Connect with us

Svet

Senat SAD usvojio rezoluciju o obustavi plata senatorima tokom zatvaranja vlade

Prema zvaničnom saopštenju, mere će se primenjivati nakon izbora u novembru, a isplate će biti odložene do okončanja zatvaranja

Published

on

pexels-photo-32177182

Prema zvaničnom saopštenju, mere će se primenjivati nakon izbora u novembru, a isplate će biti odložene do okončanja zatvaranja

Senat Sjedinjenih Američkih Država usvojio je 14. maja 2026. godine rezoluciju kojom se predviđa obustavljanje isplate plata senatorima tokom perioda kada dolazi do prekida finansiranja saveznih agencija. Prema zvaničnim navodima, odluka dolazi nakon dva nedavna i dugotrajna zatvaranja vlade, koja su uticala na zaposlene u federalnim službama.

Rezoluciju je predložio senator iz Luizijane, Džon Kenedi. Prema njenim odredbama, sekretar Senata je ovlašćen da tokom svakog perioda u kojem federalne agencije ili ministarstva nemaju obezbeđena sredstva, privremeno obustavi isplatu plata senatorima. Nakon završetka zatvaranja, izostale isplate biće nadoknađene.

Ova mera je usvojena jednoglasno, a prethodno je 99 senatora glasalo za njeno pokretanje. U obrazloženju predloga, Kenedi je naveo da je cilj rezolucije „zajednička žrtva“, ističući da i zaposleni u federalnim agencijama tokom zatvaranja ne primaju platu.

Prema ranijim izveštajima, prošle godine je došlo do zatvaranja vlade koje je trajalo 43 dana, tokom kojeg je deo zaposlenih ostao bez redovne isplate. U narednim mesecima, zbog neslaganja u Kongresu oko reformi imigracionih agencija, došlo je do novog zatvaranja, ovog puta u sektoru za unutrašnju bezbednost, koje je trajalo 76 dana.

Tokom izlaganja, Kenedi je na sednici Senata izjavio da učestala zatvaranja vlade predstavljaju problem koji treba rešiti. On je naglasio da „zatvaranje vlade ne bi trebalo da bude uobičajeno rešenje za političke nesuglasice“.

Usvojena rezolucija odnosi se isključivo na članove Senata i stupa na snagu nakon izbora u novembru. Kenedi je izneo stav da bi želeo da mera odmah bude primenjena, ali je naveo da Ustav, odnosno 27. amandman, onemogućava trenutno stupanje na snagu.

Ovakve mere su deo šireg odgovora na posledice koje zatvaranja vlade ostavljaju na zaposlene u državnim strukturama, a Senat je ovim potezom pokušao da uspostavi princip jednakog tretmana za sve koji su pogođeni prekidima finansiranja. Nema informacija da je slična rezolucija razmatrana u Predstavničkom domu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Železnička pruga vodi do nemačkog ostrva sa 20 stanovnika

Lokalne vlasti održavaju prugu Lüttmoorsiel-Nordstrandischmoor koja povezuje ostrvo sa kopnom u uslovima čestih poplava

Published

on

By

Lokalne vlasti održavaju prugu Lüttmoorsiel-Nordstrandischmoor koja povezuje ostrvo sa kopnom u uslovima čestih poplava

Železnička pruga Lüttmoorsiel-Nordstrandischmoor predstavlja jedinu stalnu vezu između nemačkog ostrva Nordstrandischmoor i kopna, nadomak granice sa Danskom. Na ostrvu živi oko 20 stanovnika, a zbog niskog položaja, područje je često izloženo poplavama, pa su kuće građene na veštačkim uzvišenjima. Pruga, delimično izgrađena na nasipu, omogućava meštanima prevoz i snabdevanje tokom svih vremenskih prilika. Kako je saopšteno, ova pruga, koju lokalno nazivaju “Lorenbahn”, izgrađena je kako bi se sprečila potpuna izolacija stanovnika tokom oluja i visokih voda. Lokalna uprava redovno održava nasip i prugu kako bi se obezbedila bezbednost i dostupnost ostrva u svakom trenutku. Ostrvo Nordstrandischmoor deo je Vadenskog mora i poznato je po specifičnim klimatskim uslovima i maloj populaciji.

Pročitaj još

Svet

Komandant CENTCOM-a: Iranski uticaj na Ormuski moreuz oslabljen, ali opasnosti ostaju

Američki vojni zvaničnici izvestili senatore o rezultatima operacije u Persijskom zalivu, dok napetosti u regionu i dalje traju

Published

on

By

Američki vojni zvaničnici izvestili senatore o rezultatima operacije u Persijskom zalivu, dok napetosti u regionu i dalje traju

Komandant američke Centralne komande (CENTCOM), admiral Bred Kuper, obavestio je Senat Sjedinjenih Američkih Država da je vojna operacija protiv Irana, pod nazivom Operacija Epic Fury, značajno oslabila sposobnost Teherana da ugrozi pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz. Sastanak je održan 14. maja 2026. godine na Kapitol Hilu, a navode su prenele međunarodne novinarske agencije.

Prema rečima admirala Kupera, tokom operacije uništeno je više od 90% iranskog arsenala od ukupno 8.000 morskih mina, čime je, prema američkoj proceni, smanjena mogućnost Irana da blokira promet kroz strateški važan moreuz. Kuper je dodao da Iran i dalje raspolaže određenim kapacitetima za pretnje brodovima, ali da su poslednjim akcijama te sposobnosti „značajno degradirane”.

„Iranska sposobnost da zaustavi trgovinu kroz moreuz je drastično oslabljena, ali njihov glas je i dalje snažan, a ove pretnje su jasno primećene od strane trgovačke i osiguravajuće industrije”, izjavio je Kuper tokom svedočenja pred Odborom za oružane snage američkog Senata.

Na pitanja senatora iz obe političke partije o mogućnosti ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza vojnim putem, Kuper je odgovorio da američka vojska ima više opcija, ali da bi takva odluka zavisila od političkog rukovodstva. Istakao je i da je ovaj pomorski prolaz trenutno predmet međunarodnih pregovora o dugoročnom miru u regionu.

Tokom izlaganja, admiral Kuper je naveo da je primirje, postignuto 7. aprila, i dalje na snazi, iako su napetosti u regionu prisutne. Nije iznosio procene o trajanju trenutnog sukoba, ističući da se situacija razvija u skladu sa diplomatskim naporima.

Strateški značaj Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi značajan deo svetskog izvoza nafte, čini ovu oblast ključnom tačkom za regionalnu i globalnu bezbednost. Prethodnih godina, Iran je više puta najavljivao mogućnost blokade moreuza kao odgovor na međunarodne pritiske i sankcije.

Senatsko saslušanje admirala Kupera deo je redovnih izveštaja Kongresu o bezbednosnoj situaciji na Bliskom istoku i američkim vojnim operacijama u tom regionu. Zvaničnih saopštenja iz Irana povodom navoda američkih vojnih zvaničnika do trenutka izveštavanja nije bilo.

Pročitaj još

Svet

Pokrenut dvostranački kokus SAD-Meksiko usred diplomatskih tenzija

Američki i meksički zvaničnici najavili novu inicijativu za jačanje saradnje dok traju nesuglasice u bilateralnim odnosima

Published

on

By

Američki i meksički zvaničnici najavili novu inicijativu za jačanje saradnje dok traju nesuglasice u bilateralnim odnosima

Dvostranačka grupa američkih kongresmena najavila je pokretanje novog kokusa SAD-Meksiko, sa ciljem unapređenja saradnje dve zemlje u oblastima trgovine, bezbednosti i kulture. Ova inicijativa dolazi u trenutku pojačanih tenzija u bilateralnim odnosima, potvrđeno je u sredu iz Kongresa.

Kokusu će predsedavati predstavnik Hoakin Kastro iz Teksasa, član Demokratske stranke i potpredsednik Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma za Zapadnu hemisferu, kao i republikanski kongresmen Rudi Jakim iz Indijane. Inicijativu podržava i novoformirani Nacionalni savet za američko-meksičko liderstvo (AMLC), čiji je cilj jačanje uloge meksičko-američkih lidera i unapređenje saradnje između Sjedinjenih Država i Meksika.

Najava kokusa dolazi u trenutku kada odnosi dve zemlje prolaze kroz period nestabilnosti. Stejt department je prošle nedelje pokrenuo reviziju rada svih 53 meksička konzulata na teritoriji SAD, što bi, prema izveštajima, moglo rezultirati zatvaranjem nekih diplomatskih predstavništava. Ova odluka usledila je nakon povećanih tenzija u vezi bezbednosne saradnje i nasilja povezanog sa aktivnostima kriminalnih grupa, a dodatno je izazvana nakon smrti dvojice američkih službenika tokom kontradiverzantske operacije u severnom Meksiku.

Pokretanje kokusa dolazi i pred prvu zajedničku reviziju Sporazuma SAD-Meksiko-Kanada, zakazanu za 1. jul 2026. godine. Očekuje se da će kokus omogućiti jaču koordinaciju između zakonodavaca i doprineti konstruktivnom dijalogu o ključnim pitanjima, uključujući trgovinske odnose, graničnu bezbednost i kulturne razmene.

Predstavnik Kastro izjavio je da je cilj kokusa jačanje odnosa dve zemlje i pronalaženje zajedničkih rešenja za izazove na granici. Sa druge strane, predstavnici Republike Meksiko nisu odmah komentarisali ovu inicijativu, dok su američki zvaničnici naglasili važnost otvorenog dijaloga u trenutku kada su bilateralni odnosi pod pritiskom.

Analitičari ocenjuju da bi pokretanje kokusa moglo imati dugoročne posledice na buduće odnose između Vašingtona i Meksiko Sitija, posebno u svetlu predstojećih razgovora o trgovinskim i bezbednosnim pitanjima. Očekuje se da će nova inicijativa biti važan forum za razmenu mišljenja i rešavanje spornih tačaka u narednom periodu.

Pročitaj još

U Trendu