Connect with us

Zdravlje

Letnja depresija češće pogađa žene tokom toplotnih talasa

Umesto očekivane radosti, letnji meseci za mnoge žene donose nesanicu, anksioznost i osećaj izolacije

Objavljeno pre

,

Letnja depresija češće pogađa žene tokom toplotnih talasa Foto Izvor: Pexels / www.kaboompics.com

Umesto očekivane radosti, letnji meseci za mnoge žene donose nesanicu, anksioznost i osećaj izolacije

Letnja depresija tokom toplotnih talasa postaje sve prepoznatljiviji zdravstveni problem među ženama. Iako se često smatra da su sunčani dani rezervisani za uživanje, neke žene u Srbiji i širom sveta upravo tada osećaju tugu i bezvoljnost. Nova istraživanja pokazuju da oko 0,57 odsto svetske populacije doživi simptome ovog stanja, a žene su posebno osetljive. Letnja depresija se javlja u toplim mesecima, kada vrućine i tropske noći narušavaju svakodnevni ritam i kvalitet sna.

Zašto letnja depresija pogađa žene tokom vrućih dana

Osim toga, produženi dani, visoke temperature i intenzivna buka često remete san i povećavaju nervozu. Pored toga, žene su izložene dodatnom pritisku da budu vedre i aktivne tokom leta, što može pojačati osećaj krivice ako se to ne dogodi. Takođe, izloženost društvenim mrežama, gde dominiraju slike zabave i odmora, mnogima stvara osećaj izolacije i nezadovoljstva. Letnja depresija nastaje kao rezultat kombinacije bioloških, psiholoških i ekoloških faktora. Na primer, poremećeno lučenje melatonina (hormona sna) zbog dužih dana vodi u nesanicu i umor. Štaviše, letnje alergije mogu izazvati blagu upalu u telu i dodatno pogoršati raspoloženje.

Simptomi i kako ih prepoznati

Glavni simptomi letnje depresije uključuju nesanicu, gubitak apetita, pojačanu anksioznost i razdražljivost. Kao rezultat, mnoge žene se povlače iz društva i osećaju gubitak kontrole nad svakodnevnim životom. S druge strane, promena rutine tokom letnjih odmora ili školskog raspusta može dodatno povećati stres. Kao rezultat toga, važno je obratiti pažnju na simptome koji traju duže od dve nedelje.

Praktični saveti za ublažavanje letnje depresije

Pre svega, preporučuje se održavanje stabilne dnevne rutine i izbegavanje izlaganja ekstremnoj vrućini. Takođe, treba dati prioritet snu i pronaći vreme za opuštanje u mirnom okruženju. Pored toga, važno je ne zanemarivati sopstvene potrebe i osećanja. Adam Borland, klinički psiholog, naglašava: „Stvari poput pridržavanja rutine, izbegavanja ekstremnih vrućina i davanja prioriteta snu mogu pomoći u ublažavanju nelagodnosti, ali u teškim slučajevima preporučuje se traženje medicinske pomoći.“ Na kraju, njegov savet podseća koliko je važno brinuti o mentalnom zdravlju, čak i kada okolina šalje drugačije poruke.

Kada je vreme da potražite stručnu pomoć

Letnja depresija ne bira uzrast, ali žene su često pod dodatnim pritiskom da ispune očekivanja o srećnom i aktivnom letu. Ipak, nije sramota potražiti pomoć. Ako simptomi ometaju svakodnevni život ili traju duže od nekoliko nedelja, obratite se lekaru ili psihologu. Prijatelji i porodica mogu biti izvor podrške, ali stručno vođenje je ključno za prevazilaženje ovog stanja. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Ishrana kod dijabetesa: Šta treba izbegavati svakog dana

Pržena hrana, beli hleb i sokovi mogu uticati na nivo šećera kod žena sa dijabetesom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ishrana kod dijabetesa: Šta treba izbegavati svakog dana

Pržena hrana, beli hleb i sokovi mogu uticati na nivo šećera kod žena sa dijabetesom

Dijabetes pogađa sve više žena širom sveta, a pravilna ishrana je ključna za očuvanje zdravlja. Mnoge čitateljke se pitaju šta ishrana kod dijabetesa zaista podrazumeva i koje namirnice treba izbegavati svakog dana. Pre svega, stručnjaci ističu da izbegavanje određenih namirnica može pomoći u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi.

Kako izbegavanje pržene hrane i belog hleba utiče na šećer

Iako su slatkiši prvi na listi zabrinjavajućih namirnica, važno je obratiti pažnju i na beli hleb, peciva, velike porcije pirinča i prženu hranu. Ove namirnice sadrže mnogo rafinisanih ugljenih hidrata i malo vlakana. Kao rezultat, mogu izazvati nagle skokove šećera u krvi, posebno ako ih jedemo bez proteina i povrća. Osim toga, visok unos pržene hrane i suhomesnatih proizvoda povećava rizik od srčanih bolesti. To je naročito važno za žene sa dijabetesom.

Voćni sokovi nisu zamena za celo voće

Mnoge žene biraju voćne sokove misleći da su zdravija opcija. Međutim, ceđenjem voća uklanjaju se vlakna, a šećer iz soka brzo dospeva u krv. Štaviše, jedna čaša soka često sadrži više šećera nego ceo plod. Zbog toga je bolje birati celo voće. Ipak, kod naglog pada šećera u krvi (hipoglikemije), voćni sok može brzo pomoći, ali svakodnevna konzumacija nije preporučljiva.

Praktični saveti za ishranu kod dijabetesa

Pre svega, Američko udruženje za dijabetes savetuje: „Kontrola bolesti ne zavisi od jednog obroka, već od načina ishrane tokom vremena.“ Preporučuju se povrće, mahunarke, integralne žitarice i nemasni proteini. Takođe, treba ograničiti dodate šećere, rafinisane žitarice, zasićene masti i previše soli. Porcije, vreme obroka i fizička aktivnost takođe utiču na nivo šećera kod svake osobe.

Šta žene sa dijabetesom mogu da biraju umesto rizičnih namirnica

Umesto belog hleba i peciva, izaberite integralni hleb sa celim zrnom, ovsene pahuljice ili mahunarke. Ipak, čak i integralni proizvodi sadrže ugljene hidrate, pa ih treba jesti umereno. Kada birate proteine, odlučite se za ribu, piletinu bez kože, jaja ili pasulj. Pržena hrana i suhomesnati proizvodi donose mnogo zasićenih masti i soli, pa ih izbegavajte svakog dana. Za piće birajte vodu, mineralnu vodu bez šećera ili nezaslađeni čaj. Konačno, redovno proveravajte nivo šećera u krvi i konsultujte se sa svojim lekarom o najboljoj ishrani za vas. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto pred spavanje ponavljamo iste male rituale? Ono što radite u krevetu može mnogo da govori o vašem mozgu

Objavljeno pre

,

Objavio:

woman, asleep, girl, sleep, bed, cozy, tired, rest, resting, sleeping, sleeping woman, dreams, young woman, pillow, blanket, bedroom, sleeping beauty, morning, relax, sleep, sleep, sleep, sleep, sleep, sleeping, sleeping

Mnogi ljudi imaju gotovo isti ritual svake večeri: proveravaju telefon, vraćaju se da provere da li su zaključali vrata, nameštaju jastuk na isti način ili još jednom razmišljaju o događajima iz tog dana. Često to rade potpuno automatski, ne razmišljajući zašto.

Takve navike mogu biti način na koji mozak prelazi iz aktivnog dela dana u stanje odmora. Poznati i ponovljeni postupci stvaraju osećaj predvidljivosti, pa mogu pomoći da se pažnja postepeno udalji od svakodnevnih obaveza.

Posebno je zanimljivo razmišljanje pred spavanje. Kada više nema novih informacija i obaveza koje zahtevaju pažnju, misli mogu početi da se vraćaju na razgovore, događaje i probleme koji su tokom dana ostali po strani.

Zbog toga neki ljudi baš u krevetu počnu da prave planove za sutra, analiziraju šta su rekli tokom dana ili se sete nečega što su zaboravili. Mozak tada konačno dobija prostor da obrađuje ono što tokom dana nije stigao.

Večernji rituali zato nisu samo „čudne navike“. Oni često predstavljaju način na koji pokušavamo da završimo dan, smirimo misli i pripremimo mozak za odmor.

A ako svake večeri radite potpuno istu stvar pre nego što zaspite, moguće je da vaš mozak upravo tako pravi granicu između „još traje dan“ i „vreme je za odmor“.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Sedite ceo dan, a uveče ste potpuno iscrpljeni? Evo zašto telo ipak „oseća“ napor

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stalni umor kod žena: Najčešći uzroci i rešenja

Možda zvuči paradoksalno, ali dan proveden uglavnom sedeći može da se završi osećajem velike iscrpljenosti. Iako nismo imali naporan fizički trening ili prešli kilometre pešice, uveče često imamo utisak da nam je potrebna pauza od svega.

Jedan od razloga je dugotrajno mirovanje. Kada satima sedimo, mišići nogu i leđa ostaju u gotovo istom položaju, dok se telo neprestano prilagođava tom položaju. To može doprineti osećaju ukočenosti i fizičke nelagodnosti.

Tu je i mentalni umor. Dug rad za računarom, koncentracija, brojni zadaci i stalno prebacivanje pažnje troše mentalnu energiju, čak i kada telo gotovo miruje. Zbog toga se psihička iscrpljenost na kraju dana može osećati veoma fizički.

Dugo sedenje često znači i manje kretanja, manje promena položaja i manje spontanih aktivnosti tokom dana. Kada se sve to spoji sa stresom i nedovoljno kvalitetnim odmorom, nije neobično da se uveče osećamo „preumorno“.

Zato osećaj iscrpljenosti ne zavisi samo od toga koliko smo kilometara prešli ili koliko smo fizički radili. I telo koje je satima mirovalo može biti umorno, posebno kada je mozak tokom celog dana bio pod opterećenjem.

Ponekad najbolji odgovor na takav dan nije još jedno dugo sedenje, već kratko ustajanje, razgibavanje i promena položaja. Telo možda nije dobilo mnogo fizičkog napora, ali mu je promena svakako potrebna.

Pročitaj još

U Trendu