Connect with us

Domaće

Strane direktne investicije u Srbiji pale za 43,7 odsto na 600 miliona evra

Dividende stranim vlasnicima porasle 58,3 odsto, dok je reinvestirani profit opao 24 odsto u prva četiri meseca

Objavljeno pre

,

Strane direktne investicije u Srbiji pale za 43,7 odsto na 600 miliona evra Foto Izvor: Pixabay / nattanan23

Dividende stranim vlasnicima porasle 58,3 odsto, dok je reinvestirani profit opao 24 odsto u prva četiri meseca

Strane direktne investicije u Srbiji pale su za 43,7 odsto i iznosile su 600 miliona evra u periodu januar–april 2026. godine, prema podacima Narodne banke Srbije. Ovaj pad od 467 miliona evra u odnosu na 1,07 milijardi evra iz istog perioda prošle godine nastavak je trenda smanjenja priliva stranog kapitala, a istovremeno su stranim vlasnicima isplaćene dividende porasle za 58,3 odsto, odnosno na 785 miliona evra.

Prema podacima NBS, reinvestirani profit stranih kompanija u Srbiji iznosio je 435 miliona evra, što je 24 odsto manje nego u istom periodu 2025. godine, kada je iznosio 574 miliona evra. Neto odliv dohotka od direktnih investicija porastao je zbog povećanja isplata dividendi, pa je deficit primarnog dohotka povećan za 9,3 odsto na 1,4 milijarde evra.

Najveći deo investicija u prvom kvartalu 2026. godine došao je iz Evropske unije, ukupno 425,8 miliona evra, dok je najviše ulaganja po zemlji došlo iz Holandije — 230 miliona evra. Slede Velika Britanija sa 112,9 miliona evra, Češka sa 52,6 miliona, Slovenija sa 45,8 miliona i Francuska sa 34,2 miliona evra. U vrhu investitora nije bilo Nemačke, a najveći deo ulaganja išao je u prerađivačku industriju.

Pad priliva stranih investicija objašnjava se povećanom globalnom neizvesnošću i smanjenjem konkurentnosti Srbije, jer rast plata i troškova smanjuje atraktivnost zemlje za nova ulaganja. „Ovakva kretanja posledica su pre svega povećane globalne neizvesnosti, veće averzije investitora prema riziku i odlaganja pojedinih investicija“, navode u Narodnoj banci Srbije. Prema mišljenju profesora Ekonomskog fakulteta Milojka Arsića, „Srbija ne može više da računa na velika ulaganja kao što su bila od 2017. do 2024. godine, kada su u proseku učestvovala sa 27 ili 28% u ukupnim investicijama.“

I pored manjeg priliva, investicije su i dalje pokrivale gotovo 90 odsto tekućeg deficita, zahvaljujući smanjenju ukupnog odliva stranih investicija za 72 odsto, sa 870 miliona na 243 miliona evra. Neto priliv stranih investicija iznosio je 357 miliona evra, što je godišnji rast od 80 odsto. Deficit tekućeg računa smanjen je za 69,8 odsto na 404,9 miliona evra tokom prva četiri meseca 2026, dok je priliv doznaka iz inostranstva porastao za 24,9 odsto na 1,8 milijardi evra. Neto priliv doznaka radnika iz inostranstva iznosio je 1,3 milijarde evra, što je 36,2 odsto više nego u prva četiri meseca prethodne godine. Priliv po osnovu ostalih ličnih transfera, uključujući penzije iz inostranstva, porastao je za 4,2 odsto ili 11 miliona na 272 miliona evra.

Analitičari ukazuju da je pad stranih investicija posledica rasta troškova i promene globalnih okolnosti. Direktor Instituta za razvoj i inovacije Nenad Jevtović ocenjuje da će biti sve teže održati model rasta zasnovan na stranim investicijama, jer Srbija više ne može da privlači značajne investicije u radno intenzivne industrije zbog smanjenja radne snage i konkurentnosti. „Može se očekivati da će se strane direktne investicije oporaviti, ako dođe do smirivanja sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali se dugoročno srpski rast ne može zasnivati na stranim investicijama“, ističe Jevtović.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u Italiji pala na 3 odsto, u Hrvatskoj na 4,5 odsto u junu

Potrošačke cene u Italiji ostale nepromenjene, dok su u Hrvatskoj zabeležile pad od 0,4 odsto u junu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Inflacija u Italiji pala na 3 odsto, u Hrvatskoj na 4,5 odsto u junu

Potrošačke cene u Italiji ostale nepromenjene, dok su u Hrvatskoj zabeležile pad od 0,4 odsto u junu

Inflacija u Italiji pala je na 3 odsto u junu, dok je u Hrvatskoj zabeležena stopa od 4,5 odsto, pokazali su najnoviji podaci zvaničnih statističkih zavoda. Prema izveštaju italijanskog Zavoda za statistiku (Istat), godišnja stopa inflacije u Italiji smanjena je sa majskih 3,2 odsto na 3 odsto, pri čemu su potrošačke cene ostale nepromenjene na mesečnom nivou. U Hrvatskoj je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), inflacija u junu pala sa majskih 5,2 odsto na 4,5 odsto, što je najniži nivo u poslednja četiri meseca.

Detaljnije, u Italiji je usporavanje inflacije rezultat sporijeg rasta cena neprerađene hrane, koje su porasle za 4,4 odsto u odnosu na 5,5 odsto u maju. U sektoru rekreacije, popravki i ličnih usluga inflacija je smanjena sa 3 na 2,7 odsto, dok je u transportu došlo do pada sa 1,7 na 1,1 odsto. S druge strane, cene regulisanih energenata zabeležile su rast od 9,2 odsto međugodišnje, u poređenju sa 5,6 odsto u maju, dok su neregulisani energenti poskupeli 13,3 odsto, naspram 12,5 odsto mesec ranije. Cene robe ukupno su u Italiji porasle za 3,3 odsto, dok su usluge skuplje za 2,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Harmonizovani indeks potrošačkih cena (HICP), koji omogućava poređenje među članicama Evropske unije, takođe potvrđuje godišnju inflaciju od 3 odsto i nepromenjen nivo cena u odnosu na maj.

U Hrvatskoj je usporavanje rasta cena najviše vidljivo kod hrane i bezalkoholnih pića, sa rastom od 0,8 odsto u junu, dok je u maju taj rast iznosio 1,4 odsto. Rast cena alkohola i duvana usporio je na 7,1 odsto sa 7,5 odsto, dok su cene u sektoru transporta zabeležile pad rasta sa 12,5 na 8,6 odsto. Usluge u restoranima i smeštaju poskupele su 5,8 odsto, dok je u maju rast bio 6,1 odsto. Troškovi stanovanja, vode, električne energije, gasa i drugih energenata porasli su sa 11,8 na 12 odsto. Na mesečnom nivou, potrošačke cene su u Hrvatskoj u junu niže za 0,4 odsto, nastavljajući pad iz maja od 0,3 odsto. Hrvatska inflacija merena harmonizovanim indeksom potrošačkih cena (HICP) iznosi 4,2 odsto međugodišnje i 0,1 odsto međumesečno.

U Srbiji je u junu inflacija zabeležila neočekivan pad na 2,7 odsto, dok su cene proizvoda i usluga lične potrošnje u odnosu na isti mesec prethodne godine povećane za 2,7 odsto, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS). U maju je međugodišnja inflacija iznosila 3,5 odsto, a pad se objašnjava i promenama cena energenata, pre svega goriva.

Prema zvaničnim statistikama, inflacija u Italiji, Hrvatskoj i Srbiji pokazuje trend usporavanja, dok pojedine kategorije i dalje beleže rast cena, posebno energenata. Ovi podaci naglašavaju važnost praćenja promena cena u ključnim segmentima potrošnje kako za privredu, tako i za potrošače.

Pročitaj još

Domaće

Berkšir Hatavej investira 10 milijardi dolara u Alfabet za AI razvoj

Američka kompanija povećala ulaganje u Alfabet, 10 milijardi dolara namenjeno infrastrukturi za veštačku inteligenciju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Berkšir Hatavej investira 10 milijardi dolara u Alfabet za AI razvoj

Američka kompanija povećala ulaganje u Alfabet, 10 milijardi dolara namenjeno infrastrukturi za veštačku inteligenciju

Berkšir Hatavej investira 10 milijardi dolara (oko 8,6 milijardi evra) u Alfabet tokom ove godine, sa ciljem razvoja infrastrukture za veštačku inteligenciju, prema ekonomskim analizama. Legendarni američki investitor Voren Bafet potvrdio je da je lično inicirao ovo ulaganje, naglašavajući važnost dugoročnih investicija u tehnološki sektor.

Kompanija Berkšir Hatavej je tokom prošle godine započela izgradnju pozicije u Alfabetu, a ove godine dodatno je povećala ulaganja, uključujući i privatnu investiciju od 10 milijardi dolara. Ova sredstva su usmerena na razvoj infrastrukture za veštačku inteligenciju, što potvrđuje stratešku orijentaciju kompanije prema inovativnim tehnologijama.

Bafet je naveo da je ranije propustio priliku da investira u Alfabet dok je kompanija bila u fazi brzog rasta i imala jednostavniji poslovni model, jer tada nije dovoljno razumeo tehnološki sektor. „Verovatnije je da će oni biti među pobednicima nego 90 ili 95% kompanija koje Volstrit danas promoviše“, izjavio je Bafet, ističući da Alfabet ima dobre izglede da bude među vodećima u razvoju veštačke inteligencije.

Govoreći o trenutnom stanju na berzi, Bafet je upozorio da je danas sve više špekulativnog trgovanja, dok su prave investicione prilike ređe. „Teško je pronaći potcenjene kompanije kada svi više vole kockanje“, rekao je Bafet, dodajući da su periodi u kojima se pojavljuje više investicionih prilika retki i zahtevaju veliko strpljenje.

Bafet je takođe kritikovao industriju koja podstiče špekulativno trgovanje, ističući da fondovi koji prate dnevno kretanje indeksa više liče na kockarnice nego na berze. U maju je berzu uporedio sa „crkvom kojoj je pridružen kazino“, posebno ukazujući na rast trgovanja jednodnevnim opcijama (ODTE), koje smatra oblikom kockanja, a ne investiranja.

Američko tržište akcija ove godine dostiglo je rekordne nivoe, ali analitičari upozoravaju na visok nivo špekulativnih ulaganja putem opcija i visokorizičnih ETF fondova, koji koriste pozajmljeni novac za povećanje dobitaka i gubitaka. Ključna stvar je da su ovi fondovi dizajnirani za dnevno, a ne dugoročno praćenje indeksa, što prema Bafetovom mišljenju dodatno pojačava spekulativni karakter tržišta.

Pročitaj još

Domaće

Belgija naplaćuje porez na nekretnine do 12,5 odsto, Danska na dobit 52,07 odsto

Porez na prihod od zakupnine dostiže 47,27 odsto u Belgiji, Crna Gora ima stopu prenosa nepokretnosti od tri do šest procenata

Objavljeno pre

,

Objavio:

Belgija naplaćuje porez na nekretnine do 12,5 odsto, Danska na dobit 52,07 odsto

Porez na prihod od zakupnine dostiže 47,27 odsto u Belgiji, Crna Gora ima stopu prenosa nepokretnosti od tri do šest procenata

Poresko opterećenje na nekretnine u Evropi značajno varira, a fokus_keyphrase „porez na nekretnine“ donosi ključne podatke o opterećenju vlasnika u različitim državama. Prema analizama, vlasnici nekretnina se suočavaju sa porezima prilikom kupovine, držanja, izdavanja i prodaje, a ukupni teret zavisi od zemlje i specifičnih poreskih stopa.

Najviši porez na sticanje nekretnine plaća se u Belgiji, gde stopa dostiže 12,5 odsto, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu maksimalno 12 odsto, Holandiji 10,4 odsto, a u Luksemburgu 10 odsto. U Estoniji i Češkoj Republici ne postoji porez na prenos imovine, dok u Litvaniji troškovi kupovine iznose 0,4 odsto.

Crna Gora se izdvaja u regionu sa porezom na promet nepokretnosti od tri do šest procenata, što je više nego u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji. Godišnji porez na nepokretnosti u Crnoj Gori kreće se od 0,25 do jedan odsto vrednosti, svrstavajući ovu zemlju u sredinu evropske rang-liste. Porez na kapitalnu dobit pri prodaji nekretnine iznosi 15 odsto, što je približno jednako Srbiji, Grčkoj i Mađarskoj, ali znatno niže nego u Danskoj, Luksemburgu, Nemačkoj, Francuskoj i Belgiji.

Prihodi od izdavanja nekretnina podložni su značajnim razlikama među državama. Za mesečnu zakupninu od 1.500 evra, Danska naplaćuje 42,11 odsto, Holandija 36 odsto, Finska 30 odsto, a Kipar ima početnu stopu od nula. Luksemburg ima porez od 2,94 odsto. Za zakupninu od 12.000 evra mesečno, Belgija je na vrhu sa 47,27 odsto, sledi Danska sa 43,22 odsto, dok Nemačka i Grčka naplaćuju oko 41 odsto.

Godišnji porez na nekretnine ne može se upoređivati samo prema nominalnoj stopi, jer neke zemlje, poput Španije, koriste katastarsku vrednost kao osnovicu. U nekim španskim opštinama stopa dostiže 4,8 odsto. U Ujedinjenom Kraljevstvu, za nekretninu vrednu 300.000 evra, godišnji porez može biti između 2.000 i 3.200 evra, dok su u Francuskoj, Španiji i Belgiji godišnje obaveze između 700 i 1.800 evra. Kipar i Malta nemaju godišnji porez na imovinu.

Prilikom prodaje, porez na kapitalnu dobit u Danskoj može dostići 52,07 odsto, što znači da na profit od 250.000 evra porez iznosi oko 130.000 evra. Malta ne oporezuje profit već prodajnu cenu, a u Nemačkoj nema poreza na dobit ako je nekretnina posedovana duže od deset godina.

Kombinovano, Belgija je među najskupljim zemljama po porezima na kupovinu, posedovanje, izdavanje i prodaju nekretnina, dok su Kipar i Malta među najpovoljnijima — obe zemlje ne naplaćuju godišnji porez na imovinu, Kipar ima niske stope na zakupninu, a Malta ne oporezuje kapitalne dobitke na uobičajen način.

Podaci pokazuju da porez na nekretnine može značajno uticati na profitabilnost ulaganja, pa je važno da kupci i investitori vode računa o svim lokalnim poreskim obavezama pri donošenju odluka.

Pročitaj još

U Trendu