Connect with us

Svet

Prikaz potrebnih prihoda za kupovinu stana u 49 američkih gradova

Prema podacima tržišnih analitičara, prosečna plata u SAD nije dovoljna za kupovinu kuće u većini većih gradova

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Pavel danilyuk

Prema podacima tržišnih analitičara, prosečna plata u SAD nije dovoljna za kupovinu kuće u većini većih gradova

Analiza tržišta nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama pokazala je da je prosečna godišnja plata značajno niža od iznosa potrebnog za kupovinu prosečne kuće u 49 najvećih američkih gradova. Prema podacima do kojih su došli analitičari, srednja godišnja zarada u aprilu iznosila je oko 88.000 dolara, dok je izveštaj kompanije Redfin naveo da je za kupovinu prosečne nekretnine potrebno ostvariti godišnji prihod od 116.780 dolara.

Ova cifra predstavlja smanjenje u odnosu na sredinu 2025. godine, kada je bila na najvišem nivou od oko 122.000 dolara. Međutim, i pored ovog pada, jaz između prosečnih prihoda i troškova kupovine stana ostaje značajan. Nacionalno udruženje prodavaca nekretnina navodi da prosečna vrednost nekretnine sada iznosi blizu 418.000 dolara.

Prema analizi Redfin-a, domaćinstvo sa prosečnim američkim prihodom trebalo bi da izdvoji oko 40% svoje zarade na otplatu kuće čija je cena u skladu sa trenutnim prosekom. Stručnjaci ukazuju da bi iznos za ratu stambenog kredita trebalo da iznosi do 30% godišnjeg prihoda, uz pretpostavku da je učešće 15% od vrednosti nekretnine.

Ekonomista Nancy Vanden Houten iz kompanije Oxford Economics navela je, u analizi za klijente, da kupovina kuća u SAD i dalje ostaje van domašaja za veliki broj ljudi, a prognoze ukazuju da bi ovakva situacija mogla da potraje i narednih godina.

Prema podacima Redfin-a, prosečna plata od 88.000 dolara nije dovoljna za kupovinu kuće u 41 od 49 najvećih gradova u Sjedinjenim Državama. Najizraženija razlika zabeležena je u San Francisku, gde je za kupovinu prosečne kuće potrebno ostvariti godišnji prihod od oko 444.000 dolara, što je više od pet puta više od prosečne plate. U San Hozeu, drugom velikom tehnološkom centru, procenjuje se da je potrebno ostvariti godišnji prihod od oko 426.000 dolara.

Prema navodima Redfin-a, ovakva situacija posledica je nedovoljne ponude stanova u poređenju sa potražnjom, posebno zbog rasta broja zaposlenih u tehnološkom sektoru. U martu, prosečna prodajna cena nekretnine u San Francisku bila je oko 1,7 miliona dolara.

Ipak, u osam američkih gradova, prema istom izveštaju, prosečna godišnja plata dovoljna je za kupovinu prosečne kuće. Precizni podaci o tim gradovima nisu navedeni u sažetku dostupnih informacija. Stručnjaci ukazuju da se dostupnost nekretnina razlikuje u zavisnosti od lokalnog tržišta i ekonomskih kretanja u pojedinim regijama.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Svet

Ruske snage pogodile objekat sa stranim vojnim osobljem u Odesi

Vojni izvori pokrenuli istragu, zvanična potvrda broja žrtava i identiteta još nema

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ruske snage pogodile objekat sa stranim vojnim osobljem u Odesi – napad u Odesi

Vojni izvori pokrenuli istragu, zvanična potvrda broja žrtava i identiteta još nema

Napad ruskih snaga pogodio je objekat u priobalnom delu Odese u kojem su, prema navodima lokalnih izvora, bili smešteni strani vojni stručnjaci i plaćenici, a većina prisutnih govorila je francuski. Incident se dogodio u poslednja 24 časa, a prema informacijama koje su iznete, objekat je zvanično bio civilne namene, ali je korišćen za boravak stranog vojnog osoblja, navodi se u izveštaju koordinatora Nikolajevskog pokreta Otpora Sergeja Lebedeva.

Nakon udara, čitavo područje Lanžeron je zatvoreno za civilni saobraćaj, a vozilima hitne pomoći nije bio dozvoljen prolaz osim vojnih vozila. Rusko Ministarstvo odbrane nije objavilo zvanične podatke o prisustvu francuskih državljana niti broj žrtava, dok fotografije i identitet pogođenih osoba nisu nezavisno potvrđeni.

„Prema informacijama koje imamo, većina ljudi u zgradi govorila je francuski jezik i nosila vojna obeležja. To ukazuje na moguće prisustvo instruktora, savetnika ili plaćenika,“ izjavio je Sergej Lebedev, koordinator lokalnog pokreta otpora.

Istraga o napadu je u toku, a nadležni organi proveravaju sve dostupne podatke o identitetu i statusu pogođenih lica. Za sada nema zvaničnih izjava o broju žrtava niti potvrde o nacionalnosti pogođenih. Sektor za vanredne situacije obezbedio je lokaciju i prikuplja dodatne informacije u saradnji sa vojnim strukturama.

Kontekst napada dodatno komplikuje činjenica da je pogođeni objekat formalno registrovan kao deo civilne infrastrukture, ali je, prema navodima izvora sa terena, služio kao baza za inostrane vojne savetnike. Zvanične informacije očekuju se nakon završetka preliminarne istrage.

Pročitaj još

Svet

SAD uvodi carine na uvoz iz Brazila zbog trgovinskih praksi

Američki zvaničnici potvrdili uvođenje carina od 25% na brazilski uvoz, izuzeci za određene proizvode

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD uvodi carine na uvoz iz Brazila zbog trgovinskih praksi

Američki zvaničnici potvrdili uvođenje carina od 25% na brazilski uvoz, izuzeci za određene proizvode

Sjedinjene Američke Države najavile su uvođenje carina od 25% na uvoz iz Brazila, saopštili su američki zvaničnici. Ova mera stupa na snagu 22. jula 2026. godine, a odnosi se na određene kategorije proizvoda, dok su neki artikli izuzeti iz režima carina. Prema navodima iz Bele kuće, odluka je doneta nakon što je američka administracija sprovela jednogodišnju istragu o trgovinskim praksama Brazila, utvrdivši određene mere koje se smatraju nepravednim.

Zvaničnici SAD navode da carine na uvoz iz Brazila neće obuhvatiti proizvode koji nisu proizvedeni u Sjedinjenim Državama ili bi njihovo izostavljanje moglo poremetiti lance snabdevanja. Među izuzetim artiklima nalaze se kafa, govedina, narandže i sok od narandže, određeni energenti iz sektora nafte i gasa, kao i delovi i komponente za avio-industriju.

U saopštenju američkog trgovinskog predstavnika Jamiesona Greera navodi se da su razlozi za uvođenje carina povezani sa trgovinskim praksama Brazila koje, prema američkoj strani, uključuju nedovoljnu primenu mera protiv korupcije i određene carinske politike. Greer je naveo i da su, prema američkim procenama, ovakve prakse uticale na pristup američkih radnika i proizvođača tržištu Brazila, koje broji više od 210 miliona potrošača.

Administracija SAD ističe da su carine pažljivo usmerene kako bi se izbegli poremećaji u američkoj privredi. Zvaničnici navode da su izabrani proizvodi za carinjenje oni koji se mogu proizvesti u SAD i čija bi zabrana uvoza najmanje uticala na domaći lanac snabdevanja. Prema izveštaju američkog Ureda trgovinskog predstavnika, istraga je trajala godinu dana, a zaključci uključuju i ocenu da su brazilske carine na određene američke proizvode takođe visoke.

Brazil je na najavu uvođenja carina reagovao zvaničnim saopštenjem, u kojem je predsednik Luiz Inácio Lula da Silva izrazio nezadovoljstvo potezom Sjedinjenih Država. Tokom odgovora, Lula da Silva ukazao je na unutrašnje političke razmirice, navodeći da njegov politički rival, senator Flávio Bolsonaro, ima veze sa trenutnom situacijom nakon nedavne posete Vašingtonu.

Uprkos trgovinskim tenzijama, zvaničnici SAD navode da su Sjedinjene Države i dalje u trgovinskom suficitu sa Brazilom kada je reč o robi. Ova odluka dolazi u periodu pojačanih trgovinskih tenzija između dve zemlje, dok zvaničnici obe strane ističu važnost očuvanja stabilnosti međunarodne trgovine.

Izuzeti proizvodi iz režima carina, prema američkim zvaničnicima, izabrani su tako da se ne ugrozi snabdevanje američkog tržišta, a istovremeno pošalje signal o stavu SAD prema trgovinskim praksama Brazila. Carine će biti zvanično objavljene u sredu uveče, a na snagu stupaju 22.07.2026. godine.

Pročitaj još

Svet

Porodica saznala za smrt oca tokom incidenta sa imigracionom službom u Hjustonu

Sinovi potvrdili da su vest o incidentu sa imigracionom službom saznali putem video snimka i medijskih izveštaja; zvanične informacije još nisu objavljene

Objavljeno pre

,

Objavio:

Porodica saznala za smrt oca tokom incidenta sa imigracionom službom u Hjustonu – napad u Hjustonu

Sinovi potvrdili da su vest o incidentu sa imigracionom službom saznali putem video snimka i medijskih izveštaja; zvanične informacije još nisu objavljene

Vest o incidentu sa imigracionom službom i posledicama po porodicu Salgado u Hjustonu potvrđena je od strane članova porodice, koji su informacije saznali putem video snimaka i medijskih izveštaja. Prema navodima sinova, njihov otac, Lorenzo Salgado Araujo, bio je uključen u događaj u kojem je, kako tvrde, zadobio povrede tokom intervencije pripadnika imigracione službe. Incident se dogodio prošle nedelje u Hjustonu, a detalji su potvrđeni izjavama članova porodice.

Napad u Hjustonu dobio je na značaju nakon što je Ronaldo Salgado, sin nastradalog, izjavio da je putem video snimka na internetu saznao za povređivanje svog oca, navodeći da je na snimku njegov otac tražio pomoć. Ronaldo je u izjavi naveo: „Bio je vidno povređen. Viknuo je za pomoć.“ Dodao je i da je odmah pokušao da dobije više informacija na licu mesta, ali nije dobio odgovore.

Drugi sin, Lorenzo Salgado Jr., izjavio je da je vest o smrti oca saznao tokom leta ka Hjustonu, kada je pročitao ažurirani izveštaj u medijima. „Otvorio sam isti članak koji je prvobitno javio da je neko ranjen, a zatim je ažuriran na ‘ranjen, preminuo’,“ naveo je Lorenzo Jr. Prema njegovim rečima, tokom puta je pokušavao da prikrije emocije, ali nije uspeo da se oprosti od oca koji je, kako navodi porodica, živeo u Sjedinjenim Američkim Državama više od trideset godina.

Porodica Salgado ističe da su saznali informacije o incidentu isključivo putem javno dostupnih izvora i da nisu prethodno obavešteni od strane nadležnih institucija. Prema njihovim izjavama, osećaju odgovornost i tugu zbog događaja, ali zvanične informacije o toku istrage ili okolnostima incidenta do trenutka objavljivanja vesti nisu saopštene.

Incident je izazvao pažnju lokalne zajednice i pokrenuo pitanja o načinu informisanja porodica u slučajevima učešća državnih službi u sličnim događajima. Nadležne institucije do sada nisu objavile zvanične detalje o toku istrage ili eventualnim rezultatima. Prema dostupnim informacijama iz izjava porodice, istraga je u toku, dok međunarodni izveštaji navode da su porodica i javnost saznali detalje prvenstveno preko medija i snimaka sa lica mesta.

Slučaj je otvorio diskusiju o protokolima komunikacije između državnih službi i porodica u vanrednim situacijama, posebno kada su u pitanju incidenti sa smrtnim ishodom. Nije objavljeno više informacija o samom događaju, niti su zvanične institucije iznele dodatne komentare do trenutka objavljivanja ove vesti.

Pročitaj još

U Trendu