Connect with us

Svet

Predsednik Rusije produžio mandat komesarki optuženoj za ratne zločine

Međunarodni krivični sud vodi istragu protiv Marije Lavove-Belove i Vladimira Putina zbog prisilnog premeštanja dece iz Ukrajine

Published

on

Foto Izvor:

Međunarodni krivični sud vodi istragu protiv Marije Lavove-Belove i Vladimira Putina zbog prisilnog premeštanja dece iz Ukrajine

Predsednik Rusije Vladimir Putin odlučio je da produži mandat Mariji Lavovoj-Belovoj na mestu komesarke za prava deteta za još pet godina, iako protiv nje postoji zvanični nalog za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu. Ova odluka doneta je u trenutku pojačanih međunarodnih tenzija i sve oštrijih optužbi na račun ruskih vlasti zbog postupanja prema ukrajinskoj deci sa područja zahvaćenih sukobima.

Prema navodima tužilaštva u Hagu, Lavova-Belova i Putin se terete za protivpravnu deportaciju i transfer više od 19.500 ukrajinske dece na teritoriju Ruske Federacije. Ključni dokazi, kako tvrdi MKS, nalaze se u javno dostupnim dokumentima i administrativnim koracima koje je ruska vlast preduzela, uključujući predsedničke dekrete koji su olakšali i ubrzali dobijanje ruskog državljanstva za decu sa okupiranih teritorija.

Prema međunarodnom humanitarnom pravu i Ženevskoj konvenciji, ovakve mere se tumače kao pokušaj trajnog prekidanja veze dece sa njihovom domovinom, biološkim porodicama i nacionalnim identitetom. Umesto privremene evakuacije iz ratne zone, kako nalažu međunarodne konvencije, hiljade dece je trajno premešteno u unutrašnjost Rusije, što je međunarodna zajednica ocenila kao ozbiljno kršenje prava civila tokom oružanih sukoba.

Tužilaštvo u Hagu ističe da je ovim potezom ruska strana institucionalizovala proces usvajanja i smeštanja ukrajinske dece u ruske hraniteljske porodice, čime je, prema navodima istrage, prekršila osnovna humanitarna pravila. “Istraga je u toku i fokusirana na utvrđivanje odgovornosti najviših državnih zvaničnika”, navodi se u saopštenju MKS-a.

Ruska strana, s druge strane, javno opravdava ove aktivnosti kao humanitarne i tvrdi da je reč o zaštiti dece iz ratom pogođenih područja. Međutim, međunarodne organizacije i pravni eksperti ukazuju na razliku između privremene evakuacije i trajnog oduzimanja identiteta, što je, prema njihovim rečima, suprotno međunarodnom pravu.

Odluka o produženju mandata Mariji Lavovoj-Belovoj produbljuje jaz između Moskve i međunarodnih institucija, ostavljajući otvoreno pitanje daljih posledica po rusko-ukrajinski sukob i zaštitu prava dece u ratnim zonama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Američki i britanski vojnik poginuli u nesreći tokom obuke u Iraku

Zvaničnici SAD i Ujedinjenog Kraljevstva potvrdili incident na vojnoj bazi u Irbilu; istraga u toku, dodatni detalji nisu objavljeni

Published

on

By

Zvaničnici SAD i Ujedinjenog Kraljevstva potvrdili incident na vojnoj bazi u Irbilu; istraga u toku, dodatni detalji nisu objavljeni

Dva vojnika, jedan iz Sjedinjenih Američkih Država i jedan iz Ujedinjenog Kraljevstva, poginula su u nesreći tokom obuke na vojnoj bazi u Irbilu, u severnom delu Iraka, saopštili su zvaničnici obe zemlje u ponedeljak. Do incidenta je došlo u nedelju na vojnom aerodromu u poluautonomnom regionu Kurdistana, gde američke snage održavaju prisustvo, prema informacijama američke vojske.

Identitet američkog vojnika nije objavljen, u skladu sa standardnom procedurom da se njegovo ime ne navodi najmanje 24 sata nakon što porodica bude obaveštena, navodi američka vojska. Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva potvrdilo je smrt britanskog vojnika i saopštilo da je porodica obaveštena, kao i da je zatražen period uzdržavanja od objavljivanja dodatnih informacija.

U svom zvaničnom saopštenju, Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva navelo je: „S dubokim žaljenjem možemo potvrditi da se nesreća tokom obuke dogodila u severnom Iraku 31. maja 2026. godine, u kojoj je smrtno stradao jedan pripadnik britanske vojske.“ Ministar odbrane Ujedinjenog Kraljevstva Džon Hili izjavio je u britanskom parlamentu da je „duboko ožalošćen zbog smrti britanskog vojnika“.

Incident se dogodio u trenutku kada Sjedinjene Države smanjuju broj trupa u Iraku, ali zadržavaju određeno vojno prisustvo u kurdskom regionu sa ciljem jačanja saradnje sa lokalnim vlastima. U decembru je u Irbilu otvoren novi američki konzulat, što, prema zvaničnim izjavama, odražava nastavak diplomatske i strateške saradnje u regionu.

Ova nesreća dolazi gotovo mesec dana nakon što su dva američka vojnika poginula tokom rekreativnog planinarenja van dužnosti u Maroku, nakon što su učestvovali u multinacionalnoj vojnoj vežbi. Zvaničnici nisu objavili dodatne detalje o nesreći u Iraku, a istraga je u toku.

Nadležne institucije obe zemlje najavile su da će javnost biti obaveštena o novim informacijama kada one budu dostupne.

Pročitaj još

Svet

Četvoro povređeno u incidentu sa medvedom u fabrici i stambenom delu Fukušime

Lokalna policija potvrdila povrede u više objekata, životinja još nije pronađena, povećan broj susreta sa medvedima u Japanu

Published

on

By

Lokalna policija potvrdila povrede u više objekata, životinja još nije pronađena, povećan broj susreta sa medvedima u Japanu

U gradu Fukušima na severu Japana, četiri osobe su povređene nakon što je jedan medved ušao u prostorije dve fabrike i stambeni deo, saopštila je lokalna policija. Prema zvaničnim podacima, incident se dogodio u utorak, a među povređenima ima i onih sa težim povredama, dok su ostali zadobili lakše povrede.

Medved je prvo uočen u fabrici za proizvodnju auto-delova, gde su prijavljene prve povrede zaposlenih, navode lokalne službe. Nakon toga, životinja se pojavila i u proizvodnom pogonu elektronske opreme, kao i u obližnjem stambenom naselju. Prema informacijama iz policije i vatrogasne službe, medved još uvek nije pronađen, a potraga je u toku.

Jedna od žrtava zadobila je teže povrede, dok su tri osobe prošle sa lakšim telesnim povredama, prenose izveštaji sa lica mesta. Lokalne vlasti pozvale su građane na oprez i preporučile da izbegavaju boravak na otvorenom u pogođenim područjima dok potraga traje.

Incident se dešava u trenutku kada je u Japanu zabeležen rekordan broj susreta ljudi sa medvedima. Zvanični podaci pokazuju da su viđenja medveda tokom prošle fiskalne godine premašila 50.000 slučajeva, što je više nego duplo u odnosu na prethodni rekord. Prošle godine je, prema zvaničnim podacima, u napadima medveda stradalo 13 osoba.

Medvedi su u poslednje vreme primećeni na raznim javnim mestima širom Japana – uključujući piste na aerodromima, golf terene, područja oko škola, supermarkete i banjska odmarališta. Lokalne vlasti navode da su povećani susreti najčešći u proleće, kada se medvedi bude iz zimskog sna i traže hranu.

Nadležne službe redovno upozoravaju stanovništvo na povećan rizik od susreta sa divljim životinjama i izdaju savete o bezbednom ponašanju u tim situacijama. U nekim slučajevima, medvedi su iz urbanih zona uklanjani uz pomoć hrane kao mamca, dok su u drugim slučajevima životinje uhvaćene i uklonjene sa lokacije.

Prema poslednjim informacijama iz lokalnih izvora, potraga za medvedom u Fukušimi je u toku, a povređeni su zbrinuti u bolnici. Policija i dalje istražuje okolnosti incidenta, dok se stanovništvu savetuje oprez.

Pročitaj još

Svet

Rusija i Ukrajina u maju razmenile više od 17.000 dron udaraca, na Krimu ograničena prodaja goriva

Prema analitičkim podacima, obe strane značajno pojačale napade dronovima, dok su na Krimu uvedene restrikcije

Published

on

By

Prema analitičkim podacima, obe strane značajno pojačale napade dronovima, dok su na Krimu uvedene restrikcije

Tokom maja 2026. godine, Rusija i Ukrajina razmenile su ukupno više od 17.000 udaraca dronovima dugog dometa, čime je zabeležen do sada najviši intenzitet vazdušnih napada u ovom sukobu, navodi se u izveštajima nezavisnih analitičkih izvora. Napadi su se posebno intenzivirali na ukrajinskim i ruskim teritorijama, što je uticalo na bezbednosnu situaciju i izazvalo ekonomske posledice, posebno na Krimu gde su uvedene restrikcije u snabdevanju gorivom.

Prema podacima ukrajinskog OSINT projekta, ruska vojska je tokom maja lansirala 8.150 dronova tipa Šahed na ukrajinske gradove i infrastrukturne ciljeve. Ova cifra predstavlja povećanje od 20 odsto u odnosu na april, kada je prethodni rekord iznosio 6.500 letelica. Prosečno je svakog dana ispaljeno oko 260 dronova, a ukrajinska protivvazdušna odbrana uspela je da obori približno 7.500 letelica, dok je oko 8 odsto dronova pogodilo ciljeve i pričinilo materijalnu štetu.

Istovremeno, prema zvaničnim izveštajima Ministarstva odbrane Rusije, ruske snage su u maju presrele 8.973 ukrajinska drona dugog dometa, što je znatno više u poređenju sa martom, kada je oboreno oko 7.500 bespilotnih letelica. Analitičari navode da Kijev sve češće izvodi napade duboko unutar teritorije Ruske Federacije, čime se menja dinamika sukoba i povećava rizik po strateške objekte.

Pored vojnog aspekta, intenziviranje napada dronovima imalo je i značajne posledice po svakodnevni život na Krimu, gde su vlasti uvele ograničenja u snabdevanju gorivom, navodi se u dostupnim izveštajima. Ove mere uvedene su usled poremećaja u lancima snabdevanja i povećane potrošnje uzrokovane aktuelnim napadima.

Zvaničnici su saopštili da se situacija pomno prati i da se preduzimaju mere radi zaštite stanovništva i infrastrukture. “Analiziramo sve elemente novih napada i prilagođavamo odgovore u skladu sa razvojem događaja”, navodi se u zvaničnoj izjavi nadležnih organa.

Nadležne službe nastavljaju sa praćenjem situacije i usklađivanjem mera bezbednosti u pogođenim regionima.

Pročitaj još

U Trendu