je jedan od glavnih faktora

Znoj je prirodni sistem hlađenja tela. Kada ispari sa kože, odnosi deo toplote i pomaže da se organizam rashladi.

Međutim, ljudi se razlikuju po količini znojenja.

Neko počne da se znoji već na blagoj vrućini, dok se drugi gotovo ne znoje. Važno je napomenuti da veće znojenje ne znači nužno da je osoba “slabija” na vrućini – upravo suprotno, to može biti znak da telo aktivno pokušava da se rashladi.

Problem nastaje kada je vazduh veoma vlažan, jer tada znoj teže isparava i hlađenje postaje manje efikasno.

Kondicija i navika imaju veliku ulogu

Ljudi koji često borave na visokim temperaturama ili treniraju u toplim uslovima mogu razviti bolju toleranciju na vrućinu.

Proces poznat kao aklimatizacija omogućava telu da se postepeno prilagodi. Kod takvih osoba znojenje može početi ranije, srce efikasnije pumpa krv, a organizam bolje čuva tečnost.

Zbog toga radnici na otvorenom ili sportisti često bolje podnose visoke temperature od ljudi koji većinu vremena provode u klimatizovanim prostorijama.

Zašto neki ljudi osećaju da “ne mogu da dišu”?

Visoke temperature posebno teško podnose osobe koje imaju probleme sa srcem i plućima.

Na vrućini telo šalje više krvi ka koži kako bi se rashladilo, što dodatno opterećuje srce. Kod osoba sa određenim zdravstvenim problemima to može izazvati osećaj nedostatka vazduha, umora ili pritiska u grudima.

Topao vazduh takođe može pogoršati tegobe kod ljudi sa astmom i drugim respiratornim bolestima, naročito kada je prisutna visoka vlažnost ili zagađenje vazduha.

Telesna građa takođe utiče

Na podnošenje vrućine utiču i:

  • telesna masa;
  • količina potkožnog masnog tkiva;
  • godine života;
  • nivo fizičke aktivnosti.

Osobe sa većom telesnom masom često imaju veće teškoće pri rashlađivanju jer telo proizvodi više toplote, dok masno tkivo otežava njeno oslobađanje.

Zašto stariji ljudi teže podnose leto?

Sa godinama se menjaju sposobnosti organizma da reguliše temperaturu.

Starije osobe često imaju slabiji osećaj žeđi, manje efikasan sistem znojenja i sporiju reakciju tela na promene temperature.

Zbog toga su izložene većem riziku od dehidracije i toplotnog udara.

Genetika može igrati ulogu

Neke razlike u podnošenju toplote povezane su i sa genetikom.

Ljudi se razlikuju u načinu na koji njihovo telo reguliše cirkulaciju, znojenje i reakciju na toplotni stres. Zbog toga dve osobe iste starosti i slične kondicije mogu potpuno drugačije reagovati na isti vremenski uslov.

Kada vrućina postaje opasna?

Normalno je da se tokom vrelih dana osećate umorno, ali postoje simptomi koji zahtevaju oprez:

  • jaka slabost;
  • vrtoglavica;
  • mučnina;
  • glavobolja;
  • ubrzan rad srca;
  • konfuzija;
  • gubitak svesti.

Posebno opasan znak je prestanak znojenja uz veoma visoku telesnu temperaturu, što može ukazivati na toplotni udar.

Najbolja zaštita je slušati telo

Stručnjaci savetuju da se tokom velikih vrućina ne testira izdržljivost organizma. Redovan unos tečnosti, izbegavanje najtoplijeg dela dana, lagana odeća i pauze u hladu mogu značajno smanjiti rizik.

Iako neki ljudi deluju kao da im visoke temperature uopšte ne smetaju, a drugi se bore već na početku vrelog dana, razlika nije samo u “navici”. Način na koji podnosimo vrućinu rezultat je kombinacije genetike, kondicije, godina, zdravstvenog stanja i sposobnosti tela da se efikasno rashladi.

Zdravlje

Kada briga o zdravlju prelazi u opterećenje za žene

Savremeni heltizam može izazvati osećaj krivice i anksioznost kod mnogih žena

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kada briga o zdravlju prelazi u opterećenje za žene – heltizam kod žena

Savremeni heltizam može izazvati osećaj krivice i anksioznost kod mnogih žena

Sve veći broj žena u Srbiji i širom sveta oseća snažan pritisak da stalno brine o svom zdravlju. Fenomen poznat kao heltizam, koji podrazumeva opsesivnu brigu o zdravlju, postao je svakodnevica za mnoge žene. Pre svega, društvene mreže poslednjih godina preplavile su informacije o zdravom načinu života. Kao rezultat, žene se često suočavaju sa osećajem krivice ako ne ispune visoke standarde koje društvo postavlja.

Međutim, prema rečima prof. dr Ane Banko, poznate virusološkinje, ovakav pritisak može dovesti do anksioznosti i iscrpljenosti. „Zdravlje se danas posmatra kao glavna vrednost, a odgovornost se često prebacuje isključivo na pojedinca. To nije realno“, ističe prof. dr Ana Banko. Osim toga, mnoge žene osećaju da moraju biti odgovorne ne samo za svoje, već i za zdravlje članova porodice.

Kako heltizam utiče na svakodnevni život žena

Na prvi pogled, heltizam može motivisati žene da donesu zdrave odluke. Međutim, ova ideologija često zanemaruje važne faktore kao što su genetika, okruženje i mogućnost pristupa zdravstvenim uslugama. Takođe, s druge strane, osećaj krivice se javlja kada žene nisu u mogućnosti da ispune visoke standarde. Štaviše, diskriminacija prema osobama sa hroničnim bolestima, gojaznošću ili onima koje ne vežbaju postaje sve češća.

„Pritisak je stalan, a strah ili krivica često postaju deo svakodnevice“, navodi prof. dr Ana Banko. Zbog toga, žene se mogu osećati neuspešno ako se razbole ili ne postignu željene ciljeve. U međuvremenu, statistika pokazuje da bolesti poput gojaznosti i dijabetesa tipa 2 (bolest u kojoj telo ne koristi insulin pravilno) sve više pogađaju žensku populaciju.

Heltizam i društvene nepravde prema ženama

Ipak, važno je naglasiti da briga o zdravlju nije uvek stvar ličnog izbora. Osim toga, prof. dr Ana Banko ističe: „Rizik po zdravlje nije isključivo stvar ličnog izbora. Mi nosimo rizik nasleđenom osnovom, živimo rizik u sredini u kojoj rastemo, a društvo i zdravstveni sistem snose svoj deo odgovornosti.“

Zapravo, heltizam često zanemaruje biološke, psihološke i društvene faktore koji utiču na zdravlje žena. Kao rezultat, može doći do dodatne diskriminacije na osnovu pola, telesnog izgleda ili invaliditeta. „U takvim okolnostima ne toleriše se razboljevanje, a osećaj krivice raste. Međutim, realnost su i društvene nejednakosti koje se kroz bolest samo dodatno ističu“, kaže prof. dr Ana Banko.

Praktični saveti za žene pod pritiskom heltizma

Ako osećate pritisak zbog heltizma, važno je da znate da niste same i da niste odgovorne za svaki zdravstveni problem. Pre svega, ne treba donositi odluke isključivo na osnovu saveta sa društvenih mreža. Umesto toga, razgovarajte sa stručnjacima kada imate dileme.

„Odluke o zdravlju treba donositi informisano, ali bez osećaja krivice i straha“, savetuje prof. dr Ana Banko. Pored toga, svaka žena ima pravo da traži podršku kada joj je potrebna. Na kraju, za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Vaške u kosi: Prepoznajte simptome i uklonite ih bez stresa

Žene često brinu zbog vaški kod dece, ali pravilna nega i upornost donose brzo rešenje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vaške u kosi: Prepoznajte simptome i uklonite ih bez stresa

Žene često brinu zbog vaški kod dece, ali pravilna nega i upornost donose brzo rešenje

Krajem leta i sa početkom školske godine, mnoge majke primećuju pojavu vaški u kosi kod svoje dece. Ovaj problem najčešće pogađa devojčice i dečake uzrasta od tri do dvanaest godina, posebno u kolektivnim okruženjima kao što su vrtići i škole. Zbog bliskog kontakta, vaške se lako prenose među decom, ali mogu pogoditi i odrasle članove porodice. Najčešći simptom su svrab glave i osećaj kao da nešto gamiže po temenu. Pre svega, važno je naglasiti da vaške nisu pokazatelj nečije lične higijene ili statusa – svako ih može dobiti.

Međutim, intenzivno češanje može dovesti do pojave ranica ili krastica, što povećava rizik od dodatnih infekcija. Takođe, važno je znati da su vaške u kosi češće u jesenjim mesecima, kada deca provode više vremena u zatvorenom prostoru i bližem kontaktu. Osim toga, simptomi se često javljaju tek nakon nekoliko nedelja od same infestacije, zbog čega je pravovremeno prepoznavanje izuzetno važno.

Kako razlikovati vaške u kosi od peruti i drugih problema

Iako se vaške teško uočavaju golim okom zbog svoje veličine i brzog kretanja, pažljiv pregled kose može otkriti i njih i njihova jajašca, poznata kao gnjide. Gnjide su bele ili svetlosmeđe boje, veličine oko jednog milimetra i čvrsto su zalepljene uz vlas kose, najčešće iza ušiju i na potiljku. Za razliku od peruti, gnjide se ne mogu lako ukloniti protresanjem glave ili blagim češljanjem. S druge strane, odrasle vaške su svetlosmeđe boje i veličine semena susama.

Kao rezultat, važno je redovno pregledati kosu deteta, posebno u periodima povećane učestalosti vaški. Kod prve infestacije, svrab može nastupiti tek nakon nekoliko nedelja, dok se kod ponovljenih slučajeva javlja ranije. U međuvremenu, obratite pažnju i na pojavu ranica ili krastica koje mogu nastati usled češanja.

Simptomi, prenošenje i prevencija vaški u kosi

Najčešći simptomi vaški u kosi su intenzivan svrab, osećaj gmižanja, kao i sitne ranice ili kraste na temenu. Vaške se prenose direktnim kontaktom glave ili kose, što je česta pojava tokom igre, spavanja ili zagrljaja među decom. Takođe, vaške se mogu preneti i korišćenjem istih češljeva, četki, kapa ili peškira, iako se to ređe dešava.

Zbog toga je preporučljivo redovno pregledati kosu svih članova porodice, posebno tokom jeseni i proleća. Pored toga, dobro je izbegavati deljenje ličnih predmeta za negu kose. Na kraju, važno je napomenuti da vaške ne prenose ozbiljne bolesti, ali mogu izazvati iritacije i neprijatnosti.

Praktične metode uklanjanja vaški i saveti za žene

Dobra vest je da šišanje kose nije neophodno za rešavanje ovog problema. Lečenje podrazumeva upotrebu posebnih preparata protiv vaški koje preporučuje farmaceut ili pedijatar. Ovi proizvodi mogu biti u obliku šampona, losiona ili spreja i deluju na odrasle vaške, dok je za uništavanje gnjida često potreban ponovljen tretman nakon sedam do deset dana.

Pored hemijskih preparata, važno je temeljno iščešljavanje kose gustim češljem za vaške, posebno dok je kosa još mokra. Osim toga, češljeve i četke treba potopiti u vruću vodu najmanje pet do deset minuta nakon upotrebe. Pedijatar dr Marija Petrović ističe: “Upornost je ključ uspeha. Temu treba pregledati i češljati svakog dana tokom dve do tri nedelje.” Takođe, ona savetuje da se gnjide najbolje uklanjaju noktom, svlačenjem niz vlas kose.

Konačno, redovan vizuelni pregled kose kod dece i izbegavanje deljenja ličnih stvari najbolja su prevencija. Ako primetite simptome, obratite se farmaceutu ili pedijatru za savet. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Fitnes

Vežbanje i ishrana: Kako žene mogu da utiču na HDL i LDL holesterol

Redovna fizička aktivnost pomaže povećanju dobrog holesterola, ali za smanjenje lošeg potrebne su i promene u ishrani

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vežbanje i ishrana: Kako žene mogu da utiču na HDL i LDL holesterol

Redovna fizička aktivnost pomaže povećanju dobrog holesterola, ali za smanjenje lošeg potrebne su i promene u ishrani

HDL i LDL holesterol često su tema brige kod žena koje žele da očuvaju svoje zdravlje. Mnoge žene pitaju se kako vežbanje utiče na HDL i LDL holesterol i da li je rekreacija dovoljna za uravnotežene rezultate. Pre svega, stručnjaci objašnjavaju da redovno kretanje, poput hodanja ili plivanja, može značajno doprineti podizanju dobrog HDL holesterola. Međutim, kada je u pitanju snižavanje lošeg LDL holesterola, fizička aktivnost ima ograničen efekat.

Na koji način fizička aktivnost utiče na holesterol

Tokom vežbanja, telo koristi glukozu i masne kiseline kao energiju. Kao rezultat, trigliceridi u krvi opadaju, dok HDL raste. Ipak, nivo LDL holesterola često ostaje gotovo nepromenjen. Osim toga, genetika, ishrana i telesna masa takođe mogu uticati na ove vrednosti. Zbog toga, samo fizička aktivnost nije dovoljna za kontrolu holesterola kod svake žene.

Povezanost ishrane i holesterola kod žena

LDL holesterol se uglavnom stvara u jetri, a na njegov nivo utiču geni, hormoni i način ishrane. Na primer, zasićene i trans masti značajno povećavaju LDL. S druge strane, izbalansirana ishrana i održavanje zdrave telesne mase mogu doprineti njegovom sniženju. Takođe, pravilna ishrana povećava i efikasnost fizičke aktivnosti. “Vežbanje je korisno za srce, ali često nije dovoljno za snižavanje povišenog LDL holesterola. Potrebno je promeniti i ishranu”, kaže dr Ana Petrović, kardiolog.

Kako žene mogu dugoročno očuvati zdravlje srca

Pored redovne fizičke aktivnosti, važno je obratiti pažnju na raznovrsnu i uravnoteženu ishranu. Osim toga, redovni pregledi i praćenje holesterola pomažu da na vreme prepoznate potencijalne rizike. U nekim slučajevima, lekovi za snižavanje holesterola postaju neophodni. Ipak, svaka žena treba da uskladi navike sa svojim potrebama i savetima lekara. Na kraju, kombinacija vežbanja, promene ishrane i medicinske podrške ostaje najbolji način za očuvanje zdravlja i prevenciju srčanih bolesti.

Pročitaj još

U Trendu