Connect with us

Svet

Predstavnički dom usvojio zakon o finansiranju DHS i okončanju 76-dnevne blokade

Američki Kongres doneo odluku o finansiranju Ministarstva unutrašnje bezbednosti, očekuje se potpis predsednika

Published

on

pexels-photo-9152408

Američki Kongres doneo odluku o finansiranju Ministarstva unutrašnje bezbednosti, očekuje se potpis predsednika

Predstavnički dom SAD usvojio je u četvrtak zakon koji je prethodno prošao kroz Senat, a kojim se obezbeđuju sredstva za većinu operacija Ministarstva unutrašnje bezbednosti (DHS). Ovaj potez otvara mogućnost za okončanje 76-dnevne delimične blokade rada ovog ministarstva, koja je uticala na funkcionisanje više saveznih agencija i isplatu plata zaposlenima. Glasanje je sprovedeno javnim izjašnjavanjem, a zakon je upućen predsedniku na potpisivanje, čime će formalno biti okončana blokada nakon stupanja zakona na snagu.

Blokada Ministarstva unutrašnje bezbednosti trajala je od 14. februara, što je najduži period delimičnog prekida rada federalnih agencija u istoriji SAD. Tokom ovog perioda, brojne službe, uključujući Agenciju za carinu i zaštitu granica te Imigracionu i carinsku službu, suočavale su se sa značajnim izazovima u održavanju osnovnih aktivnosti i isplati zarada zaposlenima.

Sporazum u Kongresu postignut je nakon dužeg perioda razilaženja stavova između demokratskih i republikanskih poslanika. Demokratski predstavnici su isticali protivljenje finansiranju određenih aktivnosti Imigracione i carinske službe i granične patrole, navodeći da su te agencije ključne za sprovođenje mera iz oblasti imigracije koje je definisala trenutna administracija.

Senat je prethodno usvojio zakon o finansiranju DHS, ali su republikanci u Predstavničkom domu u početku odbili takvo rešenje, tvrdeći da bi to predstavljalo popuštanje zahtevima demokrata u vezi sa ograničavanjem imigracione politike aktuelnog predsednika. Nakon pregovora, lideri republikanaca i predsednik postigli su dogovor o dvostepenom pristupu – najpre usvajanje senatskog zakona kako bi DHS odmah mogao da nastavi s radom, a zatim posebna procedura za finansiranje Imigracione i carinske službe i granične patrole kroz proces budžetskog usaglašavanja, koji omogućava donošenje odluka bez podrške demokrata u Senatu.

Predsednik je u martu naložio DHS da preusmeri sredstva radi isplate zarada zaposlenima, ali je sekretar za unutrašnju bezbednost upozorio da će ta sredstva biti iscrpljena početkom maja ukoliko ne dođe do usvajanja novog budžetskog rešenja. Usvajanjem ovog zakona očekuje se da će Ministarstvo unutrašnje bezbednosti obnoviti pune operacije, dok će se pregovori o dugoročnom finansiranju određenih agencija nastaviti u narednom periodu.

Odluka Kongresa dolazi u trenutku kada su brojne državne službe, uključujući i obalsku stražu, upozoravale na posledice produženog prekida finansiranja, kao i na moguće smanjenje operativnih sposobnosti. Dalji razvoj situacije zavisiće od sprovođenja budžetskog procesa i političkih pregovora u Senatu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

SAD zvaničnici procenjuju da su troškovi rata u Iranu dvostruko viši od ranijih podataka

Prema izveštajima američkih zvaničnika, ukupni troškovi vojne operacije premašuju prethodne procene, sa razlikama u obračunu vojnih gubitaka

Published

on

By

Prema izveštajima američkih zvaničnika, ukupni troškovi vojne operacije premašuju prethodne procene, sa razlikama u obračunu vojnih gubitaka

Američki zvaničnici naveli su da su stvarni troškovi rata u Iranu bliži sumi od 50 milijardi dolara, što je znatno više od ranije procenjenih 25 milijardi dolara koje su javno iznete tokom svedočenja pred Kongresom. Ova informacija dolazi nakon što je zvaničnik Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država na svedočenju u sredu na Kapitol Hilu naveo da su izdaci za operaciju pod nazivom Epic Fury iznosili približno 25 milijardi dolara, ali da taj iznos ne uključuje troškove povezane sa oštećenom ili uništenom vojnom opremom, kao ni sa infrastrukturom i instalacijama vojske SAD.

Prema izjavama zvaničnika koji su upoznati sa internim procenama, a na koje se pozivaju međunarodni mediji, ukupni troškovi do sada iznose oko 50 milijardi dolara. Ova razlika objašnjava se pre svega potrebom za zamenom potrošenih i izgubljenih sredstava, pre svega municije i vojne opreme. Primer koji je istaknut u izveštaju jeste gubitak 24 MQ-9 Reaper bespilotne letelice, čija pojedinačna vrednost može premašiti 30 miliona dolara. Zvaničnici navode da su ovi gubici značajno uticali na ukupan finansijski bilans operacije.

Sekretar za odbranu SAD Pit Hegset i general Dan Kejn, predsedavajući Združenog generalštaba, prethodno su pred Kongresom branili zahtev Ministarstva odbrane za budžet od 1,5 biliona dolara, objašnjavajući da su sredstva potrebna za održavanje i obnovu vojnih kapaciteta. Tokom izlaganja, naglašeno je da se deo troškova može pojaviti u narednim godinama, kako se procenjuju oštećenja i planiraju zamene opreme.

Iako su javno iznete brojke bile niže, više izvora iz američkih vojnih i političkih krugova sugerišu da je realan finansijski iznos znatno viši, što se objašnjava složenim načinom obračuna vojne potrošnje. Zvaničnici napominju da su ovi podaci rezultat internih analiza, a ne konačnih javnih izveštaja.

Rat u Iranu ima značajan uticaj na vojni budžet i planiranje SAD. Troškovi uključuju ne samo direktne vojne operacije, već i gubitke naoružanja i opreme, kao i potrebe za obnovom vojnih instalacija pogođenih tokom sukoba. Prema navodima izveštaja, deo opreme koja je uništena ili izgubljena, poput bespilotnih letelica, zahteva skupu zamenu, što dodatno povećava ukupne izdatke.

Zvaničnici ističu da će konačna procena troškova biti poznata tek po završetku operacije i kompletiranja svih finansijskih izveštaja. Do tada, razlika između javno objavljenih i internih procena ostaje predmet pažnje, a detalji o gubicima i troškovima nastavljaju da se razmatraju u okviru relevantnih odbora Kongresa.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države ukidaju carine na škotski viski posle kraljevske posete

Američki predsednik najavio ukidanje trgovinskih ograničenja nakon sastanka sa kraljem Čarlsom III i kraljicom Kamilom

Published

on

By

Američki predsednik najavio ukidanje trgovinskih ograničenja nakon sastanka sa kraljem Čarlsom III i kraljicom Kamilom

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da će SAD ukinuti carine i ograničenja na uvoz škotskog viskija, neposredno nakon završetka zvanične posete britanskog kralja Čarlsa III i kraljice Kamile Beloj kući. Ova odluka, objavljena putem zvanične platforme američkog predsednika, omogućava znatno olakšanu trgovinsku saradnju između Škotske i američke savezne države Kentaki, koje su poznate po proizvodnji viskija i burbona.

U saopštenju je naglašeno da će posebna pažnja biti posvećena olakšavanju trgovine drvenim buradima, što je zahtev koji su privrednici sa obe strane iznosili tokom prethodnog perioda. Predsednik Tramp je istakao da je ovaj potez donet iz poštovanja prema kraljevskom paru, navodeći da su kralj i kraljica jedini koji su mogli da ga motivišu na takvu odluku.

“Kralj i kraljica su me naterali da uradim nešto što niko drugi ne bi mogao, a da me gotovo nisu ni pitali. Velika mi je čast što su posetili Sjedinjene Države”, naveo je predsednik u svojoj izjavi.

Odluka o ukidanju carina ocenjuje se kao korak ka unapređenju trgovinskih odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, pri čemu se koristi diplomatski pristup u jačanju ekonomskih veza tokom kraljevske posete Vašingtonu. Prema zvaničnim izvorima, privrednici sa obe strane pozdravili su ovu meru, očekujući povećanje trgovinske razmene i ulaganja u dve moćne industrije.

Pročitaj još

Svet

Finansiranje test traka za fentanil obustavljeno od strane američke administracije

Zvanična odluka saopštena javnosti, zdravstvene organizacije izrazile zabrinutost zbog mogućeg uticaja na prevenciju predoziranja

Published

on

By

Zvanična odluka saopštena javnosti, zdravstvene organizacije izrazile zabrinutost zbog mogućeg uticaja na prevenciju predoziranja

Američke vlasti saopštile su da federalna sredstva više neće biti korišćena za nabavku test traka koje služe za detekciju prisustva opasnih supstanci poput fentanila u nedozvoljenim drogama. Ova promena politike, potvrđena u pismu državne Agencije za zloupotrebu supstanci i mentalno zdravlje (SAMHSA), stupila je na snagu krajem aprila 2026. godine.

Test trake, čija je cena oko jednog dolara po komadu, omogućavaju korisnicima da provere da li droga sadrži fentanil, ksilazin ili medetomidin, što su supstance koje mogu povećati rizik od fatalnog predoziranja. Prethodno su ove trake mogle biti nabavljene sa federalnim sredstvima, a sada su zdravstvene organizacije upozorile da bi ukidanje finansiranja moglo ugroziti dosadašnji napredak u borbi protiv smrtnih predoziranja.

Maritza Perez Medina, direktorka za federalnu politiku u organizaciji koja se bavi politikom droga, izjavila je da su mnogi zdravstveni radnici i aktivisti iznenađeni ovom odlukom i da je ona izazvala značajnu konfuziju. Prema njenim rečima, test trake predstavljaju važan alat u prevenciji predoziranja smrtonosnim supstancama.

U zvaničnom pismu, agencija SAMHSA je precizirala da sredstva iz federalnog budžeta više ne mogu biti upotrebljena za nabavku opreme koja služi za testiranje droga na prisustvo fentanila i sličnih supstanci. Ova odluka predstavlja promenu u odnosu na prethodnu politiku, koja je još u julu tekuće godine dozvoljavala finansiranje ovih testova.

Zdravstvene organizacije i pojedini stručnjaci su, nakon objavljivanja odluke, izrazili zabrinutost da bi ukidanje finansiranja moglo doprineti povećanju broja predoziranja, s obzirom da test trake omogućavaju korisnicima da izbegnu upotrebu kontaminiranih supstanci. Nije objavljeno da li će biti ponuđene alternative ili drugi vidovi podrške na saveznom nivou.

Test trake su poslednjih godina korišćene u različitim programima prevencije širom Sjedinjenih Američkih Država, posebno u regionima gde su zabeleženi porasti smrtnih slučajeva usled predoziranja fentanilom i drugim opasnim supstancama. Zdravstveni radnici podsećaju da je dostupnost ovih testova omogućila smanjenje rizika po korisnike i da je njihova uloga u prevenciji predoziranja bila značajna.

Nije navedeno da li će ova promena uticati i na finansiranje drugih programa prevencije ili na dostupnost test traka na lokalnom nivou. Javnost i stručna zajednica nastavljaju da prate razvoj situacije, dok zvaničnici nisu dali dodatna obrazloženja o razlozima za promenu politike.

Pročitaj još

U Trendu