Connect with us

Svet

Tramp: SAD još ne napuštaju angažman u Ormuskom moreuzu tokom napetosti sa Iranom

Bivši predsednik SAD izjavio da još nije spreman da prepusti kontrolu saveznicima, uz ocenu da nema značajne pretnje u regionu

Published

on

pexels-photo-33284879-1

Bivši predsednik SAD izjavio da još nije spreman da prepusti kontrolu saveznicima, uz ocenu da nema značajne pretnje u regionu

Bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je 31. marta 2026. godine da još nije spreman da povuče američke snage sa zadatka obezbeđivanja slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz, uprkos ranijim izjavama na društvenim mrežama u kojima je sugerisao da bi saveznici trebalo da preuzmu veću odgovornost.

U telefonskoj izjavi, Tramp je izrazio nezadovoljstvo što druge zemlje, među kojima je naveo Ujedinjeno Kraljevstvo, nisu uputile svoje vojne resurse kako bi podržale američko-izraelske aktivnosti u vezi sa Iranom. Ipak, naglasio je da za sada ne planira povlačenje američkih trupa iz regiona. „U nekom trenutku hoću, ali ne još. Države moraju da preuzmu odgovornost. Iran je značajno oslabljen, ali i dalje će morati sami da reše situaciju“, izjavio je Tramp.

Ormuski moreuz se smatra ključnom tačkom za međunarodni pomorski saobraćaj, jer kroz njega prolazi značajan deo svetskih isporuka nafte. Tramp je ocenio da, uprkos nastavku iranskih napada na brodove i infrastrukturu zemalja Persijskog zaliva, ne vidi „stvarnu pretnju“ u ovom strateškom prolazu. „Ako imaju problema sa snabdevanjem naftom, neka dođu i sami je uzmu, kao što bi i trebalo. Nije bilo realne, značajne pretnje, bar ne za sada“, naveo je bivši američki predsednik.

Tokom razgovora, Tramp je ponovio svoje ranije stavove prema međunarodnim vojnim savezima, navodeći da NATO i druge organizacije treba više da doprinesu. „Ako žele naftu, neka dođu i uzmu je. Do sada nisu želeli da pomognu drugima“, zaključio je Tramp.

Ormuski moreuz je proteklih godina bio poprište periodičnih tenzija između Irana i zapadnih država, posebno SAD i njenih saveznika. U poslednje vreme registrovani su napadi na trgovačke brodove i infrastrukturu u regionu, a američka i izraelska vojska ostaju angažovane u pokušajima da obezbede slobodan prolaz. Zvanične reakcije drugih država povodom Trampovih izjava za sada nisu objavljene.

Nezavisni izvori nisu mogli da potvrde sve navode iznetih tokom razgovora. Situacija u regionu ostaje napeta, a međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj događaja oko Ormuskog moreuza.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Velika Britanija raspoređuje dodatne trupe i PVO sisteme u Persijskom zalivu

Ministar odbrane potvrdio slanje vojske u Saudijsku Arabiju i Katar, dok bivši predsednik Tramp kritikuje zapadne saveznike

Published

on

By

Ministar odbrane potvrdio slanje vojske u Saudijsku Arabiju i Katar, dok bivši predsednik Tramp kritikuje zapadne saveznike

Velika Britanija je donela odluku o hitnom raspoređivanju dodatnih vojnih snaga u Persijskom zalivu, sa ciljem podrške saveznicima u odbrani od eventualnih iranskih vazdušnih napada. Ministar odbrane Džon Hili potvrdio je da se elitni protivvazdušni sistemi ‘Skaj Sejbr’ šalju u Saudijsku Arabiju, dok se operacije borbenih aviona ‘Tajfun’ proširuju u Kataru. Takođe, Bahrein i Kuvajt će dobiti dodatnu protivvazdušnu podršku, kako je istakao ministar Hili tokom turneje po zemljama regiona.

Istovremeno, bivši američki predsednik Donald Tramp je putem društvenih mreža uputio oštre kritike zapadnim saveznicima, posebno Ujedinjenom Kraljevstvu, zbog uzdržanosti u vojnim operacijama prema Iranu. Tramp je poručio državama pogođenim nestašicom goriva usled blokade Ormuskog moreuza da se same snađu i nabave naftu, uz napomenu da Sjedinjene Američke Države više neće pružati pomoć u takvim situacijama.

Kritike su upućene i Francuskoj zbog blokade preleta aviona sa vojnom opremom za Izrael, pri čemu je Tramp naveo da će Sjedinjene Države zapamtiti ovaj potez Pariza. On je ocenio da je Iran već pretrpeo ozbiljnu štetu i da su najteže faze vojnih operacija završene.

Zvaničnici iz regiona nisu dalje komentarisali poslednja dešavanja, dok je međunarodna situacija na Bliskom istoku i dalje napeta. Zvanične izjave iz Londona naglašavaju da je cilj jačanja vojnih kapaciteta zaštita partnera i stabilizacija prilika u Persijskom zalivu.

Pročitaj još

Svet

Iranska revolucionarna garda najavila napade na američke kompanije na Bliskom istoku

Nadležni pozvali zaposlene u američkim firmama da napuste radna mesta, povećana bezbednosna upozorenja u regionu

Published

on

By

Nadležni pozvali zaposlene u američkim firmama da napuste radna mesta, povećana bezbednosna upozorenja u regionu

Iranska revolucionarna garda saopštila je da će od sutra, 1. aprila, početi napade na američke kompanije koje posluju na Bliskom istoku, nakon što su, prema navodima zvaničnika, izostala rešenja za okončanje nasilja u regionu. Upozorenje je upućeno zaposlenima u tim firmama da odmah napuste svoja radna mesta, dok je stanovnicima preporučeno da se evakuišu ukoliko žive u blizini potencijalnih meta.

Ova pretnja dolazi u trenutku kada traju sukobi između Izraela, Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a nakon što je američki predsednik zapretio napadima na ključne energetske objekte u Iranu, uključujući ostrvo Harg. Zvaničnici su naveli da su među metama američke kompanije iz oblasti informacione tehnologije i veštačke inteligencije, a spisak firmi koje bi mogle biti ugrožene objavljen je preko državnih izvora.

Ruski ambasador u Iranu izjavio je da se novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei nalazi u zemlji i da se ne leči u Rusiji, kako su sugerisale pojedine glasine. Hamnei se od imenovanja nije pojavljivao u javnosti, a državna televizija prenosi njegove pisane izjave.

Kineski i pakistanski zvaničnici izneli su nove predloge za uspostavljanje mira u regionu, ali za sada nema zvaničnih informacija o potencijalnim pregovorima.

Nadležni organi upozoravaju na visok nivo opasnosti i pojačana bezbednosna upozorenja dok traju tenzije. “Situacija se intenzivno prati i svi zaposleni su dužni da postupaju prema bezbednosnim uputstvima”, navedeno je u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još

Svet

Bivši FBI agenti podneli tužbu zbog otkaza nakon istrage o izborima 2020. godine

Bivši istražitelji FBI-a tuže direktora i državnu tužiteljku, navodeći da su otpušteni zbog rada na istrazi predsedničkih izbora, prema sudskim dokumentima

Published

on

By

Bivši istražitelji FBI-a tuže direktora i državnu tužiteljku, navodeći da su otpušteni zbog rada na istrazi predsedničkih izbora, prema sudskim dokumentima

Grupa bivših agenata Federalnog istražnog biroa (FBI) podnela je tužbu protiv direktora FBI-a Kaša Patela, državne tužiteljke Pam Bondi, FBI-a i Ministarstva pravde nakon što su otpušteni zbog angažovanja na istrazi vezanoj za aktivnosti Donalda Trampa tokom izbora 2020. godine. Prema dostupnim sudskim dokumentima, tužbu su podneli Džejmi Garman, Bleir Tolman i Mišel Bol, bivši iskusni istražitelji koji su prethodno radili na istragama korupcije, a kasnije bili deo tima specijalnog tužioca Džeka Smita.

Tužba je podneta Okružnom sudu Sjedinjenih Američkih Država u Vašingtonu. Prema navodima iz podneska, kao tuženi se navode direktor FBI-a Kaš Patel i državna tužiteljka Pam Bondi. Ovo je druga tužba podneta ovog meseca od strane bivših agenata FBI-a koji su otpušteni u vezi sa istragom o predsedničkim izborima 2020. godine, koja je internim kodom označena kao „Arctic Frost“.

U tekstu tužbe, bivši agenti navode da je, prema njihovim tvrdnjama, od početka 2025. godine sprovedena javna kampanja s ciljem udaljavanja zaposlenih iz službe zbog percepcije da su politički protivnici. U tužbi se tvrdi da je njihova lojalnost zakonu i izvršavanje zadataka protumačeno kao političko protivljenje. Za sada, portparoli Ministarstva pravde i FBI-a nisu komentarisali ove navode.

Iako su u tužbi navedena imena tri bivša agenta, situacija ukazuje na širi kontekst promena u kadrovskoj politici unutar federalnih organa nakon izbora i tokom istraga koje se odnose na politički osjetljive teme. Detalji o samom procesu otpuštanja i eventualnim internim procedurama nisu objavljeni.

Ova tužba dolazi u trenutku kada su u Sjedinjenim Državama u toku različite pravne i političke rasprave o radu federalnih agencija tokom i nakon predsedničkih izbora 2020. godine. Prema dostupnim informacijama, nije poznato kada bi sud mogao da donese odluku po ovom predmetu, a relevantne institucije do sada nisu izdale zvanična saopštenja.

Pročitaj još

U Trendu