Connect with us

Svet

Predsednik Rusije potpisao dekret o olakšanom dobijanju državljanstva za stanovnike Pridnjestrovlja

Novi akt omogućava bržu proceduru za ruske pasoše bez obaveze znanja jezika ili testiranja, saopšteno iz zvaničnih izvora

Published

on

Foto Izvor:

Novi akt omogućava bržu proceduru za ruske pasoše bez obaveze znanja jezika ili testiranja, saopšteno iz zvaničnih izvora

Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je dekret kojim se pojednostavljuje procedura za dobijanje ruskog državljanstva za stanovnike Pridnjestrovlja, regiona na istoku Moldavije pod ruskom kontrolom, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Novim aktom građani više nisu u obavezi da imaju prebivalište u Rusiji, polažu testove iz istorije i građanskog prava ili dokazuju poznavanje ruskog jezika.

Dekret je deo šire strategije Moskve poznate kao “pasportizacija”, kojom se omogućava stanovnicima regiona pod uticajem proruskih snaga da lakše dobiju ruska dokumenta. Proruske vlasti u Pridnjestrovlju, koje kontrolišu ovu teritoriju od devedesetih godina, ranije su tražile veću podršku od Moskve.

Prema rečima pravnice nevladine organizacije, cilj dekreta je da što veći broj stanovnika dobije ruske pasoše, čime se povećava uticaj Rusije u regionu. “Cilj novog dekreta jeste da se što veći broj ljudi pasošizira i da se na njih izvrši pritisak”, izjavila je Natalija Jurlova za jedan nezavisni izvor.

Slične mere Moskva je prethodno uvela i za stanovnike gruzijskih teritorija pod ruskom kontrolom – Abhazije i Južne Osetije, kao i na okupiranim teritorijama Ukrajine, gde je procedura za dobijanje državljanstva produžena na neodređeno vreme.

Prema navodima Centra nacionalnog otpora, ruske vlasti su takođe vršile pritisak na roditelje u okupiranom delu Hersonske oblasti, uslovljavajući dobijanje roditeljskih prava posedovanjem ruskog pasoša.

“Dekret predstavlja nastavak politike proširenja ruskog državljanstva na regionima pod njenom kontrolom”, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Međunarodni aerodrom u Palm Biču dobio ime po Donaldu Trampu

Zvanično preimenovanje sprovedeno u skladu sa smernicama FAA, nova oznaka DJT važi od 18. avgusta

Published

on

By

Zvanično preimenovanje sprovedeno u skladu sa smernicama FAA, nova oznaka DJT važi od 18. avgusta

Međunarodni aerodrom u Palm Biču na Floridi od 9. jula zvanično nosi naziv “Međunarodni aerodrom predsednik Donald Dž. Tramp”, potvrđeno je prema zvaničnim izvorima. Ova promena sprovedena je na osnovu smernica Federalne uprave za vazduhoplovstvo (FAA), a odluka je prethodno ozvaničena potpisom guvernera Floride Rona DeSantisa u martu.

Iako je naziv aerodroma promenjen, putnici će i dalje koristiti postojeću trocifrenu oznaku PBI prilikom rezervacije letova. Nova oznaka DJT biće zvanično uvedena od 18. avgusta, kako bi svi tehnički sistemi imali dovoljno vremena za prilagođavanje. Tokom ovog prelaznog perioda, FAA, Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva (ICAO), piloti i kontrolori letenja koristiće novu oznaku, dok će putnici u rezervacionim sistemima još neko vreme viđati staru oznaku.

Analitičar avio-industrije Henri Harteveldt iz kompanije za istraživanje avio-tržišta izjavio je da su avio-kompanije već izvršile potrebna tehnička prilagođavanja svojih rezervacionih sistema. “Sistematska promena oznake zahteva koordinaciju između svih učesnika u avio-saobraćaju”, naveo je Harteveldt.

Preimenovanje aerodroma deo je šireg procesa u kome lokalne i savezne institucije usklađuju nazive javnih objekata sa važećim propisima i odlukama vlasti. Primena nove oznake biće praćena dodatnim tehničkim proverama, kako bi se obezbedila bezbednost i kontinuitet u avio-saobraćaju.

Pročitaj još

Svet

CEO SVET PRIČA O OVOM SNIMKU: Susret Emanuela Makrona i Emine Erdogan na NATO samitu izazvao reakcije zbog načina pozdrava (VIDEO)

diplomatski susret privukao pažnju javnosti, stručnjak ukazuje na ulogu kulturnih običaja

Published

on

By

Diplomatski susret privukao pažnju javnosti, stručnjak ukazuje na ulogu kulturnih običaja

Na nedavnom NATO samitu, prilikom zvaničnog dočeka lidera, francuski predsednik Emanuel Makron pokušao je da poljubi ruku Emine Erdogan, supruge predsednika Turske. Do susreta je došlo tokom protokolarnog pozdravljanja, a trenutak su zabeležile kamere. Emine Erdogan je u tom trenutku povukla ruku, što je izazvalo brojne komentare i analize na društvenim mrežama, a događaj je ubrzo postao predmet javne rasprave.

Prema dostupnim snimcima, Makron je, u želji da iskaže poštovanje, napravio gest koji je u nekim evropskim državama deo diplomatskog bontona. Međutim, Emine Erdogan je povukla ruku, čime je izbegla poljubac. Ovaj čin je izazvao različite interpretacije, a deo javnosti ga je protumačio kao mogući diplomatski nesporazum.

https://www.instagram.com/reels/DagJ7c3s_nk/

Stručnjak za govor tela i protokol, čije je mišljenje preneto u javnosti, istakao je da razlog za ovakvu reakciju može biti različito tumačenje kulturnih običaja između evropskih i turskih predstavnika. U pojedinim kulturama, kao što je turska, ovakav gest nije uobičajen u zvaničnim prilikama, posebno u odnosu na žene na visokim državnim funkcijama ili članove porodica državnika.

Zvaničnici nisu izdali zvanično saopštenje povodom ovog događaja, ali incident nije doveo do daljih nesporazuma na samitu. Događaj je ostao u fokusu javnosti zbog simbolike gestova na međunarodnim skupovima i često različitih protokolarnih normi među državama.

“Razlike u kulturnim običajima mogu dovesti do nesporazuma čak i na najvišem nivou diplomatije”, navodi stručnjak za protokol u izjavi.

Pročitaj još

Svet

Sudija u Njujorku naložio Gautamu Adaniju da odgovori na pitanja o mogućim dogovorima

Federalni sud u Bruklinu zatražio objašnjenje od indijskog biznismena u vezi sa odlukom o obustavi optužnice, rok do 15. jula

Published

on

By

Federalni sud u Bruklinu zatražio objašnjenje od indijskog biznismena u vezi sa odlukom o obustavi optužnice, rok do 15. jula

Američki federalni sudija u Bruklinu naložio je indijskom biznismenu Gautamu Adaniju da do 15. jula odgovori na pitanja u vezi sa mogućim dogovorima u kontekstu odluke Ministarstva pravde SAD da povuče krivične optužbe za navodnu korupciju i prevaru. Sudija Nikolas G. Garaufis zatražio je od Adanija da iznese da li je upoznat sa bilo kakvim obećanjem, ponudom, zahtevom, dogovorom ili prihvatanjem bilo čega što bi se odnosilo na povlačenje optužnice, kao i da li zna za bilo kakav dogovor o razmeni nečega za tu odluku.

Ova sudska odluka usledila je nakon što su politički postavljeni zvaničnici Ministarstva pravde predložili povlačenje svih optužbi protiv Adanija i drugih rukovodilaca, koji su bili osumnjičeni za navodnu isplatu više od 250 miliona dolara indijskim zvaničnicima radi dobijanja ugovora za snabdevanje energijom iz solarnih izvora. Dva karijerna tužioca povukla su se iz ovog slučaja nakon podnošenja predloga za obustavu, dok su kao potpisnici predloga ostali samo politički postavljeni zvaničnici, uključujući američkog tužioca za Istočni distrikt Njujorka i Trenta Mekotera, glavnog zamenika pomoćnika državnog tužioca.

Sudija Garaufis je u podnesku naveo da želi jasne odgovore od Adanija o tome da li je bilo ikakve razmene ili dogovora vezanih za povlačenje optužnice. Iz Ministarstva pravde nisu objavljeni dodatni komentari povodom odluke suda, a prema dostupnim informacijama, predmet protiv Adanija i drugih nije nastavljen nakon podnošenja predloga za obustavu postupka.

Odluka da se optužbe povuku izazvala je pažnju pravosudnih krugova, a sudija je izrazio potrebu za dodatnim razjašnjenjem okolnosti. Slučaj je uključivao navode o obimnoj šemi podmićivanja sa ciljem dobijanja državnih ugovora u Indiji. Istraga i sudski postupak su vođeni u okviru američkog pravosudnog sistema, a prema izveštajima sa lica mesta, međunarodna pažnja za slučaj ostaje značajna.

Nije objavljeno da li je Adani ili njegovi pravni zastupnici dostavili odgovor sudu do sada. Slučaj je u fokusu zbog specifičnih okolnosti pod kojima je optužnica povučena i zahteva za transparentnošću u radu pravosudnih organa.

Pročitaj još

U Trendu