Connect with us

Svet

Rezervista mornarice SAD uhapšen zbog sumnje na ubistvo supruge, potvrđuju američke vlasti

FBI saopštio da je osumnjičeni za ubistvo uhapšen posle višenedeljne potrage i čeka izručenje u Sjedinjene Države

Published

on

pexels-photo-10476380

FBI saopštio da je osumnjičeni za ubistvo uhapšen posle višenedeljne potrage i čeka izručenje u Sjedinjene Države

Američki Federalni istražni biro (FBI) potvrdio je da je rezervista mornarice Sjedinjenih Država uhapšen u inostranstvu pošto je protiv njega podignuta optužnica za ubistvo supruge u saveznoj državi Virdžinija. David Varela, star 38 godina, tražen je zbog sumnje da je počinio ubistvo prvog stepena nad Linom Gerom početkom 2026. godine. Prema navodima FBI, Varela je uhapšen u sredu nakon višenedeljne međunarodne potrage, a u toku je proces njegovog izručenja u Sjedinjene Države.

Telo Line Gere pronađeno je 5. februara 2026. godine u zamrzivaču kuhinje u porodičnoj kući u Norfolku, u saveznoj državi Virdžinija, kako je saopštila lokalna policija. Dan pre toga, policiji je prijavljen njen nestanak. Prema podacima policijske uprave Norfolka, žrtva je imala 39 godina.

Direktor FBI Kaš Patel izjavio je da je hapšenje rezultat saradnje više agencija. “Želim da istaknem zajednički rad svih službi na brzom pronalasku i vraćanju osumnjičenog u Sjedinjene Države”, naveo je Patel nakon hapšenja. On je dodao da je Varela proveo skoro dva meseca izbegavajući gonjenje, ali da je, kako je rekao, ‘pravda uporna’.

Policija Norfolka je navela da su detektivi podneli krivičnu prijavu protiv Varele nakon što je obdukcijom utvrđeno da je smrt Line Gere nastupila nasilnim putem. Prema izveštaju medicinskog veštaka, uzrok smrti bila je kombinacija povreda zadobijenih tupim predmetom i gušenja. Lokalni istražioci su detalje slučaja saopštili nakon što je telo pronađeno, a osumnjičeni se u tom trenutku već nije nalazio na teritoriji Sjedinjenih Država.

Po navodima iz saopštenja FBI, slučaj je privukao pažnju zbog činjenice da je Varela bio rezervista američke mornarice u trenutku kada je protiv njega pokrenuta istraga. Savezne i lokalne službe bezbednosti, uključujući Odeljenje za unutrašnju bezbednost, sarađivale su na prikupljanju informacija o kretanju osumnjičenog i lociranju njegove tačne pozicije van zemlje.

Prema zvaničnim podacima, međunarodna potraga trajala je gotovo dva meseca, a hapšenje je izvršeno u koordinaciji sa stranim bezbednosnim službama. Drugi detalji o mestu i okolnostima hapšenja nisu objavljeni. Iz FBI navode da će Varela, nakon završetka procedura izručenja, biti prebačen u Sjedinjene Države radi nastavka krivičnog postupka.

Slučaj ostaje predmet istrage lokalnih i saveznih organa, a dalja saopštenja očekuju se po okončanju izručenja i nastavku sudskog procesa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Papa Lav XIV kritikovao svetske lidere zbog trošenja milijardi na ratove

Poglavar Katoličke crkve uputio oštru poruku tokom obraćanja u Kamerunu, ističući potrebu za mirom i osudom zloupotrebe religije

Published

on

By

Poglavar Katoličke crkve uputio oštru poruku tokom obraćanja u Kamerunu, ističući potrebu za mirom i osudom zloupotrebe religije

Papa Lav XIV uputio je danas oštre kritike svetskim liderima zbog trošenja milijardi evra na ratove, ističući da “svet pustoši šačica tirana” koji zanemaruju dugoročnu štetu sukoba. U obraćanju vernicima u najvećem gradu anglofone regije Kameruna, gde traje višegodišnji sukob, papa je upozorio da je potrebno samo trenutak da se nešto uništi, dok je za obnovu potreban čitav život. Pozvao je na hitnu promenu ponašanja, posebno među liderima koji koriste religijski jezik kako bi opravdali ratove. “Milijarde se troše na ubijanje i uništenje, dok za zdravstvo, obrazovanje i obnovu nikada nema novca”, poručio je papa Lav XIV. On je takođe glasno kritikovao američko-izraelske napade na Iran i ukazao na opasnost manipulacije religijom radi političkih i ekonomskih interesa. Arhiepiskop Kanterberija Sara Mulali podržala je papin apel za mir, dok je poglavar Katoličke crkve upozorio da svaka poštena savest mora osuditi eksploataciju božanskog imena u svrhu sukoba. Papa je i ranije isticao da Bog odbija molitve lidera čije su “ruke krvave”, posebno se osvrćući na slučajeve u kojima se biblijski citati koriste za opravdanje vojnih akcija.

Pročitaj još

Svet

Kuba najavila spremnost na moguće akcije SAD, predsednik izneo stav povodom tenzija

Predsednik Kube izjavio da će zemlja biti spremna na eventualni napad, u kontekstu pojačanih pretnji i restriktivnih mera SAD

Published

on

By

Predsednik Kube izjavio da će zemlja biti spremna na eventualni napad, u kontekstu pojačanih pretnji i restriktivnih mera SAD

Predsednik Kube Migel Dijaz-Kanel izjavio je u četvrtak da će njegova zemlja biti spremna za mogući napad Sjedinjenih Američkih Država, dok se retorika američkog predsednika Donalda Trampa prema Kubi pojačava. Dijaz-Kanel je izneo ovaj stav tokom govora u Havani, ističući da Kuba ne želi vojnu eskalaciju, ali da smatra svojom dužnošću da se pripremi u slučaju da do nje dođe.

U obraćanju povodom 65. godišnjice govora koji je održao Fidel Kastro tokom ranijih kriza sa SAD, predsednik Dijaz-Kanel je naglasio da trenutna situacija zahteva oprez i pripravnost. “Trenutak je izuzetno izazovan i ponovo nas poziva da budemo spremni da se suočimo sa ozbiljnim pretnjama, uključujući i vojnu agresiju. Ne želimo je, ali je naša dužnost da sprečimo takvu situaciju, a ukoliko do nje dođe, da joj se suprotstavimo”, naveo je Dijaz-Kanel.

Ove izjave usledile su nakon što je američki predsednik Tramp ranije ove nedelje izjavio da bi njegova administracija mogla da se usmeri na Kubu nakon završetka vojnog konflikta u Iranu. Tramp je Kubu opisao kao “državu u teškoj situaciji” i naveo da je, prema njegovim rečima, zemlja loše vođena duži vremenski period. Predsednik SAD je tokom konferencije za novinare povodom vojne operacije u Iranu izjavio i da bi Kuba trebalo da bude zabrinuta, te da će njegova administracija razmotriti dodatne korake nakon završetka trenutnih operacija na Bliskom istoku.

Dijaz-Kanel je u svom govoru istakao da je Kuba suočena sa pogoršanjem ekonomske situacije, posebno zbog energetskih ograničenja koja su, prema njegovim navodima, rezultat američke blokade. On je naglasio da Kuba ne želi konflikt, ali da će biti spremna da se brani u slučaju potrebe. “Ovo je trenutak nacionalnog jedinstva i odlučnosti”, rekao je kubanski predsednik.

Američki predsednik je, prema izveštajima, u više navrata najavio mogućnost uvođenja dodatnih tarifa za zemlje koje prodaju ili isporučuju naftu Kubi. Takođe, retorika američkog rukovodstva prema Kubi intenzivirana je nakon događaja u Iranu, uključujući i atentat na iranskog lidera u američkim vojnim udarima.

Povodom aktuelnih događaja, skup u Havani kome je prisustvovao Dijaz-Kanel bio je organizovan u znak sećanja na istorijski govor iz 1961. godine kada je Fidel Kastro proglasio spremnost Kube da odgovori na spoljne pretnje. Tenzije između Kube i SAD traju decenijama, a poslednjih godina dodatno su pojačane ekonomskim merama i političkim izjavama sa obe strane.

Nezavisne potvrde o mogućim konkretnim vojnim planovima ili pripremama trenutno nisu dostupne. Zvanične informacije iz Kube i SAD ukazuju na nastavak političkih tenzija, dok međunarodni posmatrači prate razvoj situacije.

Pročitaj još

Svet

Turska policija uhapsila 162 osobe zbog širenja straha nakon pucnjava u školama

Ministarstvo pravde potvrdilo hapšenja zbog objavljivanja snimaka i poruka na društvenim mrežama nakon dva napada

Published

on

By

Ministarstvo pravde potvrdilo hapšenja zbog objavljivanja snimaka i poruka na društvenim mrežama nakon dva napada

Turska policija uhapsila je 162 osobe zbog sumnje da su na društvenim mrežama delile snimke i poruke u vezi sa nedavnim pucnjavama u školama, saopštilo je Ministarstvo pravde. Dve pucnjave dogodile su se ove nedelje u zemlji – u utorak u srednjoj školi, gde je povređeno najmanje 16 osoba, i u sredu u drugoj školi, gde je deset osoba izgubilo život.

Prema zvaničnim navodima, hapšenja su izvršena zbog objavljivanja sadržaja kojim se, kako se navodi, širi strah i veliča kriminal. Ministar pravde Akin Gurlek izjavio je da je 95 osoba zadržano u pritvoru zbog zabrinutosti za ponašanje u onlajn sferi nakon napada.

Uvedene su restrikcije na ukupno 1.104 naloga na društvenim mrežama, dok je još 67 osoba privedeno zbog deljenja poruka kojima se prognozira mogućnost novih napada u drugim školama.

Hiljade građana okupilo se na sahranama učenika, a među najmlađim žrtvama bilo je i dece od deset godina. Ministar pravde istakao je da nadležni organi nastavljaju nadzor i preduzimaju mere u cilju očuvanja javnog reda i bezbednosti.

“Istraga je u toku, a sve aktivnosti na društvenim mrežama koje mogu ugroziti javni mir biće predmet daljih provera”, navedeno je u saopštenju Ministarstva pravde.

Pročitaj još

U Trendu