Connect with us

Svet

Predsednik Tramp izneo uslove za mir na Bliskom istoku i bezbedan izvoz nafte

Američka administracija vodi završne pregovore, a predsednik upozorava Iran i Hezbolah na posledice eskalacije

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Američka administracija vodi završne pregovore, a predsednik upozorava Iran i Hezbolah na posledice eskalacije

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uputio je izričitu poruku u vezi sa aktuelnom situacijom na Bliskom istoku, šest dana pre isteka primirja, naglašavajući važnost slobodnog protoka nafte i sprečavanja nuklearne pretnje iz Irana. U obraćanju, Tramp je izneo tvrdnje da je iranski režim odgovoran za smrt više od 42.000 ljudi u poslednjih nekoliko meseci, uključujući nenaoružane demonstrante, ističući da takav režim ne sme imati pristup nuklearnom oružju.

“Oni ne mogu imati nuklearno oružje, jer kada bi ga imali, ceo svet bi bio u opasnosti”, naveo je predsednik, pozivajući se na stavove američkih zvaničnika koji iranski nuklearni program više ne smatraju tehničkim, već egzistencijalnim problemom za međunarodnu bezbednost.

Tramp je naglasio da su pregovori između američke administracije i iranskih zvaničnika u završnoj fazi, a cilj je obezbeđivanje slobodnog protoka nafte kroz Ormuski tesnac i stabilizacija svetskog tržišta energenata. “Veoma smo blizu sklapanja dogovora i to će biti velika stvar”, izjavio je Tramp, ističući da bi eventualni sporazum mogao dovesti do pada cena nafte i smanjenja ekonomske neizvesnosti na globalnom nivou.

U istoj poruci, predsednik Tramp se obratio i Hezbolahu, pozivajući ovu organizaciju da ne ometa pregovarački proces i upozoravajući na neophodnost prekida nasilja tokom ovog kritičnog perioda. “Nadam se da će se Hezbolah ponašati lepo i dobro tokom ovog važnog vremenskog perioda. Nema više ubijanja. Konačno moramo imati mir!”, poručio je Tramp.

Prema dostupnim informacijama, očekuje se da će narednih šest dana biti presudno za dalji tok događaja na Bliskom istoku i budućnost energetskog tržišta. Zvaničnici Sjedinjenih Država najavili su da će nastaviti sa pritiskom na Iran dok se ne postignu uslovi za dugoročan mir i ekonomsku stabilnost.

Svet

Prognoza najavljuje jače oluje u centralnim delovima SAD nakon tornada i poplava

Nacionalna meteorološka služba upozorila na rizik od novih oluja, područja od Teksasa do Viskonsina pod nadzorom

Published

on

By

Nacionalna meteorološka služba upozorila na rizik od novih oluja, područja od Teksasa do Viskonsina pod nadzorom

Prema najavi Nacionalne meteorološke službe, centralni delovi Sjedinjenih Američkih Država suočiće se sa još jednom serijom snažnih oluja od petka uveče do početka vikenda. Ova najava dolazi nakon što su region pogodili tornado i poplave ranije tokom nedelje, a lokalne zajednice su još uvek angažovane na saniranju posledica prethodnih nepogoda.

Prema proceni meteorologa, više od 51 milion ljudi nalazi se u zoni povećanog rizika od jakog nevremena, koje obuhvata područje od Teksasa do Viskonsina. Očekuje se da će se većina oluja javiti u popodnevnim i večernjim satima tokom petka. Izveštaji ukazuju da su najviše izloženi delovi centralnog SAD i Srednjeg zapada.

Nacionalna meteorološka služba navodi da je najintenzivnija pretnja od snažnih tornada u regionu Gornje doline Misisipija, koji obuhvata delove država Ilinois, Ajova, Minesota i Viskonsin. Istovremeno, delovi centralnog SAD i Srednjeg zapada mogli bi biti pogođeni veoma krupnim gradom, upozoravaju stručnjaci.

Prognoze pokrivaju i šire područje, od granice sa Meksikom do Kanade, uključujući savezne države od Teksasa do Mičigena. Meteorološke karte pokazuju da postoji verovatnoća za pojavu novih tornada u više saveznih država tokom petka. Očekuje se da će oluje, osim jakog vetra i grada, imati potencijal da izazovu iznenadne poplave na pojedinim lokacijama.

Lokalne vlasti i službe za vanredne situacije nastavljaju sa radom na otklanjanju posledica nedavnih nepogoda, dok se stanovništvo poziva na pojačan oprez i praćenje zvaničnih upozorenja. Upozorava se da bi vremenski uslovi mogli uticati na saobraćaj i svakodnevne aktivnosti u pogođenim regionima.

Ovakve vremenske prilike nisu neuobičajene za prolećni period u centralnim delovima SAD, kada se često beleže oluje i promene vremena. Meteorološke službe preporučuju građanima da prate najnovije prognoze i postupaju u skladu sa preporukama nadležnih organa.

Pročitaj još

Svet

Pronađena skrivena pećina i fosilni ostaci nilskog konja ispod zamka u Velsu

Istraživači najavili petogodišnji projekat, nalazi ukazuju na prisustvo praistorijskih ljudi i životinja

Published

on

By

Istraživači najavili petogodišnji projekat, nalazi ukazuju na prisustvo praistorijskih ljudi i životinja

Arheolozi su otkrili skriveni praistorijski pećinski kompleks i fosilne ostatke nilskog konja ispod zamka Pembrok u Velsu, saopštili su istraživači 17. aprila 2026. godine. Prema navodima tima sa Univerziteta u Aberdinu, otkriće ima potencijal da značajno utiče na razumevanje života na teritoriji današnje Velike Britanije tokom praistorijskog perioda.

Zamak Pembrok, poznat kao mesto rođenja Henrija Tjudora i turistička atrakcija, bio je predmet manjih arheoloških istraživanja tokom prethodnih godina. Tokom tih istraživanja pronađeni su ostaci ranih ljudi i različitih životinja, uključujući nilskog konja koji je živeo na području Velsa pre otprilike 120.000 godina.

Novi arheološki projekat, predviđen da traje pet godina i vođen od strane Univerziteta u Aberdinu, fokusira se na veliku pećinu do koje se dolazi spiralnim stepeništem iz zamka iz 11. veka. Voditelj projekta Rob Dinis izjavio je da ovakav lokalitet ne postoji na drugim mestima u Velikoj Britaniji i opisao ga kao izuzetno značajan za proučavanje praistorije.

Prethodno se verovalo da su Viktorijanci u potpunosti ispraznili pećinu, ali nova istraživanja pokazuju da se radi o jednom od najvažnijih sačuvanih arhiva praistorijskog doba na ovom prostoru. “Uprkos ograničenim radovima do sada, možemo potvrditi da je Wogan pećina zaista izuzetno nalazište. Ne postoje samo retki dokazi o ranim Homo sapiensima, već postoje i naznake još ranijeg ljudskog prisustva, verovatno neandertalaca”, naveo je Dinis.

Istraživači su pronašli kosti nilskog konja za koje pretpostavljaju da potiču iz poslednjeg međuledenog perioda, oko 120.000 godina pre sadašnjosti. Dosadašnji nalazi uključuju i kosti mamuta, vunastog nosoroga, irvasa i divljeg konja, kao i kameno oruđe i druge tragove ljudske aktivnosti iz više različitih vremenskih perioda.

Prema saopštenju tima, otkriće Wogan pećine i njenih fosilnih ostataka pruža dragocen uvid u život ljudi i životinja tokom praistorije u Velikoj Britaniji. Dalja istraživanja i analize trebalo bi da pomognu u preciznijem datiranju i razumevanju migracija i načina života ranih ljudskih populacija na ovom prostoru.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Države traže od Evrope veću ulogu u odbrani kontinenta

Američki zvaničnici zahtevaju da evropske zemlje preuzmu primarnu odgovornost za bezbednost, dok SAD usmeravaju resurse na Bliski istok i Pacifik

Published

on

By

Američki zvaničnici zahtevaju da evropske zemlje preuzmu primarnu odgovornost za bezbednost, dok SAD usmeravaju resurse na Bliski istok i Pacifik

Sjedinjene Američke Države su, prema zvaničnoj izjavi, pozvale evropske saveznike da preuzmu veću odgovornost za sopstvenu bezbednost, naglašavajući kraj ere bezuslovnog oslanjanja na američku vojnu moć. Poruka je upućena tokom poslednjeg sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, gde je istaknuto da trenutni strateški izazovi zahtevaju hitnu tranziciju ka konceptu „NATO 3.0“.

Prema navodima zvaničnika, prioriteti američke administracije sada su usmereni na suzbijanje pretnji iz regiona Bliskog istoka, posebno kroz operaciju „Epski bes“ protiv iranskih nuklearnih ambicija. Ovaj angažman zahteva znatne vojne i industrijske kapacitete SAD, zbog čega se očekuje da evropske države preuzmu veću ulogu u zaštiti svojih interesa, naročito na ključnim tačkama poput Hormuškog tesnaca.

U saopštenju je naglašeno da je dosadašnji odgovor NATO saveznika na krizu u Ukrajini, označen kao „NATO 2.0“, bio zasnovan na značajnoj potrošnji američkih resursa, što se ocenjuje kao neodrživo u aktuelnim globalnim okolnostima. Sjedinjene Države zahtevaju da Evropa poveća industrijske kapacitete, obnovi zalihe municije i ukine protekcionističke barijere koje koče razvoj vojne industrije.

Takođe, ističe se da će, iako SAD i dalje učestvuju u isporuci opreme kroz inicijativu PURL, finansijski teret ovog programa u budućnosti morati primarno da snose evropske zemlje. Ova promena ima za cilj da podrška Ukrajini i odbrana kontinenta budu dugoročno održivi.

Zvaničnici su naveli da je u pojedinim evropskim državama već došlo do povećanja vojnih budžeta, ali su upozorili da saveznici nemaju vremena za odlaganje. “Evropa mora postaviti vojnu podršku Ukrajini i sopstvenu odbranu na održive temelje”, navodi se u poruci. Upozoreno je da bi, u suprotnom, bezbednosni jaz između SAD i Evrope mogao značajno da se produbi.

Pročitaj još

U Trendu