Connect with us

Svet

Vrhovni sud SAD odbio zahtev Kartera Pejdža za obnovu tužbe zbog nadzora FBI

Sud je potvrdio prethodnu odluku, nadzor sproveden tokom istrage o ruskom uticaju na izbore 2016. godine

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Mark stebnicki

Sud je potvrdio prethodnu odluku, nadzor sproveden tokom istrage o ruskom uticaju na izbore 2016. godine

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država odbio je zahtev bivšeg savetnika iz predizborne kampanje Donalda Trampa, Kartera Pejdža, da obnovi tužbu protiv bivšeg direktora FBI Džejmsa Komija i drugih visokih zvaničnika FBI-a. Odluka je doneta nakon što je prethodno postignuta vansudska nagodba između Pejdža i vlade SAD u vezi sa delom njegovih zahteva, saopštili su američki zvaničnici.

Tužba je prvobitno podneta zbog nadzornih naloga koje je FBI dobio tokom istrage o potencijalnom ruskom mešanju u predsedničke izbore u Sjedinjenim Državama 2016. godine. Pejdž je bio neformalni savetnik za spoljnu politiku u Trampovoj kampanji, a FBI je tokom te istrage dobio četiri naloga prema Zakonu o nadzoru stranih obaveštajnih službi (FISA) za elektronski nadzor Pejdža, uključujući jedan iz oktobra 2016. i još tri tokom 2017. godine.

U aprilu je saopšteno da je Ministarstvo pravde SAD postiglo nagodbu sa Pejdžom u iznosu od 1,25 miliona dolara, koja se odnosila isključivo na njegove zahteve protiv američke vlade, a ne protiv pojedinačnih zvaničnika FBI-a. Dogovor je bio ograničen na tvrdnje iznete na osnovu PATRIOT Act-a, dok su zahtevi koji se tiču navodnih povreda FISA zakona ostali nerešeni u ovom postupku.

Unutrašnja kontrola Ministarstva pravde SAD, takozvani generalni inspektor, sprovela je istragu o načinu na koji su podnošene aplikacije za nadzor Kartera Pejdža. U izveštaju inspektora, utvrđeno je da je FBI napravio 17 značajnih grešaka i propusta prilikom podnošenja prvobitne aplikacije 2016. godine, kao i u zahtevima za obnovu nadzora tokom 2017. godine. Posebno je kritikovana oslanjanje FBI-a na izveštaje iz tzv. opozicionih istraživanja u pripremi zahteva za nadzor.

Vrhovni sud nije obrazložio razloge za odbijanje zahteva Pejdža za obnovu tužbe, što je uobičajena praksa ovog suda. Odluka znači da prethodna presuda nižeg suda, kojom je tužba odbačena, ostaje na snazi. Pejdž i njegovi advokati istakli su ranije da smatraju da su pretrpeli štetu zbog nadzora tokom istrage, dok su tuženi zvaničnici FBI-a tvrdili da su postupali u skladu sa tadašnjim zakonima i procedurama.

Istraga o ruskom uticaju na američke izbore i potencijalnim vezama između kampanje Donalda Trampa i ruskih zvaničnika bila je predmet pažnje američke javnosti i međunarodnih medija tokom više godina. Više zvaničnih izveštaja navelo je na utvrđivanje propusta u postupcima nadzora, ali i zaključilo da nije pronađen dokaz o koordinaciji između Trampove kampanje i ruskih vlasti.

Ovim rešenjem Vrhovnog suda SAD, sudski procesi koje je pokrenuo Karter Pejdž protiv pojedinačnih zvaničnika FBI-a ostaju okončani, dok postignuta nagodba pokriva samo njegove zahteve prema državi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Pad aviona sa skakačima padobranom u Misuriju, svedoci naveli da nije bilo vremena za iskakanje

Lokalne vlasti potvrdile nesreću u blizini Butlera, istraga o uzrocima pada aviona je u toku

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile nesreću u blizini Butlera, istraga o uzrocima pada aviona je u toku

U padu privatnog aviona u blizini aerodroma Butler Memorial u Misuriju, oko 60 milja južno od Kanzas Sitija, stradali su skakači padobranom i pilot, prema izveštajima lokalnih vlasti i svedoka sa lica mesta. Nesreća se dogodila u nedelju neposredno nakon poletanja, a prema rečima očevidaca, avion je udario u zemlju pod oštrim uglom, što je izazvalo snažnu eksploziju i požar.

Svedok događaja, Bailey Reed, izjavila je da je avion bio uspravno okrenut, sa krilima okrenutim ka nebu i zemlji, pre nego što je udario u tlo. “Avion je bio potpuno uspravan, išao je brzo, i onda je samo udario u zemlju”, rekla je Reed. Dodala je da je neposredno nakon udara došlo do eksplozije tla i okolnog drveća, nakon čega je izbio požar.

Reed je istakla da osobe koje su se nalazile u avionu nisu imale mogućnost da iskoče ili upotrebe padobrane zbog male visine i brzine pada. “Nisu imali vremena da iskoče. Bili su suviše nisko za otvaranje padobrana i nije bilo šanse da neko preživi ako bi pokušao da iskoči”, navela je Reed.

Porodice putnika su se nalazile u blizini aerodroma u trenutku nesreće, prateći pripreme za skakanje i posmatrajući događaj, prema navodima lokalnih vlasti. Šerif okruga Bates, Chad Anderson, izjavio je da su svi u zajednici duboko pogođeni ovim tragičnim događajem i izrazio saučešće porodicama nastradalih.

Nacionalna agencija za bezbednost saobraćaja (NTSB) započela je istragu o uzrocima nesreće. Bivši predsednik NTSB, Robert Sumwalt, naveo je da će ključ istrage biti analiza mehaničkog stanja aviona, uključujući motor i druge tehničke aspekte. Sumwalt je dodao da je aerodrom u Butleru mali i da nije imao kontrolni toranj koji bi bio u kontaktu sa pilotom tokom poletanja.

NTSB će takođe proveriti obuku pilota i nadzor Federalne uprave za avijaciju (FAA) nad operacijom, s obzirom na to da se radi o letovima za skakanje padobranom, koji nisu komercijalnog karaktera. Prema navodima, FAA ponekad ima ograničene resurse za nadgledanje manjih operacija ovog tipa.

Avion je bio u vlasništvu i pod operacijom organizacije Skydive Kansas City. Predstavnici grupe su saopštili da je ovo težak gubitak za sve povezane sa Skydive Kansas City i za širu zajednicu skakača padobranom. U saopštenju su naveli da sarađuju sa istražiteljima i da je u ovom trenutku prioritet podrška porodicama nastradalih i pomoć u utvrđivanju činjenica o nesreći.

Istraga o uzrocima nesreće je u toku, a lokalna zajednica i porodice stradalih čekaju dalja saopštenja nadležnih institucija.

Pročitaj još

Svet

EU uvodi sankcije ruskom episkopu povezanom sa predsednikom Vladimirom Putinom

Evropska unija proširila listu sankcija, među kojima je i visoki predstavnik Ruske pravoslavne crkve, navodi se u saopštenju

Published

on

By

Evropska unija proširila listu sankcija, među kojima je i visoki predstavnik Ruske pravoslavne crkve, navodi se u saopštenju

Evropska unija saopštila je da je u ponedeljak proširila listu sankcija u vezi sa ratom u Ukrajini, obuhvatajući više od 80 pojedinaca i subjekata iz Rusije. Na listi se, između ostalih, našao i Georgij Ševkunov, poznat i kao mitropolit Tihon, visoki predstavnik Ruske pravoslavne crkve. Prema navodima EU, Ševkunov je sankcionisan zbog „širenja ruske propagande i dezinformacija“ sa ciljem opravdavanja vojnih aktivnosti u Ukrajini.

Ševkunov, koji je u ruskim medijima često označavan kao „lični sveštenik“ i „ispovednik“ predsednika Vladimira Putina, postavljen je 2023. godine za mitropolita na Krimu, ukrajinskom poluostrvu koje je Rusija anektirala 2014. godine. Ševkunov nije javno potvrdio niti demantovao ovu ulogu.

Prema saopštenju Evropske unije, sankcije su deo šireg paketa mera koje, kako se navodi, za cilj imaju ograničavanje ruske vojne industrije, energetskih prihoda i informativnih mreža. Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izjavila je da novi paket mera obuhvata pojedince i organizacije koje su, prema navodima Unije, uključene u proizvodnju i snabdevanje vojne opreme, kao i u aktivnosti povezane sa propagandom i ljudskim pravima.

„Odobrili smo novi paket sankcija kako bismo pojačali pritisak na Rusiju da prekine rat“, navodi se u izjavi Kaje Kalas, dodajući da su mere usmerene na vojnoprivredni kompleks i mreže koje, prema tvrdnjama EU, doprinose hibridnim napadima na Evropu.

Ševkunov je, prema informacijama iz ruskih izvora, prošle godine bio meta pokušaja atentata. FSB Ruske Federacije saopštio je u februaru 2025. godine da su dve osobe uhapšene zbog navodnog pokušaja atentata čije je planiranje pripisano ukrajinskim izvorima. Detalji o ovom slučaju nisu objavljeni, a nezavisna potvrda tih navoda nije dostupna.

Ukupno je 34 pojedinaca i 47 organizacija dodato na listu sankcija. Evropska unija navodi da su prethodne ekonomske mere imale značajan uticaj na rusku privredu. Prema navodima Kaje Kalas, zapadne sankcije su do sada dovele do gubitaka većih od bilion dolara za rusku ekonomiju.

Sankcije, kako se navodi, uključuju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja u zemlje EU za obuhvaćene pojedince i subjekte. Ove mere deo su kontinuiranih napora evropskih institucija da, kroz ekonomske i političke pritiske, utiču na tok oružanog sukoba u Ukrajini. Ruska strana do sada nije zvanično komentarisala nove mere.

Rat u Ukrajini traje od februara 2022. godine, a međunarodne sankcije predstavljaju jedan od glavnih instrumenata Zapada u pokušaju da ograniči ekonomske i vojne kapacitete Ruske Federacije.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp doputovao u francuske Alpe na samit G7, održan sastanak sa Emanuelom Makronom

Samit G7 okupio svetske lidere, Tramp najavio razgovore o sporazumu za okončanje sukoba sa Iranom

Published

on

By

Samit G7 okupio svetske lidere, Tramp najavio razgovore o sporazumu za okončanje sukoba sa Iranom

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp stigao je u francuske Alpe u ponedeljak, gde je prisustvovao samitu Grupe sedam (G7) i odmah održao sastanak sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom, kako je saopšteno iz zvaničnih izvora. Trampov dolazak usledio je nakon što je objavio da je postignut sporazum za koji smatra da bi mogao da okonča rat između SAD i Irana.

Prema navodima iz diplomatskih izvora, Tramp i iranski zvaničnici prethodnih dana su isticali napredak u pregovorima, iako je situacija do nedelje ostala neizvesna zbog novog talasa sukoba između Izraela i boraca libanskog pokreta Hezbolah, koji ima podršku Irana.

Na marginama samita, održan je bilateralni sastanak Trampa i Makrona, tokom kojeg su razgovarali o aktuelnim međunarodnim pitanjima, uključujući moguće dogovore za smirivanje situacije na Bliskom istoku. Zvanične izjave nakon sastanka ukazuju na to da će glavne teme samita biti bezbednost, ekonomska saradnja i rešavanje globalnih konflikata.

“Samit G7 pruža priliku za dijalog o ključnim pitanjima savremenog sveta”, navodi se u zvaničnom saopštenju. Očekuje se da će učesnici diskutovati o narednim koracima u vezi sa dogovorom sa Iranom, kao i o drugim geopolitičkim izazovima, uključujući krizu na Bliskom istoku.

Sastanak G7 u francuskim Alpima okupio je lidere najrazvijenijih zemalja sveta, a prema izvorima, bilateralni razgovori se nastavljaju tokom trajanja samita.

Pročitaj još

U Trendu