Connect with us

Svet

Prvi put snimljen ugroženi orangutan kako prelazi veštački most u Indoneziji

Organizacije za zaštitu prirode potvrdile događaj, stanište orangutana podeljeno razvojem puteva, brojnost vrste u opadanju

Published

on

monkey-orangutan-animal-face-52530

Organizacije za zaštitu prirode potvrdile događaj, stanište orangutana podeljeno razvojem puteva, brojnost vrste u opadanju

Ugroženi sumatranski orangutan snimljen je kako koristi veštački most u krošnjama da pređe javni put na ostrvu Sumatra u Indoneziji, saopštili su predstavnici organizacija za zaštitu životne sredine. Ovaj događaj, zabeležen kamerom osetljivom na pokret, označen je kao prvi potvrđeni slučaj da pripadnik ove vrste koristi veštačku strukturu za prelazak puta koji deli njegovo prirodno stanište.

Na snimku se vidi mladi orangutan koji zastaje na ivici šume, pažljivo hvata uže i polako prelazi most iznad puta. Tokom prelaska, zaustavlja se na sredini i pogleda na put ispod sebe, a zatim nastavlja do druge strane šume. Video je podeljen na društvenim mrežama od strane Sumatranskog društva za orangutane, koje je navelo da je ovo važan trenutak za očuvanje vrste.

Prema rečima Ervina Alamsjaha Siregara, izvršnog direktora indonežanske organizacije Tangguh Hutan Khatulistiwa (TaHuKah), most se nalazi iznad puta Lagan-Pagindar u okrugu Pakpak Bharat. Ovaj put je važna saobraćajnica za lokalno stanovništvo, ali istovremeno deli primarno stanište orangutana na dva odvojena šumska područja: rezervat divljih životinja Siranggas i zaštićenu šumu Sikulaping, što utiče na oko 350 jedinki ove vrste.

Modernizacija puta 2024. godine dodatno je proširila jaz u šumskoj krošnji, čime su nestali prirodni prelazi za životinje koje žive na drveću. Organizacije za zaštitu prirode su kao odgovor postavile veštački most u krošnjama kako bi omogućile bezbedan prelazak orangutanima i drugim vrstama.

Predstavnici TaHuKah-a su istakli da je postavljanje ovakvih mostova deo šireg napora da se ublaže posledice fragmentacije staništa izazvane infrastrukturnim projektima. “Veoma smo zahvalni što most donosi korist naporima za očuvanje orangutana”, izjavio je Siregar.

Sumatranski orangutan je prema zvaničnoj proceni kategorisan kao kritično ugrožena vrsta, a brojnost populacije opada usled gubitka staništa i sve češćih kontakata sa ljudima. Organizacije za zaštitu prirode navode da su mostovi ovakvog tipa značajni za očuvanje biodiverziteta i podstiču dalje postavljanje sličnih struktura u regionima gde razvoj infrastrukture utiče na divlje životinje.

Lokalne vlasti i nevladine organizacije nastavljaju da prate upotrebu mostova i prikupljaju podatke o efikasnosti ovih rešenja. Događaj je ocenjen kao važan korak u naporima da se pomiri razvoj zajednica i očuvanje ugroženih vrsta na Sumatri.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Osumnjičeni za napad na predsednika SAD izveden pred federalni sud u Vašingtonu

Federalno tužilaštvo vodi istragu, optuženi Kol Tomas Alen suočen sa tri tačke optužnice

Published

on

By

Federalno tužilaštvo vodi istragu, optuženi Kol Tomas Alen suočen sa tri tačke optužnice

Kol Tomas Alen (31), osumnjičen za pucnjavu tokom večere dopisnika Bele kuće, izveden je danas pred federalni sud u Vašingtonu, gde mu je formalno pročitana optužnica. Prema navodima tužilaštva, Alen se tereti za pokušaj atentata na predsednika Sjedinjenih Država, upotrebu vatrenog oružja tokom nasilnog krivičnog dela i transport vatrenog oružja u međudržavnoj trgovini sa namerom izvršenja krivičnog dela.

Savezna tužiteljka Džoslin Balantajn izjavila je da je Alen prešao više državnih granica s ciljem da izvrši napad na predsednika SAD. Prilikom hapšenja kod njega su pronađeni pumpna sačmara kalibra 12, tri noža i dodatno oružje.

Ročište za određivanje pritvora zakazano je za četvrtak u 11:00 po istočnom vremenu, dok je preliminarno ročište predviđeno za 11. maj u 13:30 po istočnom vremenu. Tokom današnjeg ročišta Alen se nije izjasnio o optužbama, čime je procedura završena za ovaj deo procesa.

“Sud je prihvatio zahtev tužilaštva i zakazao naredna ročišta u skladu sa zakonskim procedurama”, saopšteno je iz federalnog tužilaštva. Istraga u vezi sa incidentom i motivima osumnjičenog je u toku.

Pročitaj još

Svet

Arheolozi u Pompeji koriste veštačku inteligenciju za rekonstrukciju lica žrtve erupcije

Stručnjaci saopštili da je prvi put primenjena digitalna tehnologija na ostacima pronađenim u blizini Porta Stabia, pružajući nove uvide u događaje iz 79. godine

Published

on

By

Stručnjaci saopštili da je prvi put primenjena digitalna tehnologija na ostacima pronađenim u blizini Porta Stabia, pružajući nove uvide u događaje iz 79. godine

Arheolozi sa lokaliteta Pompeja u Italiji predstavili su digitalnu rekonstrukciju lica žrtve erupcije vulkana Vezuv iz 79. godine nove ere, koristeći veštačku inteligenciju u saradnji sa Univerzitetom u Padovi. Prema saopštenju Pompejskog arheološkog parka, ovo je prvi put da je ovakva tehnologija primenjena na ljudskim ostacima pronađenim u ovom regionu.

Rekonstrukcija se odnosi na starijeg muškarca, jednog od dvoje ljudi otkrivenih tokom arheoloških radova u blizini nekropole Porta Stabia, neposredno izvan zidina antičkog grada. Stručnjaci navode da su žrtve stradale pokušavajući da pobegnu prema obali, dok je muškarac preminuo usled pada vulkanskog materijala tokom ranije faze erupcije.

Digitalna analiza zasnovana je na arheološkim podacima prikupljenim tokom iskopavanja na pomenutoj lokaciji. Ova metoda omogućila je naučnicima da preciznije predstave fizički izgled žrtve, što prema navodima tima doprinosi razumevanju svakodnevnog života i posledica prirodne katastrofe koja je zadesila Pompeju.

Tokom iskopavanja, istraživači su pronašli kod žrtve terakotnu posudu za mlevenje, za koju pretpostavljaju da je korišćena kao improvizovana zaštita od padajućih kamenčića (lapili) izazvanih erupcijom. Pronađeni su i uljana lampa, mali gvozdeni prsten i deset bronzanih novčića, što ukazuje na pokušaj žrtve da sa sobom ponese lične predmete u trenutku bekstva.

Prema antičkim izvorima, uključujući i zapise rimskog pisca Plinija Mlađeg, stanovnici Pompeje su u toku katastrofe često koristili razne predmete kako bi se zaštitili od pepela i kamenja koje je zatrpalo grad. Arheolozi ističu da su brojni ostaci pronađeni u blizini gradskih kapija, što ukazuje na pokušaje evakuacije tokom erupcije.

Pompeja, koja se danas nalazi na listi svetske baštine UNESKO, bila je zatrpana slojevima vulkanskog pepela i kamenčića, što je omogućilo očuvanje grada i njegovih stanovnika tokom skoro dve hiljade godina. Ova najnovija primena digitalne tehnologije, prema saopštenju arheološkog tima, doprinosi boljem razumevanju posledica vulkanske aktivnosti i života u antičkom Rimu.

Pročitaj još

Svet

Generalni sekretar UN upozorio na rizik globalne krize hrane zbog poremećaja u Ormuskom moreuzu

Antonio Gutereš apelovao na otvaranje moreuza, navodeći da je više od 20.000 pomoraca nasukano, a isporuke hrane ugrožene

Published

on

By

Antonio Gutereš apelovao na otvaranje moreuza, navodeći da je više od 20.000 pomoraca nasukano, a isporuke hrane ugrožene

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je na mogućnost izbijanja globalne krize hrane zbog dugotrajnih poremećaja u Ormuskom moreuzu, tokom obraćanja Savetu bezbednosti UN. Istakao je da je bezbedan i nesmetan prolaz trgovačkih brodova kroz ovaj strateški morski prolaz, gde su Sjedinjene Američke Države i Iran u sukobu, ekonomski i humanitarni imperativ.

Gutereš je naglasio da je ekonomski šok usled ovih poremećaja bio trenutan i da posledice trpe svi, što dovodi do praznih zaliha hrane, praznih polica i praznih tanjira širom sveta. Prema njegovim rečima, humanitarne posledice su sve veće, jer kašnjenja i rastući troškovi usporavaju isporuke koje su od presudnog značaja za ljude koji ne mogu da čekaju.

On je dodao da bi nastavak poremećaja mogao da pokrene globalnu krizu hrane i gurne milione ljudi u glad i siromaštvo, posebno u manje razvijenim zemljama. Gutereš je istakao da je više od 20.000 pomoraca ostalo nasukano na moru zbog faktičkog zatvaranja moreuza, dok je više od 2.000 brodova izloženo riziku.

“Apelujem na strane u sukobu: otvorite moreuz, dozvolite brodovima da prođu, bez naknade”, izjavio je Antonio Gutereš pred Savetom bezbednosti UN.

Pročitaj još

U Trendu