Connect with us

Svet

Posmrtni ostaci američkog mornara iz Drugog svetskog rata identifikovani posle više od osam decenija

Američke vojne vlasti potvrdile identitet mornara stradalog 1944. kod Vanuatua, istraga trajala decenijama

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Roman biernacki

Američke vojne vlasti potvrdile identitet mornara stradalog 1944. kod Vanuatua, istraga trajala decenijama

Američka vojska saopštila je da su posmrtni ostaci mornara američke mornarice, koji je stradao tokom Drugog svetskog rata, identifikovani više od 80 godina nakon pada aviona u blizini današnje Republike Vanuatu. Zvanično je potvrđeno da se radi o Robertu L. Cyr-u mlađem, radio-operateru u mornaričkoj avijaciji, koji je imao 19 godina u trenutku nesreće.

Prema informacijama iz saopštenja američke Agencije za identifikaciju zarobljenih i nestalih u ratu, Cyr se priključio mornarici sa 17 godina i služio kao radio-operater na patrolnim letovima u Pacifiku tokom 1943. i 1944. godine. Tokom odsustva iz službe, izjavio je lokalnim novinama da je preleteo oko 112.000 milja iznad borbenih zona na južnom Pacifiku, uključujući i područje Solomonovih ostrva.

Cyr je tada opisao zadatke svoje posade kao izviđanje položaja protivničkih snaga, kao i učestvovanje u spasilačkim misijama za pilote čiji su avioni oboreni. Prema njegovim rečima, lokalno stanovništvo je povremeno pomagalo u skrivanju američkih vojnika i pilota.

Dana 22. januara 1944. godine, Cyr i još osam članova posade nalazili su se u amfibijskom avionu tipa PBY-5 Catalina, pripadnici Patrolne eskadrile 91. Avion se srušio prilikom poletanja kod obale ostrva koje danas pripada Republici Vanuatu, u južnom delu Tihog okeana. U nesreći je poginulo više članova posade, prema zvaničnom izveštaju.

Posmrtni ostaci pronađeni su tokom kasnijih godina, ali su zvanično identifikovani tek sada, nakon sprovedene forenzičke analize i poređenja DNK uzoraka. Američke vojne vlasti saopštile su da je proces identifikacije bio dugotrajan zbog nedostatka tehničkih mogućnosti i kompleksnih uslova na terenu.

Ova identifikacija deo je šireg napora američkih vojnih institucija da pronađu i identifikuju nestale pripadnike vojske iz prethodnih sukoba. Prema navodima iz zvaničnih saopštenja, porodici će biti omogućeno da sahrani posmrtne ostatke prema njihovim željama.

Pad aviona kod Vanuatua predstavlja jednu od brojnih nesreća sa gubicima u američkoj avijaciji tokom borbenih operacija u Pacifiku. Tokom Drugog svetskog rata, patrolni letovi iznad Tihog okeana bili su ključni za izviđanje, podršku savezničkim trupama i spasavanje oborenih pilota.

Američke vojne vlasti nastavljaju sa naporima da pronađu i identifikuju nestale vojnike iz prošlih konflikata, uz korišćenje savremenih forenzičkih metoda i međunarodnu saradnju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predsednik SAD dodelio Medalju časti trojici veterana iz Vijetnama i Avganistana

Ceremonija u Beloj kući održana uz prisustvo visokih zvaničnika, priznanja uručena za vojnu službu tokom ratova

Published

on

By

Ceremonija u Beloj kući održana uz prisustvo visokih zvaničnika, priznanja uručena za vojnu službu tokom ratova

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država dodelio je Medalju časti dvojici veterana iz Vijetnamskog rata i jednom veteranu iz Avganistanskog rata tokom zvanične ceremonije u Beloj kući, održane 18. juna 2026. godine u Vašingtonu. Ova priznanja predstavljaju najviše vojno odlikovanje u SAD i dodeljuju se za izuzetnu hrabrost i požrtvovanost tokom službe.

Na događaju su prisustvovali visoki funkcioneri, uključujući ministra odbrane SAD Pita Hegseta, ambasadora SAD pri Ujedinjenim nacijama Majka Volca i senatora iz Južne Karoline Lindzija Grejema. Medalje su uručene penzionisanom majoru Marinskog korpusa Džejmsu Kepersu mlađem, penzionisanom majoru Kopnene vojske Nikolasu Dokeriju i pukovniku Marinskog korpusa Džonu V. Ripliu, koji je preminuo 2008. godine.

Džejms Kepers mlađi, star 88 godina, bio je deo četvorodnevne izviđačke misije u Vijetnamu tokom marta i aprila 1967. godine, navodi se u saopštenju Bele kuće. Tokom poslednjeg dana misije, jedinica kojoj je pripadao naišla je na zasedu i bila izložena intenzivnoj vatri, a Kepers je tom prilikom zadobio višestruke povrede. Zvaničnici su opisali njegov doprinos kao izuzetno značajan za bezbednost i opstanak pripadnika njegove jedinice.

Pored Kepersa, priznanje je posthumno uručeno i Džonu V. Ripliu, koji je služio u Marinskom korpusu tokom Vijetnamskog rata. Medalja je primljena od strane porodice preminulog oficira.

Nikolas Dokeri, penzionisani major Kopnene vojske SAD, odlikovan je za učešće u operacijama tokom Avganistanskog rata. Zvanične informacije sa ceremonije navode da su svi nagrađeni pokazali izuzetnu hrabrost i posvećenost u izvršavanju vojnih zadataka u složenim borbenim okolnostima.

Medalja časti je tradicionalno dodeljivana pripadnicima oružanih snaga koji su pokazali izuzetnu hrabrost, a sama procedura dodele uključuje višestepeno razmatranje i potvrdu vojnih i civilnih organa. Ova priznanja predstavljaju deo kontinuirane prakse odavanja počasti veteranima ratova u kojima su Sjedinjene Američke Države učestvovale tokom poslednjih decenija.

Pročitaj još

Svet

Tramp izneo nove stavove o ciljevima SAD prema Iranu posle sukoba

Američki predsednik najavio promene u pristupu prema Iranu, memorandum o prekidu vatre potpisan, dalji pregovori najavljeni

Published

on

By

Američki predsednik najavio promene u pristupu prema Iranu, memorandum o prekidu vatre potpisan, dalji pregovori najavljeni

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izneo je revidirane ciljeve američke politike prema Iranu, nekoliko meseci nakon početka sukoba, saopšteno je tokom sastanka na samitu G7 u Francuskoj 18. juna 2026. godine. Tramp je ranije, neposredno posle pokretanja američke vojne operacije protiv Irana u februaru, naveo da su ciljevi Vašingtona uništavanje iranskih raketnih kapaciteta, sprečavanje obnove nuklearnog programa i omogućavanje promena unutar iranske vlasti.

Međutim, prema poslednjim izjavama, američka administracija je ublažila deo tih zahteva. Tramp je poručio da Sjedinjene Države više ne insistiraju na potpunom uklanjanju svih balističkih raketa iz Irana, kao ni na brzom povraćaju zaliha visoko obogaćenog uranijuma. Takođe, predsednik je izjavio da nije cilj „promena režima” u Iranu, već da budući pregovori treba da reše preostala sporna pitanja.

Ove promene dolaze nakon što su SAD i Iran potpisali memorandum o produženju prekida vatre i pokretanju novih razgovora o iranskom nuklearnom programu. Memorandum ostavlja ključne detalje o budućnosti iranskog nuklearnog programa za naredne pregovore, koji su predviđeni da traju još 60 dana.

Tramp je tokom samita pohvalio trenutne iranske lidere, ocenivši ih kao racionalne i otvorene za dijalog. „Saradnja sa njima je bila moguća, pokazali su snagu i racionalnost, za razliku od nekih prethodnih lidera koji su poginuli tokom sukoba“, izjavio je Tramp. On je dodao da su novi razgovori usmereni na stabilizaciju regiona i smanjenje napetosti.

Administracija SAD ističe da je trenutni prioritet nastavak diplomatskih napora i nastavak razgovora o nuklearnim i bezbednosnim pitanjima. Detalji o obimu iranskih raketnih sistema i nuklearnog materijala biće predmet daljih pregovora, navodi se u saopštenju Bele kuće.

Iranska strana za sada nije zvanično komentarisala nove američke stavove, dok međunarodni posmatrači ocenjuju da aktuelni dogovor pruža osnovu za moguću stabilizaciju odnosa i smanjenje rizika od novih sukoba.

Sukobi između SAD i Irana eskalirali su krajem februara ove godine, nakon čega je uveden prekid vatre uz međunarodno posredovanje. Nastavak pregovora o ključnim bezbednosnim i nuklearnim pitanjima najavljen je u narednim nedeljama.

Pročitaj još

Svet

Ministarstvo pravde SAD: Države nisu obavezne da obezbede zajedničku negu osobama sa invaliditetom

Novo pravno mišljenje Ministarstva pravde promenilo je dosadašnju interpretaciju obaveza država prema osobama sa invaliditetom, što su potvrdili pravni eksperti

Published

on

By

Novo pravno mišljenje Ministarstva pravde promenilo je dosadašnju interpretaciju obaveza država prema osobama sa invaliditetom, što su potvrdili pravni eksperti

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo je novo pravno mišljenje u četvrtak, prema kojem savezne države nisu zakonski obavezne da osobama sa mentalnim, fizičkim ili intelektualnim invaliditetom pružaju negu u zajednici ili u kućnim uslovima. Ovu informaciju su saopštili pravni eksperti i zvaničnici ministarstva.

Mišljenje Kancelarije za pravna pitanja (OLC), koje je potpisala zamenica pomoćnika državnog tužioca Lanora Petit, objavljeno je na zvaničnom sajtu Ministarstva pravde. U dokumentu se navodi da postojeća zakonska regulativa ne obavezuje države da integrišu osobe sa invaliditetom sa svojim vršnjacima kroz usluge u zajednici, što, prema mišljenju stručnjaka, odstupa od prethodnih pravnih presedana u Sjedinjenim Državama.

Ova reinterpretacija odnosi se na poznat slučaj Vrhovnog suda iz 1999. godine, poznat kao ‘Olmstead protiv LC’, koji je do sada bio osnova za prava osoba sa invaliditetom u SAD. Tom presudom je utvrđeno da osobe sa invaliditetom imaju pravo da primaju usluge u zajednici, a ne isključivo u ustanovama.

Alison Barkoff, bivša pravnica Ministarstva pravde i sadašnja profesorka na Univerzitetu Džordž Vašington, izjavila je da je suština presude bila omogućavanje osobama sa invaliditetom da ostanu deo svojih porodica i zajednica, što je, prema njenim rečima, sada dovedeno u pitanje novim tumačenjem OLC-a.

U slučaju ‘Olmstead’, tužbu su podnele dve žene sa mentalnim i intelektualnim invaliditetom koje su bile više puta institucionalizovane u ustanovama u Džordžiji jer nisu imale pristup podršci za samostalan život kod kuće. Vrhovni sud tada je zaključio da je država prekršila njihova prava garantovana federalnim zakonima.

Novo mišljenje Ministarstva pravde izazvalo je reakcije pravnih stručnjaka i civilnih organizacija, koji ocenjuju da bi ova promena mogla dovesti do povećanog broja institucionalizovanih osoba sa invaliditetom. Kancelarija za pravna pitanja navodi, međutim, da njihovo mišljenje predstavlja tumačenje postojećeg zakona, a ne izmenu zakonskih normi.

Prema rečima stručnjaka, posledice ovog mišljenja mogle bi biti široke, ali se očekuje da će buduće sudske odluke uticati na to kako će države primenjivati ovu interpretaciju u praksi. Povodom ovog pravnog mišljenja, nisu saopštene nove preporuke za države ili promene u trenutnim pravilima finansiranja usluga za osobe sa invaliditetom.

Pročitaj još

U Trendu