Connect with us

Svet

Svetsko prvenstvo okuplja milione navijača, ekonomski efekat ograničen

Prema podacima međunarodnih organizacija, turnir u tri zemlje donosi umerene ekonomske koristi i povećava zaposlenost

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Beyza kaplan

Prema podacima međunarodnih organizacija, turnir u tri zemlje donosi umerene ekonomske koristi i povećava zaposlenost

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026. godine, koje je počelo 11. juna i održava se u tri zemlje i 16 gradova, predstavlja najveći sportski događaj do sada, kako po obimu tako i po broju navijača. Organizatori očekuju angažman oko šest milijardi ljudi širom sveta i prisustvo približno 6,5 miliona gledalaca na utakmicama, navodi se u zajedničkoj analizi međunarodnih organizacija za sport i trgovinu.

Prema studiji koju su prošle godine objavili FIFA i Svetska trgovinska organizacija, prvenstvo bi moglo doprineti rastu BDP-a Sjedinjenih Američkih Država za 17,2 milijarde dolara, dok se za globalnu ekonomiju procenjuje rast od 40,9 milijardi dolara. Bela kuća je prethodno procenila da bi ekonomski doprinos za SAD mogao iznositi oko 30 milijardi dolara. Za poređenje, ekonomski efekat Super Bowla, jednog od najgledanijih sportskih događaja u SAD, procenjuje se na nekoliko stotina miliona do jedne milijarde dolara, prema podacima ekonomskih istraživanja.

Značajan deo ekonomske koristi turnira očekuje se kroz otvaranje novih radnih mesta. Izveštaj o zapošljavanju za maj mesec pokazao je značajan porast broja zaposlenih u sektoru turizma i ugostiteljstva u SAD, što se delimično pripisuje dolasku velikog broja posetilaca tokom prvenstva.

Domaći gradovi, među kojima su Atlanta, Boston, Dalas, Hjuston, Kanzas Siti, Los Anđeles, Njujork/Nju Džerzi, Filadelfija, Sijetl i oblast San Franciska, očekuju povećanu potrošnju tokom trajanja turnira. Prema proceni jedne finansijske tehnološke kompanije, svaki grad domaćin može računati na između 160 i 620 miliona dolara dodatne ekonomske aktivnosti tokom šampionata.

Međunarodni posetioci, prema navodima Udruženja za putovanja SAD, prosečno će potrošiti više od 5.000 dolara po osobi tokom boravka u zemlji domaćinu. Pored sportskih aktivnosti, očekuje se i povećanje aktivnosti u sektoru igara na sreću, s obzirom na veliki broj utakmica i globalni interes za ishod turnira.

Iako su ukupne ekonomske koristi značajne, eksperti navode da su one umerene u poređenju sa velikim očekivanjima. Organizacija ovakvog događaja zahteva značajna ulaganja u infrastrukturu i logistiku, a dugoročni efekti na lokalnu ekonomiju variraju u zavisnosti od grada i prethodnih investicija.

Organizatori i lokalne vlasti ističu da je prvenstvo prilika za promociju gradova domaćina i privlačenje međunarodnih gostiju, dok ekonomski analitičari ukazuju da su neposredni finansijski efekti često ograničeni, ali da mogu doprineti razvoju turističke i ugostiteljske ponude.

Podaci o ukupnom broju posetilaca i ekonomskoj dobiti biće poznati nakon završetka turnira, a analize međunarodnih organizacija koristiće se za procenu dugoročnog uticaja na regiju i globalnu ekonomiju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Epidemija ebole u Kongu i Ugandi: 146 preminulih, više hiljada pod nadzorom

Zdravstvene službe nadziru kontakte obolelih, a zvaničnici upozoravaju na opasnost od širenja zaraze

Published

on

By

Zdravstvene službe nadziru kontakte obolelih, a zvaničnici upozoravaju na opasnost od širenja zaraze

U Demokratskoj Republici Kongo potvrđeno je oko 635 slučajeva ebole, dok je 127 osoba preminulo od posledica ove bolesti, navode zdravstveni zvaničnici. U susednoj Ugandi registrovano je 19 obolelih i dvoje preminulih. Najnoviji podaci Afričkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti ukazuju da je epidemija obuhvatila veći broj ljudi nego što se prethodno pretpostavljalo.

Zdravstveni radnici suočavaju se sa izazovima u identifikaciji i praćenju osoba koje su bile u kontaktu sa zaraženima. Generalni direktor Afričkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, Žan Kaseja, istakao je da je u najteže pogođenoj pokrajini Ituri pod nadzorom manje od 5.000 osoba, dok se procenjuje da je broj kontakata obolelih oko 24.000.

“Ako te ljude ne evidentiramo i ne pratimo njihovo stanje, rizik od daljeg širenja zaraze je ogroman”, upozorio je Kaseja. On je naveo da mnogi pacijenti kod kojih je potvrđena bolest još uvek nisu smešteni u specijalizovane centre za lečenje, što dodatno otežava kontrolu epidemije.

Prema oceni zdravstvenih radnika, dok ne bude uspostavljena potpuna kontrola nad kretanjem svih zaraženih i njihovih kontakata, neće biti moguće zaustaviti širenje bolesti u pogođenim regionima.

Pročitaj još

Svet

Očuhova majka zatražila pokretanje postupka protiv roditelja Ane Kepner nakon incidenta na brodu

Porodica potvrdila zahteve za istragom nadzora tokom putovanja, dok su tvrdnje o alkoholu osporene u porodičnom sudu

Published

on

By

Porodica potvrdila zahteve za istragom nadzora tokom putovanja, dok su tvrdnje o alkoholu osporene u porodičnom sudu

Porodica Ane Kepner, osamnaestogodišnje srednjoškolke koja je nastradala tokom krstarenja sa porodicom, ponovo je u centru pažnje nakon što je očuhova majka zatražila pokretanje postupka protiv Aninog oca i maćehe zbog navodnog nemara tokom putovanja. Ovaj zahtev dolazi nakon što je šesnaestogodišnji očuhov sin, koji je bio sa Anom u istoj kabini, optužen za smrt i seksualni napad.

Prema izjavama očuhove majke, Sonje Ziske, porodični aranžmani tokom putovanja, uključujući smeštanje troje tinejdžera koji nisu odrasli zajedno u istoj kabini na brodu, predstavljali su, kako tvrdi, ozbiljan propust u nadzoru. Ziske, koja navodi da je pomagala u odgajanju šesnaestogodišnjaka, iznela je zabrinutost zbog nedostatka roditeljske pažnje tokom putovanja. Ovo je prvi put da se Ziske javno obratila povodom incidenta.

Ziske je u svojoj izjavi navela i da je nakon saznanja o incidentu pokušala da kontaktira svoju pastorku, koja je Anina maćeha, ali nije dobila objašnjenje o detaljima događaja. Prema Ziske, odgovor je bio da ne treba razgovarati sa medijima.

U medijskim izveštajima navodi se i da je optuženi mladić izjavio porodici da se ne seća događaja te noći, a Ziske je iznela pretpostavku da je konzumacija alkohola mogla uticati na gubitak sećanja, navodeći da veruje da su deca pila na brodu. Sa druge strane, Anin otac i maćeha, putem svog advokata tokom porodičnog sudskog postupka, negirali su da je bilo konzumacije alkohola među decom tokom krstarenja.

Pitanje odgovornosti i nadzora tokom porodičnih putovanja, naročito kada su uključena maloletna lica iz različitih domaćinstava, ponovo je otvoreno ovim slučajem. Nadležni organi nisu se javno oglašavali u vezi sa zahtevima za pokretanje postupka protiv Aninog oca i maćehe. Istraga o incidentu na krstarenju i dalje traje, dok porodica i dalje iznosi različite stavove o okolnostima koje su prethodile tragičnom događaju.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države izvele koordinisane vazdušne udare na strateške ciljeve u Iranu

Američka vojska potvrdila napade na četiri lokacije, Teheran tražio hitnu obustavu bombardovanja

Published

on

By

Američka vojska potvrdila napade na četiri lokacije, Teheran tražio hitnu obustavu bombardovanja

Sjedinjene Američke Države pokrenule su tokom večeri koordinisanu vojnu akciju protiv Irana, saopšteno je iz Bele kuće i američke Centralne komande. Napadi su izvedeni na četiri strateške lokacije – Sirik, Minab, Isfahan i ostrvo Kešm, od kojih je Isfahan posebno značajan kao vojno i industrijsko čvorište Irana.

Prema zvaničnim izjavama, predsednik SAD Donald Tramp pratio je operaciju iz Operativne sobe, a tokom večeri se uključio u televizijski program otkrivši detalje pregovora sa iranskim zvaničnicima. Tramp je naveo da su Sjedinjene Države ispalile 49 raketa tipa “Tomahavk” i izvele vazdušne udare na ciljeve, pri čemu je najbliža meta bila udaljena oko 65 kilometara od Teherana.

“Razgovarao sam sa iranskim zvaničnicima večeras koji su me pitali da prekinem sa bombardovanjem. Bombardovanje će uskoro biti privremeno zaustavljeno, ali ukoliko Iran ne potpiše novi međunarodni ugovor, SAD će nastaviti sa napadima,” izjavio je Tramp. On je dodao da je dogovor bio na pomolu, ali da je Teheran odlagao pregovore.

U zvaničnom saopštenju Bele kuće navodi se da su iranske oružane snage pretrpele ozbiljne gubitke i da je većina mornarice i ratnog vazduhoplovstva eliminisana tokom udara. “Iran samo priča, a ništa ne preduzima. Siledžija Bliskog istoka je mrtav,” navodi se u saopštenju.

Istovremeno, vodi se i propagandni rat oko kontrole nad Ormuskim prolazom, ključnom rutom za izvoz nafte. Teheran tvrdi da je prolaz blokiran, dok američka Centralna komanda ističe da komercijalni brodovi nastavljaju tranzit, pozivajući se na uspešnu tajnu misiju sprovedenu prethodnog meseca.

Na diplomatskom planu, potpredsednik SAD Džej Di Vens saopštio je da pregovori sa Iranom uključuju različite političke faktore, ali da će konačna odluka zavisiti od spremnosti Teherana da potpiše ponuđeni sporazum pod američkim uslovima. Prema dostupnim informacijama, više od 100 miliona barela nafte plasirano je na svetsko tržište zahvaljujući američkim akcijama u regionu. Intervencija SAD dolazi u trenutku kada su saveznici u Zalivu zahtevali jasnu podršku i potvrdu bezbednosti transportnih ruta.

“Ovaj poduhvat je uspešan jer Sjedinjene Američke Države kontrolišu Ormuski prolaz, a ne Iran. Njihova vojska je poražena, a ekonomija izgubljena. Gotovo je sa Iranom,” navodi se u izjavi američkih zvaničnika.

Američka Centralna komanda je potvrdila nastavak komercijalnog transporta kroz Ormuski prolaz i demantovala izjave iranske strane o njegovoj blokadi. Istraga o posledicama udara i daljim koracima je u toku.

Pročitaj još

U Trendu