Connect with us

Svet

Savet Evropske unije usvojio strateški okvir za energetsku i klimatsku diplomatiju

Novi dokument Saveta EU ističe važnost ubrzanja energetske tranzicije i smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Novi dokument Saveta EU ističe važnost ubrzanja energetske tranzicije i smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva

Savet Evropske unije zvanično je odobrio zaključke o energetskoj i klimatskoj diplomatiji, čime je postavljen novi strateški okvir za međunarodno angažovanje Unije. U saopštenju se navodi da je ubrzanje globalne energetske tranzicije sada ključni faktor za bezbednost, konkurentnost i stratešku autonomiju Evrope.

Prema dokumentu, egzistencijalna pretnja od klimatskih promena i rizici za energetsku bezbednost predstavljaju ozbiljan izazov za suverenitet Evropske unije. Naglašava se da su aktuelni sukobi, poput rata u Ukrajini i nestabilnosti na Bliskom istoku, dodatno istakli ranjivost evropskih država zbog zavisnosti od uvoza fosilnih goriva.

Visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbednosnu politiku, Kaja Kalas, naglasila je tokom sastanka Saveta važnost donošenja ovakve odluke, ističući da „ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini pokazuju koliko je presudno diversifikovati snabdevanje i smanjiti zavisnost od fosilnih goriva. Čista tranzicija donosi ekonomsku sigurnost i jača otpornost na nestabilnosti tržišta“.

Savet je u zaključcima istakao da prelazak na čistu energiju podstiče inovacije i ekonomski rast, a rešenja razvijena unutar Unije mogu doprineti i jačanju odbrambene spremnosti. EU namerava da kroz spoljnu politiku aktivno promoviše evropska rešenja za čistu tehnologiju širom sveta.

U dokumentu je pozdravljeno i Zajedničko saopštenje o globalnoj viziji klime i energije EU za 2025. godinu, kojim se određuju prioriteti međunarodnog delovanja na ovom polju. Evropska unija nastavlja da teži ostvarivanju ciljeva Pariskog sporazuma i ograničenju globalnog zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa, a kao najveći svetski pružalac klimatskog finansiranja planira dalje jačanje partnerstava sa trećim zemljama.

Zaključak Saveta upozorava da klimatska kriza direktno ugrožava mir i stabilnost, izazivajući nestabilnost država i masovna raseljavanja. Zbog toga će spoljna, bezbednosna i odbrambena politika EU u narednom periodu biti još čvršće povezane sa klimatskim ciljevima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Evropska unija, Ukrajina i Kanada organizuju sastanak o povratku ukrajinske dece u Briselu

Međunarodna koalicija okuplja se 11. maja radi povratka dece deportovane tokom sukoba, saopštili su zvaničnici

Published

on

By

Međunarodna koalicija okuplja se 11. maja radi povratka dece deportovane tokom sukoba, saopštili su zvaničnici

Evropska unija, u saradnji sa Ukrajinom i Kanadom, biće domaćin sastanka na visokom nivou Međunarodne koalicije za povratak ukrajinske dece, zakazanog za 11.05.2024. godine u Briselu. Glavni cilj ovog skupa je jačanje međunarodne saradnje na pronalaženju i povratku hiljada ukrajinske dece koja su, prema navodima zvaničnika, prisilno deportovana iz svojih porodica od početka sukoba.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da ruska agresija nije samo uticala na živote i teritoriju, već je posebno pogodila najranjivije. “Više od 20.000 ukrajinske dece prisilno je odvedeno iz svojih porodica i domova. Zajedno sa Ukrajinom i Kanadom, okupićemo svet kako bismo zahtevali pravdu. Radićemo na tome da uđemo u trag svakom detetu, da ih vratimo kućama i osiguramo da odgovorni snose posledice. Ova deca su budućnost Ukrajine i nećemo mirovati dok se i poslednje dete ne vrati”, navela je fon der Lajen u zvaničnoj izjavi.

Sastanak će okupiti visoke zvaničnike i predstavnike država članica, sa fokusom na konkretne mere i međunarodnu pravnu saradnju. Izvorima bliskim organizatorima potvrđeno je da će teme uključivati razmenu informacija, koordinaciju napora i obezbeđivanje bezbednog povratka dece svojim porodicama.

Zvaničnici ističu da je povratak dece prioritet u okviru šire strategije zaštite ljudskih prava tokom sukoba i apelovali su na međunarodnu zajednicu da pruži podršku ovom procesu. Dalji detalji o učesnicima i agendi sastanka očekuju se u narednim danima.

Pročitaj još

Svet

Cena nafte Brent pala na 98 dolara nakon produžetka primirja između SAD i Irana

Finansijska tržišta beleže blagi rast, dok zvaničnici prate reakcije na najnoviju odluku američkog predsednika

Published

on

By

Finansijska tržišta beleže blagi rast, dok zvaničnici prate reakcije na najnoviju odluku američkog predsednika

Cena sirove nafte Brent pala je danas na 98,012 dolara po barelu nakon što je američki predsednik Donald Tramp produžio dvonedeljno primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Odluka o produžetku primirja objavljena je na društvenoj mreži Trut soušal, a Tramp je naveo da će ono trajati dok iranski lideri ne podnesu zajednički predlog za okončanje rata sa SAD i Izraelom.

Prema podacima sa berzi u 9.30 časova, cena sirove nafte pala je za 0,91 odsto na 88,850 dolara, dok je cena nafte Brent zabeležila pad od 0,65 odsto na 98,012 dolara po barelu. Istovremeno, evropski fjučersi gasa za maj na amsterdamskoj berzi TTF iznosili su 43,3 evra (5.070 dinara) za megavat-sat na otvaranju trgovanja.

Indeks Frankfurtske berze DAX porastao je za 0,29 odsto na 24.355,53 poena, dok je francuski CAC 40 zabeležio rast od 0,05 odsto na 8.239,49 poena. Moskovski MOEX indeks porastao je za 0,19 odsto na 2.763,16 poena, dok je britanski FTSE 100 pao za 0,09 odsto na 10.489,74 poena.

Zvaničnici navode da su promene na tržištima rezultat aktuelnih geopolitičkih tenzija i neizvesnosti oko daljih pregovora između SAD i Irana. Tramp je istakao da je vlada u Teheranu “ozbiljno podeljena” po pitanju okončanja sukoba, te da se produžetak primirja odnosi na trenutni tok pregovora.

“Pratimo sve promene na tržištu i analiziraćemo moguće posledice produžetka primirja na globalno snabdevanje energentima”, navode iz zvaničnih izvora.

Ostaje da se vidi kako će se nastavak pregovora između dve zemlje i dalje odražavati na cene energenata i kretanja na evropskim i svetskim berzama.

Pročitaj još

Svet

Sneg i dalje pada na Kopaoniku, kraj aprila obeležen zimskim uslovima

Prema podacima RHMZ, na Kopaoniku izmereno do 7 centimetara snega i temperatura od nula stepeni

Published

on

By

Prema podacima RHMZ, na Kopaoniku izmereno do 7 centimetara snega i temperatura od nula stepeni

Na Kopaoniku, jednoj od najpoznatijih planina u Srbiji, i danas su zabeleženi zimski uslovi i snežne padavine, iako se bliži kraj aprila. Prema zvaničnim podacima, u ovom trenutku na ovoj planini ima između 5 i 7 centimetara snega, dok je temperatura izmerena u 10 časova iznosila nula stepeni. U poređenju sa ostatkom Srbije, gde su temperature dostigle i do 14 stepeni, poput Zrenjanina, Kopaonik se i dalje izdvaja po zimskom ambijentu.

Zabeležena je promenljiva oblačnost sa povremenim sunčanim intervalima, a na visokim planinama povremeno se očekuje slab sneg. U Sremu i zapadnim delovima zemlje tokom dana je moguć kratkotrajan pljusak, dok se uveče očekuje prestanak padavina i razvedravanje.

Prema najavama, u narednim danima očekuje se toplije vreme sa više sunčanih perioda, dok su ujutru mogući slab prizemni mrazevi. Dnevne temperature će, prema prognozi, biti u okvirima prosečnih vrednosti za treću dekadu aprila.

“Na Kopaoniku su i danas zabeleženi zimski uslovi, što je neuobičajeno za ovo doba godine”, saopšteno je iz zvaničnih izvora.

Pročitaj još

U Trendu