Connect with us

Domaće

Pomorski sektor Crne Gore beleži najmanji promet među 26 evropskih zemalja

Crnogorske luke obradile su 2,5 miliona tona robe, čak 8,4 puta manje od Hrvatske i više od 200 puta manje od Holandije

Objavljeno pre

,

Pomorski sektor Crne Gore beleži najmanji promet među 26 evropskih zemalja – najmanji robni promet u lukama Foto Izvor: Pexels / Boris Hamer

Crnogorske luke obradile su 2,5 miliona tona robe, čak 8,4 puta manje od Hrvatske i više od 200 puta manje od Holandije

Crna Gora ima najmanji robni promet u lukama među 26 evropskih zemalja obuhvaćenih analizom Eurostata. Tokom 2024. godine, crnogorske luke obradile su ukupno 2,5 miliona tona robe. Ovaj podatak svrstava Crnu Goru na poslednje mesto u poređenju sa državama Evropske unije, kandidatima za članstvo i članicama EFTA, prema zvaničnim podacima.

Najmanji robni promet u lukama Crne Gore

Kroz luke Crne Gore prošlo je devet puta manje robe nego kroz luke susedne Hrvatske. Hrvatska je u istom periodu ostvarila promet od 21 milion tona, dok su Slovenija i Bugarska zabeležile 22, odnosno gotovo 30 miliona tona. Rumunija je dostigla gotovo 60 miliona tona robe. Čak i manje ostrvske ekonomije, poput Malte sa 4,5 miliona tona, Islanda sa 7,2 miliona i Kipra sa gotovo 9 miliona tona, zabeležile su veći promet od crnogorskih luka.

Evropski lideri i poređenja sa regionom

Na vrhu evropske lestvice nalazi se Holandija sa impozantnih 538 miliona tona robe obrađene u lukama tokom 2024. godine. To je više od 215 puta veći promet od rezultata Crne Gore. Iza Holandije je Turska sa 525 miliona tona, a slede Italija i Španija sa 489 miliona, odnosno 486 miliona tona. Belgija, Nemačka i Francuska takođe imaju promet veći od 270 miliona tona, dok Norveška beleži 212 miliona. Grčka, Švedska i Poljska premašile su 100 miliona tona godišnjeg prometa. Činjenica da Crna Gora zaostaje i za manjim tržištima regiona ukazuje na ograničen ekonomski uticaj njenog pomorskog sektora.

Roterdam kao vodeća evropska luka i značaj pomorskog transporta

Najveća evropska luka, Roterdam u Holandiji, obradila je tokom 2024. više od 397 miliona tona robe. Druga po veličini je belgijska luka Antwerp-Bruges sa 244 miliona tona, a treća Hamburg sa 97 miliona tona. Algeciras, Amsterdam i druge velike luke dodatno potvrđuju razliku u obimu prometa u odnosu na crnogorske luke. Pomorski transport čini gotovo 90 odsto spoljne robne trgovine Evropske unije, dok je globalno u 2024. godini morskim putem prevezeno oko 13 milijardi tona robe. Luke EU obradile su približno 3,4 milijarde tona, što je oko četvrtine svetskog prometa. Evropska komisija ocenjuje pomorski sektor kao ključni motor ekonomskog razvoja i konkurentnosti kontinenta.

Izazovi i mogućnosti za Crnu Goru

Podaci Eurostata potvrđuju da povoljan geografski položaj na Jadranskom moru nije dovoljan za veći robni promet u lukama Crne Gore. Za rast tranzitne funkcije, pre svega Luke Bar, potrebna je snažnija privreda, unapređenje drumskog i železničkog povezivanja, kao i jače pozicioniranje prema tržištima Srbije i Centralne Evrope. Ograničen obim prometa ukazuje na prostor za unapređenje infrastrukture i logističkog sektora, što bi moglo doprineti jačanju ekonomske uloge Crne Gore u regionalnim trgovinskim tokovima.

Pročitaj još

Domaće

Agro Simpa ulaže u ukrajinsko pčelarstvo, otvara pogon kapaciteta 2.000 tona godišnje

Hrvatska kompanija širi proizvodnju hrane za pčele u Odesi, uz rast globalnog tržišta na 3,1 milijardu dolara do 2034.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Hrvatska kompanija širi proizvodnju hrane za pčele u Odesi, uz rast globalnog tržišta na 3,1 milijardu dolara do 2034.

Agro Simpa iz Siska sa partnerom VRM AHRO pokreće izgradnju proizvodnog pogona u Odesi kapaciteta 2.000 tona godišnje. Ova investicija u ukrajinsko pčelarstvo dolazi dok rat u Ukrajini traje četvrtu godinu, a kompanija planira da do njegovog završetka ima uhodanu proizvodnju, poznat proizvod i partnera na lokalnom tržištu.

Kompanija će u projekat uneti svoj know-how, tehnologiju i recepture, kao i proteinske dodatke i suplemente razvijane godinama, koji se koriste za prevenciju bolesti pčela i ulaze u sastav finalnog proizvoda. S druge strane, VRM AHRO preuzima lokalnu proizvodnju i distribuciju u Ukrajini. Pored toga, partneri planiraju razvoj novih proizvoda i razmenu tržišnih iskustava.

Razlozi za ulaganje u ukrajinsko pčelarstvo

Prema rečima direktora Agro Simpe, Saša Simić, organizovanje proizvodnje u Ukrajini omogućava nižu cenu ključne sirovine – šećera – i niže logističke i radne troškove u poređenju sa uvozom iz Hrvatske. Kontrola kvaliteta ostaje u rukama Agro Simpe, dok VRM AHRO organizuje proizvodnju i distribuciju na terenu. Ukrajina je među najvećim pčelarskim zemljama Evrope, sa oko 2,3 miliona pčelinjih zajednica i 187.000 registrovanih pčelara.

Duge zime i letnje suše stvaraju stalnu potrebu za prihranom pčela tokom skoro celog ciklusa – energetskom hranom za prezimljavanje i proteinskom hranom za razvoj zajednica. Iako rat traje, iz Agro Simpe poručuju da privreda mora da funkcioniše, a novi proizvodi zahtevaju vreme za pozicioniranje. Kada sukob završi, kompanija očekuje da ima uhodanu proizvodnju i mogućnost brzog širenja kapaciteta.

Tržište hrane za pčele beleži ubrzan rast

Globalno tržište hrane za pčele vredelo je oko 1,8 milijardi dolara u 2025, sa projekcijom rasta na 3,1 milijardu dolara do 2034. godine, uz prosečnu godišnju stopu od 6,2 odsto. Druga analiza predviđa još bržu ekspanziju: od 1,41 milijarde dolara u 2026. do 5,5 milijardi dolara do 2035, po stopi od 9 odsto godišnje. Evropa je drugo najveće regionalno tržište sa 27,6 odsto udela u 2025. godini, a glavna tržišta su Nemačka, Francuska, Španija i Velika Britanija sa preko 16 miliona registrovanih pčelinjih zajednica.

Dodatno, sve stroža regulativa o pesticidima u EU i Britaniji smanjuje prirodnu pašu, pa raste potražnja za veštačkom prihranom. Prema istraživanjima, košnice koje redovno dobijaju nutritivnu prihranu imaju do 2,3 puta veće šanse za uspešno prezimljavanje. Šire tržište pčelinjih proizvoda u Evropi procenjuje se na 3,66 milijardi dolara u 2024, sa projekcijom rasta na 6,99 milijardi dolara do 2032, po stopi od 8,41 odsto godišnje.

Pritisak na globalno pčelarstvo stvara i visoka stopa gubitka zajednica – 35 do 40 odsto godišnje u ključnim tržištima. Zbog toga prihrana postaje ključan alat za očuvanje pčelinjaka i povećanje prinosa. U tom kontekstu, ulazak Agro Simpe na ukrajinsko tržište predstavlja logičan korak kompanije koja želi da osigura poziciju pre očekivanog rasta tržišta nakon završetka rata.

Pročitaj još

Domaće

Tržišne snage ključne za smanjenje odliva kupaca prilikom povećanja cena

Novo istraživanje pokazuje da objašnjenje povećanja cena tržišnim pritiscima smanjuje gubitak kupaca više od drugih strategija

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tržišne snage ključne za smanjenje odliva kupaca prilikom povećanja cena

Novo istraživanje pokazuje da objašnjenje povećanja cena tržišnim pritiscima smanjuje gubitak kupaca više od drugih strategija

Tržišne snage postaju najvažniji faktor kada kompanije žele da povećaju cene, a da ne izgube veliki broj kupaca. Prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of Marketing, objašnjenje povećanja cena tržišnim okolnostima rezultira manjim odlivom kupaca u poređenju sa tradicionalnim opravdanjima. U vremenima produžene inflacije, opravdanja zasnovana na rastu troškova više ne funkcionišu kao ranije.

Povećanje cena i ponašanje kupaca

Kada kompanija odluči da poveća cene, najčešće koristi dva pristupa: pravdanje kroz rast ulaznih troškova ili isticanje unapređenja kvaliteta i korisničkog iskustva. Međutim, oba pristupa često nailaze na nepoverenje ili pomešane reakcije. Kupci su sve manje skloni da prihvate opravdanja zasnovana na troškovima jer svaka kompanija koristi isti izgovor. S druge strane, deo kupaca koji preferira niže cene, umesto boljeg kvaliteta, traži alternative.

Prednosti iskrenosti o tržišnim snagama

Studija je testirala i treći, ređe korišćeni pristup: otvoreno objašnjenje da rast cena dolazi zbog povećane potražnje i smanjenja konkurencije. Ako kupci znaju da je potražnja visoka i da postoji manje konkurenata, smatraće da je teže pronaći zamenu. Kao rezultat, manje verovatno će odustati od proizvoda ili usluge, čak i kada smatraju da nova cena nije sasvim fer. Istraživači su ovaj pristup testirali na više od 1.600 kupaca jedne kanadske kompanije za skladištenje. Rezultati su pokazali da je iskrenost o tržišnim snagama smanjila broj kupaca koji prelaze konkurenciji.

Implikacije za kompanije i sektor

Iako kupci možda ne vole ovakvu poruku, efekat na zadržavanje kupaca je značajan. Iskrenost i jasnoća komunikacije smanjuju rizik od masovnog odliva. Preduzeća koja moraju da povećaju cene trebalo bi da pažljivo formulišu poruku, naglašavajući pritiske na celokupnu industriju i ograničene alternative na tržištu. Takva strategija može napraviti razliku između zadržavanja lojalnosti i gubitka tržišnog udela. Ovi rezultati pokazuju da, iako će povećanje cena uvek izazvati nezadovoljstvo, način na koji se saopštava može značajno uticati na poslovne rezultate. U složenim tržišnim uslovima, razumevanje ponašanja kupaca postaje ključno za održivost i dalji rast kompanije.

Pročitaj još

Domaće

Država dodeljuje pomoć od 980,6 miliona evra, deficit i inflacija u fokusu

Paket pomoći donosi isplate penzionerima i socijalno ugroženima, dok Fiskalni savet upozorava na rast deficita i inflaciju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Država dodeljuje pomoć od 980,6 miliona evra, deficit i inflacija u fokusu – politički marketing od milijardu evra

Paket pomoći donosi isplate penzionerima i socijalno ugroženima, dok Fiskalni savet upozorava na rast deficita i inflaciju

Skupština Srbije usvojila je rebalans budžeta kojim je predviđen paket jednokratne pomoći građanima od 980,6 miliona evra. Prema zvaničnim podacima, ova državna mera dolazi u periodu najave novih izbora i predstavlja jednu od najvećih direktnih pomoći u poslednjih nekoliko godina. Paket pomoći namenjen je penzionerima, korisnicima dečjeg i socijalnog dodatka, borcima, kao i punoletnim građanima koji nisu stekli pravo iz besplatnih akcija. Ovo je još jedan primer kako politički marketing od milijardu evra direktno utiče na javne finansije.

Rebalansom su ukupni prihodi i primanja budžeta povećani za 112,4 milijarde dinara, dostigavši 2.527,2 milijarde dinara. S druge strane, rashodi i izdaci planirani su na 2.923,15 milijardi dinara. Za kapitalne investicije izdvojeno je 779,9 milijardi dinara, što čini oko 7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Projekcija javnog duga na kraju godine iznosi 43,8 odsto BDP-a. Ovo povećanje budžetskih rashoda izazvalo je zabrinutost Fiskalnog saveta, koji upozorava da dodatna državna potrošnja može pojačati inflatorne pritiske.

Podele i ekonomske posledice političkog marketinga od milijardu evra

Penzionerima će, u zavisnosti od visine penzije, biti isplaćeno 35.000, 27.500 ili 20.000 dinara. Korisnici dečjeg dodatka, novčane socijalne pomoći i boračkog dodatka dobiće po 25.000 dinara, dok će borci koji nisu korisnici boračkog dodatka dobiti 10.000 dinara. Punoletni građani bez statusa nosioca prava iz besplatnih akcija dobijaju po 6.000 dinara. Prema rečima dr Danila Šukovića, ekonomiste i bivšeg člana Saveta za borbu protiv korupcije, „nema besplatnog ručka“ u ekonomiji. On ističe da svaka potrošnja mora biti plaćena, te da će ceh na kraju platiti najsiromašniji deo populacije.

Šuković navodi da ovakve mere predstavljaju snažan politički marketing pred izbore i da nacionalni resursi postaju sredstvo za političke ciljeve. „U državnom budžetu nema viška para, svaka dodatna potrošnja znači da će negde drugde biti manje novca“, naglašava on. Šuković smatra da će, zbog neadekvatne socijalne politike, najsiromašniji biti najviše pogođeni. On procenjuje da trećina siromašnih ne prima socijalnu pomoć, dok se jednokratna davanja dele svim građanima bez obzira na imovinsko stanje.

Deficit, inflacija i poreske nejednakosti

Fiskalni savet upozorava da povećanje fiskalnog deficita i ovakva državna potrošnja mogu dodatno podstaći inflaciju. Šuković potvrđuje da povećana tražnja uz istu ponudu vodi rastu cena, pa će inflacija na duži rok anulirati efekat pomoći. „Sirotinja plaća porez. Onaj ko ode da kupi mleko i hleb odmah plati porez, dok neki izbegavaju poreze kroz ofšor kompanije”, dodaje on.

Ovakva poreska politika produbljuje ekonomske nejednakosti, a Džini koeficijent, koji meri nejednakost u raspodeli prihoda, ostaje visok za nivo nacionalnog dohotka Srbije. Prema Šukoviću, jaz između bogatih i siromašnih dovodi do političke nestabilnosti i usložnjava društvenu sliku zemlje. Pored toga, sistem socijalne i poreske politike mora biti takav da ne diskriminiše i da obezbedi jednaka prava i obaveze svim građanima.

Zbog toga paket pomoći od 980,6 miliona evra, iako donosi trenutno olakšanje velikom broju građana, otvara ozbiljna pitanja o održivosti javnih finansija i ekonomskoj ravnoteži u periodu koji sledi.

Pročitaj još

U Trendu