Connect with us

Svet

Tajvan ostaje ključna tačka sporenja između SAD i Kine tokom samita u Pekingu

Kineski predsednik ističe značaj Tajvana, dok zvaničnici SAD ponavljaju podršku postojećem statusu, navode izvori sa lica mesta

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Jiun-je lin

Kineski predsednik ističe značaj Tajvana, dok zvaničnici SAD ponavljaju podršku postojećem statusu, navode izvori sa lica mesta

Predsednik SAD Donald Tramp boravi ove nedelje u Pekingu na samitu sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, gde je tema Tajvana identifikovana kao jedno od najvažnijih pitanja u odnosima dve zemlje, navode međunarodni izveštaji. Kinesko rukovodstvo ističe da je Tajvan centralni deo nacionalnih interesa i više puta je naglasilo da je ponovno ujedinjenje, uključujući i mogućnost upotrebe sile, deo strateških ciljeva zemlje.

Tajvan, ostrvo sa sopstvenim političkim sistemom, u poslednjih nekoliko decenija razvio je demokratske institucije i tržišnu privredu, što ga razlikuje od kontinentalne Kine. Iako postoji zajednička istorija, jezik i kultura, prema anketama, manje od 10% stanovništva Tajvana podržava ujedinjenje sa Kinom, a zabrinutost povodom moguće promene političkog statusa raste, prenose izvori sa Tajvana.

Zamenik ministra spoljnih poslova Tajvana Čen Ming-či izjavio je da su demokratska dostignuća i sloboda izražavanja važne vrednosti za građane ostrva. On je naglasio da građani Tajvana ne prihvataju model „jedna zemlja, dva sistema”, koji Kina predlaže kao potencijalni okvir za ujedinjenje.

Tajvan ostaje jedno od najznačajnijih potencijalnih žarišta između Sjedinjenih Država i Kine. Ostrvo se nalazi u centru pažnje zbog mogućnosti direktnog vojnog sukoba između dve velike sile. Kineske oružane snage redovno sprovode vojne vežbe u blizini Tajvana, što međunarodni posmatrači tumače kao pokazivanje vojne spremnosti i demonstraciju moći.

Sjedinjene Države već decenijama ponavljaju politiku „jedne Kine”, ali istovremeno podržavaju očuvanje trenutnog statusa Tajvana. Zvaničnici u Vašingtonu više puta su izjavili da se protive svakoj jednostranoj promeni statusa ostrva, kao i upotrebi sile. Istovremeno, Vašington održava političke i ekonomske veze sa Tajvanom, uključujući trgovinske sporazume i saradnju u tehnološkom sektoru.

S obzirom na strateški značaj Tajvana i složenost odnosa Kine i SAD, analitičari smatraju da pitanje ovog ostrva ostaje u fokusu regionalne i globalne bezbednosti. I dok diplomatski kontakti dve sile traju, Tajvan i dalje predstavlja potencijalnu tačku eskalacije u slučaju pogoršanja odnosa između Pekinga i Vašingtona.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Iran i Irak organizuju šestodnevnu sahranu Alija Hamneija u pet gradova

Vlasti Irana i Iraka u visokoj pripravnosti, očekuje se dolazak miliona ožalošćenih i zvaničnika iz više od 30 zemalja

Published

on

By

Vlasti Irana i Iraka u visokoj pripravnosti, očekuje se dolazak miliona ožalošćenih i zvaničnika iz više od 30 zemalja

Iran i Irak se pripremaju za višednevnu državnu sahranu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, koji je ubijen u američko-izraelskom napadu 28. februara, saopštili su zvanični izvori. Ceremonija će trajati šest dana i obuhvatiće pet gradova, uključujući i svete gradove u Iraku.

Sahrana će početi u subotu izlaganjem tela Alija Hamneija u molitvenom kompleksu Velika Mosala u Teheranu. Tokom vikenda, pogrebna povorka će proći ulicama glavnog grada Irana, a potom će 7. jula biti nastavljena u svetom gradu Kom. Nakon toga, povorka se seli u Irak, gde će Hamneijevo telo biti izloženo u gradovima Nadžaf i Karbala.

Prema zvaničnim najavama, telo Alija Hamneija biće vraćeno u Iran radi sahrane u njegovom rodnom gradu Mešhedu 9. jula. Vlasti očekuju prisustvo između 15 i 20 miliona ožalošćenih tokom svih dana ceremonije, dok su bezbednosne snage proglasile stanje visoke pripravnosti kako bi obezbedile događaj.

Sahrani će prisustvovati i visoki zvaničnici i predstavnici iz više od 30 zemalja, među kojima su Rusija, Kina, Pakistan, Indija, Gruzija i Kuba, kao i verski lideri iz 90 država. Premijer Pakistana Šehbaz Šarif potvrdio je da će lično prisustvovati sahrani Alija Hamneija.

Brigadni general Mohamed Akraminija izjavio je da su kopnene, pomorske i vazdušne snage Irana proširile svoje prisustvo i van granica zemlje radi dodatne bezbednosti. Takođe, organizacija Basidž Asanja je najavila da se za potrebe sahrane priprema 50 miliona komada hleba, uz angažovanje 16 mobilnih pekara u Teheranu i okolini.

“Kopnene, pomorske i vazdušne snage vojske proširile su svoje aktivno prisustvo preko granica zemlje kako bi pomogle u osiguravanju bezbednosti”, izjavio je brigadni general Mohamed Akraminija.

Nadležne službe nastavljaju sa organizacijom događaja i logističkom podrškom, a očekuje se dolazak velikog broja ožalošćenih iz zemlje i inostranstva.

Pročitaj još

Svet

Broj poginulih u zemljotresima u Venecueli dostigao 2.295, spasavanje i dalje traje

Nadležne službe nastavljaju potragu, iz ruševina izvučeno 6.461 živih, hiljade povređenih

Published

on

By

Nadležne službe nastavljaju potragu, iz ruševina izvučeno 6.461 živih, hiljade povređenih

Najmanje 2.295 ljudi poginulo je u seriji zemljotresa koji su 24.06. pogodili Venecuelu, dok je 11.267 osoba povređeno, saopštio je predsednik Narodne skupštine Horhe Rodrigez. Prema zvaničnim podacima, spasilačke ekipe do sada su iz ruševina izvukle 6.461 preživelu osobu, dok se potraga za nestalima nastavlja u najteže pogođenim regionima.

Više od 26.000 pripadnika hitnih službi i više od 17.000 volontera angažovano je na terenu. Iako nade za pronalazak novih preživelih opadaju kako katastrofa ulazi u drugu nedelju, potraga nije obustavljena. “Potraga za preživelima i dalje traje, iako nade blede”, izjavio je Rodrigez.

Zemljotresi jačine 7,2 i 7,5 stepeni pogodili su zemlju 24.06, a od tada je zabeleženo još 782 naknadna potresa. Zvaničnici upozoravaju da opasnost od novih snažnih podrhtavanja tla još nije prošla.

Panamerička zdravstvena organizacija upozorila je da bi ova katastrofa mogla dodatno pogoršati situaciju u javnom zdravlju. Organizacija navodi da stotinama hiljada ljudi i dalje treba medicinska pomoć i traži međunarodnu podršku u iznosu od 24 miliona evra radi obezbeđivanja lekova, vakcina i stabilizacije zdravstvenih usluga u narednih šest meseci.

Vršilac dužnosti predsednika Delsi Rodrigez proglasila je sedam dana nacionalne žalosti i izrazila saučešće porodicama žrtava. Istovremeno, deo stanovništva kritikuje brzinu i obim reakcije nadležnih službi, smatrajući da je odgovor na katastrofu bio spor i nedovoljan.

Pročitaj još

Svet

Osam osoba poginulo u ruskom napadu na Kijev, Finska privremeno zatvorila vazdušni prostor

Vojne i spasilačke službe na terenu, istraga u toku, Poljska podigla avione iz bezbednosnih razloga

Published

on

By

Vojne i spasilačke službe na terenu, istraga u toku, Poljska podigla avione iz bezbednosnih razloga

Osam osoba je poginulo tokom noći u masovnom ruskom napadu raketama i dronovima na Kijev, saopštio je šef gradske vojne administracije Timur Tkačenko. Napad je izazvao ozbiljna razaranja u više gradskih okruga, dok su spasilačke službe i dalje na terenu.

Prema rečima Timura Tkačenka, ruske snage su ponovo gađale stambene zone, što je dovelo do pogibije civila, uključujući i decu. “Do sada je broj žrtava ruskog napada porastao na osam”, naveo je Tkačenko. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da je povređeno 34 ljudi, od kojih je 32 hospitalizovano, dok je dvoje zbrinuto na licu mesta.

Državna služba za vanredne situacije Ukrajine navela je da su požari i uništenja civilne infrastrukture i stambenih objekata zabeleženi u nekoliko delova grada. U Darnickom okrugu delimično su uništene petospratne i devetospratne zgrade, kao i gornji spratovi šesnaestospratnice i privatne kuće. U Ševčenkivskom okrugu izbio je požar na krovu sedmospratne stambene zgrade i hotela, a u Goloseivskom, Pečerskom, Obolonskom, Svjatošinskom i Desnjanskom okrugu registrovana su dalja oštećenja i požari na objektima.

Zbog pretnji od ruskih dronova, finske odbrambene snage su rano jutros uvele privremenu zonu ograničenja letova iznad istočnog Finskog zaliva. Ograničenje je ukinuto nešto kasnije pošto nisu otkriveni dronovi u finskom vazdušnom prostoru, kako je saopšteno iz Generalštaba finske vojske.

Poljske oružane snage su saopštile da su danas podigle borbene avione kao preventivnu meru za zaštitu vazdušnog prostora, posebno u oblastima blizu ugroženih regiona Ukrajine. “Ove akcije su preventivne prirode i usmerene su na obezbeđivanje i zaštitu vazdušnog prostora”, navedeno je u zvaničnoj izjavi poljske vojske.

Istraga o napadu i njegovim posledicama je u toku, a nadležne službe nastavljaju sa radom na terenu.

Pročitaj još

U Trendu