Connect with us

Srbija

Nekada su ih svi zaobilazili, danas u njima nema slobodnog kreveta: Srpska mesta koja su doživela neverovatan procvat

Objavljeno pre

,

Foto izvor: Pixabay.com

Nekada su ih mnogi zaobilazili, a danas u njima vikendom gotovo da nema slobodnog kreveta. Zahvaljujući prirodnim lepotama, obnovljenoj infrastrukturi, seoskom turizmu i vrednim domaćinima, pojedina mesta u Srbiji poslednjih godina doživela su pravi preporod.

Godinama se govorilo da sela u Srbiji ostaju bez stanovnika, da mladi odlaze, a da seoske škole zatvaraju vrata. Iako takvih primera i dalje ima, postoje i drugačije priče koje pokazuju da se uz dobru ideju, ulaganja i upornost može promeniti sudbina jednog mesta.

Od planinskih sela do banja i vinskih krajeva, sve više destinacija privlači turiste iz zemlje i inostranstva.

Gostilje – selo koje je vodopad pretvorio u turistički hit

Na padinama Zlatibora nalazi se Gostilje, selo koje je godinama bilo poznato uglavnom meštanima okolnih krajeva.

Danas je situacija potpuno drugačija. Vodopad Gostilje, uređen prilaz, pešačke staze i uređeni sadržaji privlače hiljade posetilaca tokom cele godine.

Sve više domaćinstava otvorilo je apartmane i seoska turistička gazdinstva, pa je turizam postao jedan od glavnih izvora prihoda.

Vladimir Bazović

Rudno – mir koji traže ljudi iz velikih gradova

Na obroncima planine Golije nalazi se Rudno, selo koje je poslednjih godina postalo sinonim za odmor u prirodi.

Nekada gotovo nepoznato široj javnosti, danas privlači goste koji žele tišinu, domaću hranu i aktivan odmor.

Stare kuće pretvorene su u etno-domaćinstva, a mnogi Beograđani upravo ovde provode produžene vikende.

Golija

RINA

Sirogojno – tradicija koja ne izlazi iz mode

Etno-selo i Muzej na otvorenom u Sirogojnu već decenijama predstavljaju jedno od najpoznatijih mesta očuvanja srpske tradicije.

Poslednjih godina sve više turista obilazi ovo selo kako bi upoznali stare zanate, autentične kuće i čuvene ručno pletene džempere koji su Sirogojno proslavili širom sveta.

Spoj tradicije i turizma pokazao se kao recept za dugoročan razvoj.

brown and gray concrete building

goxy bgd

Rajac – planina koja osvaja bez gužve

Za razliku od najposećenijih planinskih centara, Rajac je uspeo da sačuva mir i autentičnost.

Manifestacija „Kosidba na Rajcu“, uređene pešačke staze i razvoj seoskog turizma privukli su veliki broj ljubitelja prirode.

Sve više domaćinstava danas živi upravo od gostiju koji dolaze tokom proleća i leta.

 

Vrnjačka Banja – primer kako turizam može da promeni čitav kraj

Iako nikada nije bila zaboravljena destinacija, Vrnjačka Banja poslednjih godina doživela je snažan razvoj.

Novi hoteli, wellness centri, uređeni parkovi, manifestacije i bogata ponuda učinili su je jednom od najposećenijih turističkih destinacija u Srbiji tokom cele godine.

Sve veći broj turista otvorio je prostor za nova radna mesta u ugostiteljstvu i turizmu.

FOTO: TV Pink Printscreen

Negotinska krajina – vino kao razvojna šansa

Pimnice u Rajačkim i Rogljevačkim selima postale su nezaobilazna stanica ljubitelja vina.

Obnovljeni vinski podrumi, degustacije i razvoj vinskih ruta privukli su turiste koji žele autentično iskustvo istočne Srbije.

Danas se upravo vinski turizam smatra jednim od najvećih razvojnih potencijala ovog kraja.

Foto: Pink.rs/D. Stankov

Rtanj – planina o kojoj svi pričaju

Nekada poznata uglavnom planinarima, planina Rtanj danas je jedna od najpopularnijih destinacija u Srbiji.

Priče o njenom neobičnom obliku, netaknuta priroda i veliki broj pešačkih staza privlače goste tokom cele godine.

Istovremeno je otvoren veliki broj novih smeštajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata.

rtanj, mountain, path, hiking, hiking trail, sky, landscape, nature, serbia, rtanj, rtanj, rtanj, rtanj, rtanj, serbia

MilosB

Koji je recept za uspeh?

Stručnjaci ističu da mesta koja beleže najveći rast imaju nekoliko zajedničkih karakteristika:

  • očuvanu prirodu;
  • autentičnu lokalnu ponudu;
  • domaću hranu i proizvode;
  • uređenu infrastrukturu;
  • aktivne lokalne zajednice;
  • promociju na društvenim mrežama i turističkim platformama.

Upravo kombinacija ovih faktora omogućila je da neka sela i manja mesta od gotovo nepoznatih destinacija postanu mesta koja turisti danas rado posećuju.

Turizam kao nova šansa

Sve više domaćinstava širom Srbije pokazuje da turizam ne mora biti rezervisan samo za velike gradove ili poznata letovališta.

Kada se spoje prirodne lepote, gostoprimstvo i dobra ideja, čak i malo selo može da postane destinacija o kojoj se govori.

Priče iz Gostilja, Rudna, Sirogojna, Negotinske krajine i sa Rtnja pokazuju da razvoj nije moguć samo u velikim centrima. Ponekad upravo najmanja mesta postanu najveće turističko iznenađenje.

Srbija

Afrička kuga svinja proširena u Sremu i Mačvi, eutanazirano više od 11.000 grla

Veterinarska služba sprovodi pojačane kontrole, stručnjaci apeluju na biosigurnost i odgovornost uzgajivača

Objavljeno pre

,

Objavio:

Veterinarska služba sprovodi pojačane kontrole, stručnjaci apeluju na biosigurnost i odgovornost uzgajivača

Afrička kuga svinja nastavlja da se širi u Srbiji, a najviše pogođeni regioni su Srem, Mačva i delovi Beograda, saopštili su nadležni iz Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede. Najkritičnija situacija je u Sremu, gde je do sada eutanazirano više od 11.000 svinja, dok su slučajevi zabeleženi i u Mačvi, Kolubarskom okrugu, Orašju i delu Beograda. Prvi slučaj na području Sremske Mitrovice registrovan je krajem prošlog meseca na manjem domaćinstvu u selu Noćaj.

Boban Đurić iz Uprave za veterinu istakao je da su veterinarska služba i inspekcija odmah preduzele sve propisane mere nakon što je novi slučaj bolesti potvrđen i u opštini Žabalj, Južnobački okrug. Prema njegovim rečima, širenje virusa najverovatnije je povezano sa ljudskim faktorom, odnosno mogućnošću prenosa bolesti putem ljudi. On je upozorio na izuzetnu otpornost virusa i apelovao na sve proizvođače i vlasnike svinja da strogo poštuju biosigurnosne mere.

„Želim da apelujem na sve proizvođače, vlasnike svinja i farmere da maksimalno poštuju biosigurnosne mere, jer je ovaj virus izuzetno otporan i može se preneti na različite načine“, naveo je Đurić.

Đurić je podsetio da je tokom prethodnih godina bolest izazvala velike probleme, uključujući i slučaj iz okoline Zaječara iz 2021. godine, kada je eutanazirano gotovo 20.000 svinja. On je naglasio da vakcina za afričku kugu svinja ne postoji i da je eutanazija jedina mera kada se bolest potvrdi na gazdinstvu. Odgovornost uzgajivača i poštovanje zakonskih propisa su, prema njegovim rečima, ključni za sprečavanje daljeg širenja.

Veterinarska služba je, kako je istaknuto, maksimalno angažovana u prevenciji i dijagnostici, a uzorci sa sumnjivih gazdinstava hitno se šalju na analizu. „Cilj je brza i rana detekcija virusa, kako bismo bili korak ispred bolesti, a ne korak iza nje“, rekao je Đurić. On je dodao da država nadoknađuje štetu vlasnicima koji su ispunili propisane uslove, poput obeležavanja životinja.

Ministar poljoprivrede izjavio je da mesta za paniku nema, jer virus nije opasan za ljude, ali je napomenuo da su uvedene strože kaznene mere za prekršioce. Nadležni apeluju na sve uzgajivače da prijave svaku promenu zdravstvenog stanja životinja i da sarađuju sa veterinarskim službama kako bi se sprečilo širenje afričke kuge svinja.

Pročitaj još

Srbija

Građani Srbije čekaju i do četiri meseca na ugradnju klima-uređaja zbog povećane potražnje

Potražnja za majstorima naglo porasla tokom toplih dana, troškovi instalacije i kupovine rastu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Potražnja za majstorima naglo porasla tokom toplih dana, troškovi instalacije i kupovine rastu

Velike vrućine u Srbiji dovele su do značajnog povećanja potražnje za klima-uređajima, a građani se suočavaju sa dužim rokovima čekanja na ugradnju, koja može potrajati i do četiri meseca, kako je potvrđeno iz više izvora. U Čačku, cena instalacije klima-uređaja do tri metra iznosi oko 17.553 dinara (približno 150 evra), dok se svaki dodatni metar naplaćuje oko 1.755 dinara.

Osim troškova instalacije, građani moraju izdvojiti novac i za sam uređaj, pri čemu se najjeftiniji modeli prodaju po ceni od oko 33.000 dinara. Velika potražnja za klima-uređajima izazvala je nedostatak slobodnih majstora, što dodatno komplikuje situaciju za one koji su čekali početak toplih dana da bi kupili ili ugradili uređaj.

„Majstora je gotovo nemoguće naći, čeka se i do četiri meseca“, izjavio je Filip Tomašević za lokalne izvore. Zbog toga brojni građani trenutno teško dolaze do termina za montažu i servisiranje klima-uređaja, što stvara dodatni pritisak na tržište usluga.

Povećanje potražnje za klima-uređajima i produženi rokovi za ugradnju rezultat su rasta temperature i potrebe za rashlađivanjem domaćinstava širom Srbije. Prema dostupnim informacijama, očekuje se da će se ova situacija nastaviti i u narednim nedeljama, dokle god traju visoke temperature.

Pročitaj još

Srbija

Broj razvoda u Srbiji opada, ali se broj sklopljenih brakova i dalje smanjuje

Prema podacima državne statistike, broj razvoda prvi put u padu, ali brakova je duplo manje nego pre 50 godina

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prema podacima državne statistike, broj razvoda prvi put u padu, ali brakova je duplo manje nego pre 50 godina

U Srbiji je tokom prethodne godine zabeležen pad broja razvoda, prvi put posle višegodišnjeg rasta, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku. Prema zvaničnim podacima, razvedeno je 10.148 brakova, odnosno 4,4 odsto manje nego godinu dana ranije. Istovremeno, broj sklopljenih brakova nastavlja da opada, pa je prošle godine sudbonosno „da“ izgovoreno u 29.402 slučaja, što predstavlja pad od 3,2 odsto u odnosu na godinu pre.

Statistički podaci pokazuju da je u poslednjih 50 godina broj brakova u Srbiji prepolovljen. Tako je 1975. godine zaključeno 62.843 braka, dok je prošle godine taj broj iznosio 29.402, što je 33.441 brak manje. S druge strane, broj razvoda nije značajno promenjen – 1975. godine razvedeno je 10.693 braka, a prošle godine 10.148.

Prosečno trajanje braka koji završi razvodom je 13,9 godina, dok se najveći broj razvoda – 21,1 odsto – dešava između prve i četvrte godine zajedničkog života. Prosečna starost supružnika pri razvodu je 45,6 godina za muškarce i 42,1 godina za žene. Većina razvedenih parova, 52,4 odsto, ima decu, najčešće jedno, a u skoro dve trećine slučajeva deca nakon razvoda ostaju da žive sa majkom.

Prosečna starost mladoženja pri sklapanju braka je 34,4 godine, dok su neveste u proseku stare 31,4 godine. Najveći broj brakova sklapa se između supružnika sličnih godina.

„Promena trenda u broju razvoda ukazuje na moguće stabilizovanje bračnih zajednica, ali niska stopa sklapanja brakova i dalje je zabrinjavajuća“, saopštili su iz Republičkog zavoda za statistiku.

Pročitaj još

U Trendu