Connect with us

Svet

Republikanski senatori izneli pitanja o fondu za sprečavanje zloupotrebe tokom sastanka u Senatu

Predstavnici Senata izrazili zabrinutost zbog načina korišćenja fonda, sastanak održan u Vašingtonu, potvrđuju izvori iz Kongresa

Published

on

pexels-photo-32177182

Predstavnici Senata izrazili zabrinutost zbog načina korišćenja fonda, sastanak održan u Vašingtonu, potvrđuju izvori iz Kongresa

Grupa republikanskih senatora uputila je zvanična pitanja u vezi sa tzv. „fondom za sprečavanje zloupotrebe“ tokom sastanka na Kapitol Hilu 21.05.2026. godine u Vašingtonu. Prema informacijama iz izvora bliskih Kongresu, tokom sastanka su raspravljane procedure i kriterijumi za korišćenje navedenih sredstava.

Sastanak je bio zatvoren za javnost, a prema izveštajima sa lica mesta, deo diskusije bio je posvećen zabrinutostima pojedinih senatora o potencijalnoj političkoj upotrebi ovog fonda. Tokom zasedanja, senatori su tražili dodatna pojašnjenja o transparentnosti i nadzoru nad primenom sredstava, kao i o ulozi Ministarstva pravde u procesu dodele i nadgledanja fonda.

Sagovornici iz Kongresa navode da su pitanja bila usmerena na osiguranje nepristrasnosti i zakonitosti procesa, pri čemu su naglašene potrebe za jasno definisanim pravilima i mehanizmima kontrole. Predstavnici Ministarstva pravde su izložili svoje viđenje funkcionisanja fonda, ali detalji izlaganja nisu zvanično saopšteni javnosti.

Neki od senatora izrazili su zabrinutost da sredstva mogu biti korišćena na način koji bi mogao uticati na političke procese ili ciljanje pojedinih institucija. Drugi učesnici sastanka istakli su važnost zaštite nezavisnosti institucija i poštovanja zakonskih procedura.

Prema izveštajima, atmosfera tokom sastanka ocenjena je kao napeta, ali bez incidenata. Zainteresovane strane su najavile nastavak diskusija i mogućih saslušanja u narednom periodu, kako bi se razjasnila sva otvorena pitanja u vezi sa fondom.

Ova tema ostaje predmet interesa među članovima Senata, a dalji koraci zavisiće od internih procedura i budućih predloga za unapređenje transparentnosti i nadzora nad korišćenjem ovih sredstava. Zvanična saopštenja i eventualni zaključci očekuju se u narednim nedeljama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predstavnički dom SAD odložio glasanje o rezoluciji o ratu sa Iranom

Zvaničnici Kongresa saopštili da je glasanje odloženo zbog odsutnosti poslanika, dok je prekid vatre između SAD i Irana i dalje na snazi

Published

on

By

Zvaničnici Kongresa saopštili da je glasanje odloženo zbog odsutnosti poslanika, dok je prekid vatre između SAD i Irana i dalje na snazi

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država odložio je u četvrtak glasanje o rezoluciji kojom bi predsedniku Donaldu Trampu bilo naloženo povlačenje iz rata sa Iranom. Do odlaganja je došlo u trenutku kada administracija predsednika Trampa nastoji da očuva podršku Kongresa za vojne aktivnosti u regionu, potvrđeno je iz više izvora u Kongresu.

Predlog rezolucije, koji su podneli članovi Demokratske stranke, imao je za cilj da ograniči ovlašćenja predsednika da vodi rat sa Iranom bez izričite saglasnosti Kongresa. Iako je glasanje bilo planirano, republikansko rukovodstvo Predstavničkog doma odlučilo je da ga odloži nakon što je postalo jasno da, zbog odsustva pojedinih članova, ne bi bilo dovoljno glasova da se rezolucija odbije.

Kongresmen Gregori Miks iz Njujorka, koji je jedan od predlagača rezolucije i najviši demokrata u Odboru za spoljne poslove Predstavničkog doma, izjavio je da su demokrate bile uverene da imaju potrebnu većinu. On je ocenio da je odlaganje glasanja deo političkog procesa u kojem se traži dodatno vreme kako bi svi članovi mogli da učestvuju.

Ovo odlaganje dolazi u trenutku kada je podrška Kongresa vojnoj intervenciji u Iranu neizvesna. Prema dostupnim informacijama, Sjedinjene Države i Iran su i dalje u stanju krhkog prekida vatre koji je stupio na snagu početkom aprila. Sukob je započeo gotovo tri meseca ranije, a tokom prethodne nedelje Predstavnički dom je sa minimalnom razlikom odbacio sličnu rezoluciju, pri čemu je ishod bio izjednačen, dok su trojica republikanskih članova glasala za predlog.

U međuvremenu, Senat je nedavno izglasao nastavak razmatranja slične rezolucije, uz podršku četvorice senatora iz redova Republikanske stranke, dok su tri senatora bila odsutna. Ovo je označilo napredak za demokrate nakon više neuspešnih pokušaja da pokrenu slične inicijative vezane za vojnu politiku prema Iranu.

Lider republikanske većine u Predstavničkom domu, Stiv Skaliz, izjavio je da je odlaganje glasanja doneto kako bi se omogućilo odsutnim članovima da učestvuju. Predsedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson nije davao izjave novinarima prilikom izlaska iz sale. Demokratski lideri su u zajedničkom saopštenju naveli da će nastaviti da insistiraju na jačoj ulozi Kongresa u odlučivanju o vojnim operacijama.

Prema dosadašnjem toku procesa, dalji koraci u vezi sa rezolucijom tek slede, a politička dinamika oko podrške vojnim akcijama u Iranu ostaje neizvesna. Glasanje će biti zakazano kada bude obezbeđeno prisustvo svih relevantnih članova, navode izvori iz Kongresa. Nezavisni izvori do sada nisu mogli potvrditi dalji razvoj događaja.

Pročitaj još

Svet

Stephen Colbert završio vođenje “The Late Show” posle 11 godina

Voditelj se oprostio u Njujorku, potvrđeno u specijalnom izdanju, poznate ličnosti prisustvovale finalnoj epizodi

Published

on

By

Voditelj se oprostio u Njujorku, potvrđeno u specijalnom izdanju, poznate ličnosti prisustvovale finalnoj epizodi

Stephen Colbert oprostio se od publike i ekipe emisije “The Late Show” tokom poslednje epizode koja je emitovana iz Ed Sullivan teatra u Njujorku 21.05.2026. godine. Finale emisije označilo je kraj 33-godišnje istorije ovog televizijskog projekta, a Colbert je istakao da je tokom 11 godina rada na ovom programu imao privilegiju da učestvuje u stvaranju sadržaja zajedno sa svojim timom.

Tokom uvodnog monologa, Colbert je naglasio značaj istorije Ed Sullivan teatra i napomenuo da je njegova ekipa bila deo te tradicije. “Ovo zovemo mašinom za radost, jer za ovoliko emisija mora biti kao mašina. Ali ako to radite sa radošću, manje boli kad se prsti uhvate u zupčanike”, rekao je voditelj. Posebno je istakao međusobnu podršku članova tima tokom godina saradnje.

Na poslednjoj epizodi pojavili su se glumci Paul Rudd, Bryan Cranston i Don Cheadle u iznenadnim gostovanjima tokom uvodnog dela programa. U danima koji su prethodili finalnom izdanju, emisiju su posetili brojni poznati gosti među kojima su Tom Hanks, Billy Crystal, reditelj Steven Spielberg, David Letterman (prvi voditelj kada je emisija počela 1993. godine), Bruce Springsteen i Martha Stewart.

Takođe, druge poznate ličnosti sa američke televizije, poput Jimmy Kimmela, Jimmy Fallona, Seth Meyersa i John Olivera, učestvovale su u posebnim segmentima posvećenim završnici emisije. U znak poštovanja prema Colbertu, Kimmel i Fallon su te večeri emitovali reprizne emisije.

Televizijska stanica je još u julu najavila da će program završiti svoju produkciju u maju 2026. godine. Tokom 11 godina vođenja, Colbert je postao prepoznatljivo lice kasnovečernjeg programa, a finale je proteklo bez zvaničnih najava o budućim planovima vezanim za ovaj televizijski termin.

Završna epizoda “The Late Show sa Stephenom Colbertom” ocenjena je kao događaj značajan za američku televizijsku industriju, uz prisustvo brojnih gostiju i naglasak na dugogodišnjoj istoriji i radu ekipe iza scene.

Pročitaj još

Svet

SAD privremeno obustavile prodaju oružja Tajvanu zbog operacija u Iranu

Vršilac dužnosti sekretara mornarice SAD potvrdio privremenu obustavu, prodaja odložena zbog prioriteta američkih vojnih potreba

Published

on

By

Vršilac dužnosti sekretara mornarice SAD potvrdio privremenu obustavu, prodaja odložena zbog prioriteta američkih vojnih potreba

Vršilac dužnosti sekretara mornarice Sjedinjenih Američkih Država izjavio je u četvrtak da je prodaja oružja Tajvanu u vrednosti od 14 milijardi dolara privremeno obustavljena kako bi se obezbedile dovoljne količine municije za aktuelne vojne operacije SAD u Iranu. Ova informacija izneta je tokom kongresnog saslušanja na kojem je postavljeno pitanje o zastoju pomenute prodaje oružja.

Sekretar Hung Cao naveo je da je “u ovom trenutku napravljena pauza kako bismo bili sigurni da imamo municiju potrebnu za operaciju Epic Fury — čega trenutno ima dovoljno”. Dodao je da će se nastavak stranih vojnih prodaja razmatrati kada administracija proceni da je to potrebno.

Na Caoovu izjavu Stejt department i Pentagon nisu odmah dali zvanične komentare. Odluka o obustavi prodaje dolazi u trenutku povećanih američkih vojnih aktivnosti u regionu Bliskog istoka, a posebno u Iranu, što je uticalo na raspodelu vojnih resursa.

Predsednik SAD Donald Tramp nije se jasno izjasnio o tome da li će nastaviti sa prodajom oružja Tajvanu, što je izazvalo pitanja o budućoj podršci Sjedinjenih Država Tajvanu. Kina smatra Tajvan svojim teritorijom i redovno se protivi bilo kakvim stranim vojnim isporukama toj ostrvskoj administraciji.

Pre Trampove poslednje državne posete Kini, predsednik je najavio da će razgovarati sa kineskim predsednikom Sijem Đinpingom o prodaji oružja Tajvanu, što predstavlja odstupanje od ranijeg američkog stava da se sa Pekingom neće konsultovati po ovom pitanju.

Po povratku iz Kine, Tramp je potvrdio da je tema prodaje oružja pokrenuta tokom razgovora sa kineskim predsednikom, ali je istakao da nije dao nikakva obećanja u vezi sa tim i da nije javno izneo stav o eventualnoj američkoj vojnoj podršci Tajvanu u slučaju napada.

Nakon ovih izjava, pojedini članovi Kongresa iz obe partije izneli su stav da bi američka administracija trebalo da nastavi sa isporukom oružja Tajvanu. Prema rečima kongresmena Majkla Mekola, “SAD moraju da naoružaju Tajvan kako bi mogao da se odbrani u slučaju potrebe”.

Sjedinjene Države su krajem 2025. godine odobrile prodaju oružja Tajvanu u vrednosti od 11 milijardi dolara, dok je aktuelni paket od 14 milijardi dolara za sada zaustavljen i čeka odluku američkog predsednika. Ova situacija se odvija u kontekstu složenih odnosa između Vašingtona, Tajpeja i Pekinga, kao i pojačanih tenzija u regionu Istočne Azije.

Pročitaj još

U Trendu