Connect with us

Svet

Cena nafte Brent pala na 98 dolara nakon produžetka primirja između SAD i Irana

Finansijska tržišta beleže blagi rast, dok zvaničnici prate reakcije na najnoviju odluku američkog predsednika

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Finansijska tržišta beleže blagi rast, dok zvaničnici prate reakcije na najnoviju odluku američkog predsednika

Cena sirove nafte Brent pala je danas na 98,012 dolara po barelu nakon što je američki predsednik Donald Tramp produžio dvonedeljno primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Odluka o produžetku primirja objavljena je na društvenoj mreži Trut soušal, a Tramp je naveo da će ono trajati dok iranski lideri ne podnesu zajednički predlog za okončanje rata sa SAD i Izraelom.

Prema podacima sa berzi u 9.30 časova, cena sirove nafte pala je za 0,91 odsto na 88,850 dolara, dok je cena nafte Brent zabeležila pad od 0,65 odsto na 98,012 dolara po barelu. Istovremeno, evropski fjučersi gasa za maj na amsterdamskoj berzi TTF iznosili su 43,3 evra (5.070 dinara) za megavat-sat na otvaranju trgovanja.

Indeks Frankfurtske berze DAX porastao je za 0,29 odsto na 24.355,53 poena, dok je francuski CAC 40 zabeležio rast od 0,05 odsto na 8.239,49 poena. Moskovski MOEX indeks porastao je za 0,19 odsto na 2.763,16 poena, dok je britanski FTSE 100 pao za 0,09 odsto na 10.489,74 poena.

Zvaničnici navode da su promene na tržištima rezultat aktuelnih geopolitičkih tenzija i neizvesnosti oko daljih pregovora između SAD i Irana. Tramp je istakao da je vlada u Teheranu “ozbiljno podeljena” po pitanju okončanja sukoba, te da se produžetak primirja odnosi na trenutni tok pregovora.

“Pratimo sve promene na tržištu i analiziraćemo moguće posledice produžetka primirja na globalno snabdevanje energentima”, navode iz zvaničnih izvora.

Ostaje da se vidi kako će se nastavak pregovora između dve zemlje i dalje odražavati na cene energenata i kretanja na evropskim i svetskim berzama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Istraživanje pokazalo: lososi izloženi kokainu prelaze veće distance u prirodi

Naučnici sa australijskog i švedskog univerziteta pratili uticaj kokaina u vodi na kretanje divljih lososa, registrovane promene u ponašanju

Published

on

By

Naučnici sa australijskog i švedskog univerziteta pratili uticaj kokaina u vodi na kretanje divljih lososa, registrovane promene u ponašanju

Lososi izloženi kokainu u prirodnim uslovima preplivaju gotovo dvostruko veće udaljenosti u odnosu na one koji nisu došli u kontakt sa ovim stimulansom, pokazuje nedavno objavljeno istraživanje. Studija je sprovedena na divljim atlantskim lososima u jezeru Vetern u Švedskoj, a rezultate su predstavili naučnici sa australijskog univerziteta Grifit i Švedskog univerziteta poljoprivrednih nauka.

U okviru istraživanja praćeno je 105 primeraka lososa koji su bili izloženi kako kokainu, tako i benzolekgoninu, jedinjenju koje nastaje razlaganjem kokaina u jetri. Naučnici su merili kretanje riba tokom perioda izlaganja i uporedili rezultate sa kontrolnom grupom koja nije bila izložena ovim supstancama.

Prema nalazima, lososi izloženi kokainu i njegovom metabolitu preplivali su u proseku 1,9 puta veće udaljenosti nedeljno u odnosu na kontrolnu grupu. Takođe, ustanovljeno je da ribe izložene benzolekgoninu pređu 7,6 milja više tokom iste vremenske jedinice.

Koautor studije Markus Mišelandželi sa Australijskog instituta za reke izjavio je da “svaka neprirodna promena u ponašanju životinja predstavlja razlog za zabrinutost”. On je dodao da se u vodenim ekosistemima sve češće otkrivaju ne samo ilegalne supstance, već i različiti farmaceutski proizvodi, što stručnjaci vide kao izazov za biodiverzitet.

Naučnici su istakli da prisustvo droga u vodama, uključujući kokain, predstavlja “sve veći rizik za biološku raznovrsnost”. Mišelandželi je naveo da su “životinje u prirodi svakodnevno izložene raznim supstancama poreklom od čoveka”, te da glavni problem nije samo eksperimentalni deo, već i realno stanje u mnogim rekama i jezerima.

Vanredni profesor sa Švedskog univerziteta poljoprivrednih nauka, Majkl Bertram, izjavio je da rezultati pokazuju potrebu za unapređenjem sistema za preradu otpadnih voda i uvođenjem strožeg monitoringa supstanci u životnoj sredini. On je naglasio da je zagađenje voda ovim i sličnim supstancama problem koji prevazilazi okvire društvenih pitanja i ima direktan uticaj na ekosisteme.

Pročitaj još

Svet

Najveći proizvođač kondoma najavljuje povećanje cena do 30 odsto zbog rata u Iranu

Kompanija iz Malezije upozorava na moguće nestašice zbog rasta troškova i problema u lancu snabdevanja

Published

on

By

Kompanija iz Malezije upozorava na moguće nestašice zbog rasta troškova i problema u lancu snabdevanja

Najveći svetski proizvođač kondoma, kompanija iz Malezije, saopštio je da priprema povećanje cena svojih proizvoda u rasponu od 20 do 30 odsto, usled rasta troškova i poremećaja u globalnim lancima snabdevanja izazvanih ratom u Iranu. Izvršni direktor kompanije naveo je da trenutni skok cena obuhvata sintetičku gumu, nitril, silikonske lubrikante i aluminijumsku ambalažu. Zvaničnici firme su istakli da bi poskupljenja mogla biti i veća ukoliko se trenutni sukob na Bliskom istoku nastavi, što bi dodatno otežalo snabdevanje sirovinama potrebnim za proizvodnju.

“Situacija je izuzetno nepovoljna, cene su visoke. Nemamo izbora osim da troškove prebacimo na kupce”, izjavio je izvršni direktor kompanije. Prema navodima, kompanija godišnje proizvodi više od pet milijardi kondoma i ključni je dobavljač za velike brendove, državne zdravstvene sisteme i međunarodne organizacije.

Pored rasta troškova, kompanija se suočava sa produženim rokovima isporuke, pa transport robe ka tržištima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama sada traje i do dva meseca, što je dvostruko duže u odnosu na ranije periode. Zbog ovih problema, zalihe kod klijenata su minimalne, a u pojedinim zemljama u razvoju već se beleže nestašice.

Kompanija navodi i da je potražnja za kondomima porasla za oko 30 odsto ove godine, što dodatno otežava situaciju, posebno nakon smanjenja globalnih zaliha prethodne godine. Prema informacijama iz kompanije, zalihe su dovoljne za nekoliko narednih meseci, ali se intenzivno radi na povećanju proizvodnje.

Pročitaj još

Svet

Revolucionarna garda preuzima kontrolu nad državnim vrhom Irana tokom ekonomske krize

Bezbednosne službe sprovode hapšenja, centralna vlast destabilizovana, izvori navode kućni pritvor visokih zvaničnika

Published

on

By

Bezbednosne službe sprovode hapšenja, centralna vlast destabilizovana, izvori navode kućni pritvor visokih zvaničnika

Teheran se suočava sa ozbiljnom političkom i ekonomskom krizom, dok izveštaji ukazuju na unutrašnji državni udar i preuzimanje kontrole nad ključnim institucijama od strane Revolucionarne garde. Prema navodima bezbednosnih izvora, najviši državni zvaničnici, uključujući predsednika Masuda Pezeškijana, ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija i predsednika parlamenta Mohameda Bagera Galibafa, stavljeni su u kućni pritvor. Ove informacije čekaju dodatnu potvrdu.

Iran beleži dnevne gubitke od oko 500 miliona dolara usled potpune pomorske blokade, što je dovelo do dramatičnog nedostatka gotovine i otežanog funkcionisanja državnih struktura. Pripadnici vojske i policije javno su izrazili nezadovoljstvo zbog neisplaćenih zarada, što dodatno komplikuje situaciju u zemlji.

U izjavi američkog predsednika Donalda Trampa na društvenim mrežama, potvrđeno je da je situacija u Teheranu ozbiljna. Tramp je naveo da su feldmaršal Asim Munir i premijer Pakistana Šebaz Šarif zatražili odlaganje planiranog vojnog napada na Iran. On je saopštio da je odlučio da produži prekid vatre, ali da američka vojska ostaje u stanju pune borbene pripravnosti.

U okviru strategije maksimalnog pritiska, američka mornarica nastavlja sa blokadom iranskih luka, a ministar finansija SAD Skot Besent upozorio je da će skladišta nafte biti popunjena za nekoliko dana, što bi moglo dovesti do zatvaranja naftnih bušotina. Besent je istakao da će svi pokušaji olakšavanja protoka sredstava iranskom režimu biti sankcionisani, a sredstva zamrznuta dok ne budu vraćena građanima Irana.

“Ne zna se ko zaista upravlja Iranom, a postoji i otvoreni sukob unutar državnog vrha”, izjavio je srpski bezbednosni analitičar Darko Obradović, dodajući da se očekuje dalji razvoj situacije i moguća dodatna hapšenja u narednom periodu.

Pročitaj još

U Trendu