Connect with us

Svet

SAD uvodi carine na uvoz iz Brazila zbog trgovinskih praksi

Američki zvaničnici potvrdili uvođenje carina od 25% na brazilski uvoz, izuzeci za određene proizvode

Objavljeno pre

,

SAD uvodi carine na uvoz iz Brazila zbog trgovinskih praksi Foto Izvor: Pexels / Tom Fisk

Američki zvaničnici potvrdili uvođenje carina od 25% na brazilski uvoz, izuzeci za određene proizvode

Sjedinjene Američke Države najavile su uvođenje carina od 25% na uvoz iz Brazila, saopštili su američki zvaničnici. Ova mera stupa na snagu 22. jula 2026. godine, a odnosi se na određene kategorije proizvoda, dok su neki artikli izuzeti iz režima carina. Prema navodima iz Bele kuće, odluka je doneta nakon što je američka administracija sprovela jednogodišnju istragu o trgovinskim praksama Brazila, utvrdivši određene mere koje se smatraju nepravednim.

Zvaničnici SAD navode da carine na uvoz iz Brazila neće obuhvatiti proizvode koji nisu proizvedeni u Sjedinjenim Državama ili bi njihovo izostavljanje moglo poremetiti lance snabdevanja. Među izuzetim artiklima nalaze se kafa, govedina, narandže i sok od narandže, određeni energenti iz sektora nafte i gasa, kao i delovi i komponente za avio-industriju.

U saopštenju američkog trgovinskog predstavnika Jamiesona Greera navodi se da su razlozi za uvođenje carina povezani sa trgovinskim praksama Brazila koje, prema američkoj strani, uključuju nedovoljnu primenu mera protiv korupcije i određene carinske politike. Greer je naveo i da su, prema američkim procenama, ovakve prakse uticale na pristup američkih radnika i proizvođača tržištu Brazila, koje broji više od 210 miliona potrošača.

Administracija SAD ističe da su carine pažljivo usmerene kako bi se izbegli poremećaji u američkoj privredi. Zvaničnici navode da su izabrani proizvodi za carinjenje oni koji se mogu proizvesti u SAD i čija bi zabrana uvoza najmanje uticala na domaći lanac snabdevanja. Prema izveštaju američkog Ureda trgovinskog predstavnika, istraga je trajala godinu dana, a zaključci uključuju i ocenu da su brazilske carine na određene američke proizvode takođe visoke.

Brazil je na najavu uvođenja carina reagovao zvaničnim saopštenjem, u kojem je predsednik Luiz Inácio Lula da Silva izrazio nezadovoljstvo potezom Sjedinjenih Država. Tokom odgovora, Lula da Silva ukazao je na unutrašnje političke razmirice, navodeći da njegov politički rival, senator Flávio Bolsonaro, ima veze sa trenutnom situacijom nakon nedavne posete Vašingtonu.

Uprkos trgovinskim tenzijama, zvaničnici SAD navode da su Sjedinjene Države i dalje u trgovinskom suficitu sa Brazilom kada je reč o robi. Ova odluka dolazi u periodu pojačanih trgovinskih tenzija između dve zemlje, dok zvaničnici obe strane ističu važnost očuvanja stabilnosti međunarodne trgovine.

Izuzeti proizvodi iz režima carina, prema američkim zvaničnicima, izabrani su tako da se ne ugrozi snabdevanje američkog tržišta, a istovremeno pošalje signal o stavu SAD prema trgovinskim praksama Brazila. Carine će biti zvanično objavljene u sredu uveče, a na snagu stupaju 22.07.2026. godine.

Pročitaj još

Svet

Srbija potpisuje sporazum Artemis u sedištu NASA u Vašingtonu

Ministar spoljnih poslova Marko Đurić predstavlja Srbiju na ceremoniji pristupanja, prisutni zvaničnici NASA i američkog Stejt departmenta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srbija potpisuje sporazum Artemis u sedištu NASA u Vašingtonu

Ministar spoljnih poslova Marko Đurić predstavlja Srbiju na ceremoniji pristupanja, prisutni zvaničnici NASA i američkog Stejt departmenta

Srbija potpisuje sporazum Artemis u sedištu NASA u Vašingtonu tokom dana, čime postaje 69. zemlja koja pristupa ovom međunarodnom dogovoru o saradnji u civilnom istraživanju svemira, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova. Ceremonija se održava u prostorijama američke svemirske agencije, a Srbiju predstavlja ministar spoljnih poslova Marko Đurić.

Sporazum Artemis, koji je uspostavljen 2020. godine uz inicijativu NASA i Stejt departmenta SAD, ima za cilj unapređenje bezbednosti, transparentnosti i međunarodne koordinacije u istraživanju svemira, uključujući misije na Mesecu, Marsu i drugim nebeskim telima. Na ceremoniji su prisutni i zamenik administratora NASA Met Anderson, kao i pomoćnik državnog sekretara SAD za okeane, međunarodna pitanja životne sredine i nauke Vesli Bruks.

Zvaničnici ističu da je pristupanje Srbije sporazumu Artemis važan korak u jačanju međunarodne saradnje na polju svemirskih istraživanja. „Sporazum Artemis omogućava državama članicama bolju koordinaciju i razmenu informacija tokom budućih misija“, navodi se u izjavi organizatora ceremonije.

Sporazum je od svog osnivanja okupio sve veći broj država koje dele principe bezbednosti i transparentnosti u civilnom svemirskom programu. Pristupanje Srbije sporazumu Artemis potvrđuje opredeljenost za međunarodnu saradnju i razvoj nauke i tehnologije na globalnom nivou.

Pročitaj još

Svet

Saobraćajna nesreća na Halkidikiju: poginuli otac, majka i beba, jedno dete kritično

Policija istražuje uzroke sudara na putu Poligiros–Agios Nikolaos, lekari se bore za život maloletnog deteta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Saobraćajna nesreća na Halkidikiju: poginuli otac, majka i beba, jedno dete kritično

Policija istražuje uzroke sudara na putu Poligiros–Agios Nikolaos, lekari se bore za život maloletnog deteta

Teška saobraćajna nesreća na Halkidikiju odnela je tri života 15.07.2024. na regionalnom putu Poligiros – Agios Nikolaos, saopštili su policijski izvori. U sudaru između putničkog automobila sa stranim tablicama i cisterne, poginuli su otac, majka i beba, dok se lekari bore za život drugog maloletnog deteta.

Prema dostupnim informacijama vatrogasne službe, operativni centar je oko 18:20 primio dojavu o nesreći u kojoj su učestvovali cisterna i automobil. U vozilu su se nalazili roditelji sa dvoje maloletne dece. Na mesto događaja odmah su upućene spasilačke ekipe.

Vatrogasci su izvukli povređene iz vozila i predali ih hitnoj medicinskoj službi. Prema navodima policije, jedno dete je preživelo i nalazi se u kritičnom stanju u bolnici.

Policija je pokrenula istragu o uzrocima nesreće i trenutno prikuplja dokaze sa lica mesta. Saobraćaj na ovom delu puta bio je obustavljen tokom uviđaja.

Kako je saopšteno, identitet žrtava i detalji o uzroku sudara još nisu objavljeni, dok su grčki mediji izvestili o teškim scenama sa mesta događaja.

Pročitaj još

Svet

Lideri u Kijevu usvojili Kijevsku deklaraciju o zajedničkoj odbrani i integracijama

Regionalni lideri i Evropska komisija usvojili deklaraciju u Kijevu, fokus na bezbednosti, EU integracijama i otporu hibridnim pretnjama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Lideri u Kijevu usvojili Kijevsku deklaraciju o zajedničkoj odbrani i integracijama – Kijevska deklaracija

Regionalni lideri i Evropska komisija usvojili deklaraciju u Kijevu, fokus na bezbednosti, EU integracijama i otporu hibridnim pretnjama

Na petom Samitu Ukrajina–Jugoistočna Evropa, održanom u Kijevu na Dan ukrajinske državnosti, lideri regiona zajedno sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i predsednicom Evropske komisije usvojili su Kijevsku deklaraciju o zajedničkoj odbrani, evrointegracijama i otporu hibridnim pretnjama, saopšteno je iz zvaničnih izvora.

Deklaracija potvrđuje neraskidivu vezu bezbednosti između Ukrajine, crnomorskog regiona i Jugoistočne Evrope, naglašavajući potrebu za zajedničkim odgovorom na rusku agresiju i ubrzane evroatlantske integracije. Lideri su oštro osudili ruske napade na Kijev i druge gradove, posebno ističući targetiranje civila i infrastrukture kao ratni zločin. Jačanje ukrajinskih kapaciteta protivvazdušne odbrane ostaje prioritet, uz dalju podršku partnera.

U Deklaraciji je istaknut značaj „Koalicije voljnih“ kao mehanizma za pravno obavezujuće bezbednosne garancije Ukrajini, dok su lideri regiona najavili aktivnije učešće u ovim naporima. Povlačenje ruskih snaga sa čitave teritorije Ukrajine unutar međunarodno priznatih granica postavljeno je kao uslov za trajni mir.

Jedna od centralnih tema bila je proširenje Evropske unije i NATO-a, ocenjeni kao ključni pokretači stabilnosti. Lideri su pozdravili otvaranje pregovaračkih klastera sa Ukrajinom i Moldavijom i potvrdili podršku za punopravno članstvo država Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u EU i NATO-u, u skladu sa ispunjenjem potrebnih uslova.

Poseban deo Deklaracije posvećen je otporu hibridnim pretnjama, uključujući sajber napade, dezinformacije i strano mešanje, ističući intenziviranje saradnje u borbi protiv ovih izazova radi očuvanja stabilnosti regiona.

Učesnici su najoštrije osudili rusku okupaciju i militarizaciju Nuklearne elektrane Zaporožje, zahtevajući povlačenje ruskog osoblja i vraćanje kontrole Kijevu, kao i upotrebu hemijskih agenasa, uz poziv na međunarodnu istragu odgovornosti.

Deklaracija poziva na jačanje sankcija prema Rusiji, suzbijanje zaobilaženja ograničenja i podršku osnivanju Specijalnog tribunala za zločin agresije. Lideri su izrazili spremnost za učešće u obnovi Ukrajine, humanitarnom razminiranju i ekološkom oporavku, naglašavajući važnost uloge ukrajinskih veterana. Naredni samit najavljen je za 2027. godinu u Sloveniji.

Pročitaj još

U Trendu