Connect with us

Svet

Tornado pogodio Enid u Oklahomi, zatvorena vazduhoplovna baza zbog štete

Nadležni obilaze pogođena naselja, privremena skloništa otvorena za stanovnike, materijalna šteta velika

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Nadležni obilaze pogođena naselja, privremena skloništa otvorena za stanovnike, materijalna šteta velika

Snažan tornado pogodio je grad Enid u Oklahomi u toku prethodne noći, uništavajući više kuća i obarajući dalekovode, saopštili su zvaničnici. Prema podacima Nacionalne meteorološke službe, oluja je prošla kroz delove grada sa oko 50.000 stanovnika, ostavljajući za sobom značajnu materijalnu štetu.

Zvaničnici navode da nije bilo izveštaja o poginulima, dok je manji broj osoba pretrpeo lakše povrede. Ekipe okruga Garfild obišle su pogođena naselja kako bi proverile stanje stanovništva, a lokalna infrastruktura, uključujući telefonske linije hitnih službi, bila je oštećena, što je otežalo komunikaciju.

Vazduhoplovna baza Vens u Enidu obustavila je rad do daljeg zbog prekida u snabdevanju strujom i vodom, uz napomenu da je na dužnost pozvano samo neophodno osoblje radi održavanja ključnih operacija.

Pojedine kuće su potpuno uništene, a objekti poput crkava otvoreni su kao privremena skloništa za stanovništvo. Guverner Oklahome Kevin Stit pozvao je na solidarnost i podršku pogođenoj zajednici, ističući razmere štete.

“Ekipe su na terenu i pružaju pomoć građanima, a procena štete je u toku”, saopštili su nadležni organi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Velika Britanija odbacuje pritisak SAD oko Foklandskih ostrva zbog sukoba sa Iranom

Britanska vlada saopštila da suverenitet nad Foklandima nije predmet rasprave, dok Vašington preispituje podršku zbog neslaganja oko Irana

Published

on

By

Britanska vlada saopštila da suverenitet nad Foklandima nije predmet rasprave, dok Vašington preispituje podršku zbog neslaganja oko Irana

Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države suočile su se sa tenzijama nakon što su iz britanske vlade stigle jasne poruke o suverenitetu nad Foklandskim ostrvima, usled informacija da Vašington razmatra promenu svog stava kao odgovor na britansko odbijanje da se aktivnije uključi u sukob sa Iranom. Prema zvaničnom saopštenju iz Londona, stav o Foklandskim ostrvima ostaje nepromenjen, a pravo na samoopredeljenje stanovnika ocenjuje se kao ključni princip.

Britanska vlada reagovala je na izveštaje o internom dopisu iz Pentagona, koji sugeriše da bi američka administracija mogla preispitati podršku britanskom suverenitetu nad ostrvima kao vid pritiska zbog neslaganja oko iranske krize. Portparol britanske vlade izjavio je da “suverenitet pripada isključivo Velikoj Britaniji, a pravo na samoopredeljenje je najvažnije”.

Istovremeno, spekuliše se da administracija Donalda Trampa razmatra i druge mere prema saveznicima u NATO, uključujući mogućnost suspenzije Španije iz saveza, ukoliko ne podrže američke operacije u vezi sa Iranom. Na pitanje da li je Velika Britanija spremna da odbrani Foklandska ostrva u slučaju eskalacije, iz Londona je poručeno da situacija još nije dostigla taj nivo ozbiljnosti.

Britanski zvaničnici ponovili su da neće biti “pritisnuti” niti “uvućeni” u rat sa Iranom, naglašavajući distancu od američke politike prema Bliskom istoku. “Velika Britanija neće biti pritisnuta niti uvučena u rat sa Iranom”, istakao je portparol u zvaničnoj izjavi.

Stanovnici Foklandskih ostrva prethodno su se izjasnili u korist ostanka pod britanskom upravom, ali najnoviji potezi američke administracije mogli bi ponovo da otvore ovo teritorijalno pitanje unutar NATO saveza.

Pročitaj još

Svet

SAD obnavlja zalihe municije tokom prekida vatre sa Iranom, postavljena pitanja o dugoročnoj dostupnosti

Pentagon potvrdio ograničene rezerve napredne municije, dok analize ukazuju na izazove u održavanju zaliha

Published

on

By

Pentagon potvrdio ograničene rezerve napredne municije, dok analize ukazuju na izazove u održavanju zaliha

Vašington — Nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Američke Države pokrenule vojnu kampanju protiv Irana, američki predsednik Donald Tramp izjavio je da zemlja ima „gotovo neograničene zalihe“ ključne municije i mogućnost da vodi rat „zauvek“. Međutim, prema svedočenju funkcionera Pentagona pred Kongresom i analizama američkog arsenala, mogućnosti SAD su ograničene kada je reč o naprednim sistemima naoružanja.

Zabrinutost se posebno odnosi na zalihe naprednih raketa dugog dometa koje mogu gađati ciljeve na velikim udaljenostima, kao i na projektile za presretanje korišćene u zaštiti američkih snaga od napada. Ova pitanja su pokrenuta tokom najnovijeg produžetka prekida vatre sa Iranom, koji je predsednik Tramp najavio kao „neodređen“, dok su pregovori u toku.

Zvaničnici Pentagona navode da je američka vojna prednost zasnovana na visokotehnološkim, ali ograničenim resursima, a ne na beskonačnoj količini municije. Analize pokazuju da su trenutne zalihe nekih ključnih sistema podložne brzoj potrošnji tokom intenzivnih sukoba, što je izazvalo pažnju zakonodavaca i vojnih analitičara.

Tokom saslušanja pred Kongresom, predstavnici Ministarstva odbrane istakli su potrebu za dodatnim investicijama u proizvodnju i održavanje zaliha napredne municije. Napominje se da su određeni tipovi projektila, posebno oni sa dugim dometom i visokim stepenom preciznosti, zahtevni za proizvodnju i zahtevaju značajne resurse.

Dodatno, produženje prekida vatre sa Iranom daje vremenski prostor za procenu i obnovu zaliha. Prema zvaničnicima, cilj je obezbediti da vojni kapaciteti ostanu na odgovarajućem nivou ukoliko dođe do nastavka sukoba. Situacija na terenu i dalje je neizvesna, a američka vojska nastavlja sa procenom potreba i mogućnosti snabdevanja.

Stručnjaci upozoravaju da bi produženi sukob mogao dodatno opteretiti postojeće zalihe, naročito s obzirom na složenost i cenu naprednih sistema. Zvanične informacije o tačnoj količini preostale municije ostaju poverljive iz bezbednosnih razloga, ali javne izjave ukazuju na potrebu za pažljivim upravljanjem resursima.

SAD su i ranije tokom konflikta ulagale napore da obezbede kontinuirano snabdevanje svojim oružanim snagama, ali trenutna situacija otvara pitanje dugoročne održivosti ovakvog pristupa. Prema navodima iz Pentagona, prioritet je omogućiti vojsci dovoljno resursa za sve scenarije, uz istovremeno održavanje tehnološke prednosti.

Nezavisne međunarodne organizacije nisu imale pristup detaljnim podacima o zalihama, dok se zvanične procene i dalje razmatraju na zatvorenim sednicama američkog Kongresa. Dalji razvoj situacije zavisiće od dešavanja na terenu i toka pregovora između SAD i Irana.

Pročitaj još

Svet

Fosilizovane vilice ukazuju na postojanje džinovske hobotnice u doba dinosaurusa

Naučnici analizirali fosile iz Japana i Kanade, otkrivajući da su ogromne hobotnice mogle biti među glavnim predatorima pre 100 miliona godina

Published

on

By

Naučnici analizirali fosile iz Japana i Kanade, otkrivajući da su ogromne hobotnice mogle biti među glavnim predatorima pre 100 miliona godina

Analiza fosilizovanih vilica pronađenih na lokacijama u Japanu i na ostrvu Vankuver u Kanadi sugeriše da su pre oko 100 miliona godina u okeanima živeli džinovski srodnici današnjih hobotnica. Prema studiji međunarodnog naučnog tima, ove životinje su imale tela duga između 7 i 19 metara i bile su među najvećim poznatim beskičmenjacima iz perioda kasne krede.

Istraživači su koristili metodu digitalne analize fosila kako bi identifikovali 12 novih uzoraka vilica iz Japana, uz 15 prethodno pronađenih fosila. Upoređujući dimenzije vilica sa onima kod savremenih hobotnica, procenili su da su pojedini primerci mogli dostići dužinu i do 19 metara, što je značajno više od dužine današnjih džinovskih lignji, koje mogu narasti do oko 12 metara.

U naučnoj zajednici je poznato da su morski predatori iz perioda dinosaurusa uključivali zubate ajkule i velike morske reptile poput mosasaura i plesiosaura. Međutim, zbog mekog tela koje se retko fosilizuje, podaci o veličini i ulozi hobotnica u tadašnjem ekosistemu bili su ograničeni. Vilice hobotnica, koje su građene od čvrstog hitina, jedne su od retkih tvrdih struktura koje se mogu sačuvati kroz vreme i daju pouzdanije podatke o njihovim dimenzijama.

Paleontolog Adiel Klompmaker sa Univerziteta Alabama, koji nije učestvovao u istraživanju, naveo je da su ove životinje verovatno bile značajni predatori u tadašnjim morskim ekosistemima. Koautor studije, paleontolog Jasuhiro Iba sa Univerziteta Hokaido, istakao je da je najveća pronađena vilica znatno veća od bilo koje kod današnjih hobotnica.

Prema naučnicima, nalazi ukazuju da su ove hobotnice posedovale dovoljno čvrste vilice da mogu pleniti i životinje sa tvrdom školjkom ili skeletom, što ih je svrstalo među glavne morske predatore tog perioda. Otkriće doprinosi razumevanju raznolikosti i evolucije morskih organizama tokom krede, ali i ukazuje na potrebu za daljim istraživanjima fosilnih ostataka mekotkivnih životinja iz prošlosti.

Pročitaj još

U Trendu