Connect with us

Svet

Porast broja turista izaziva promene u popularnim destinacijama širom sveta

Stručnjaci ističu ekonomski značaj turizma, dok lokalne zajednice prijavljuju promene u svakodnevnom životu

Published

on

pexels-photo-12853051

Stručnjaci ističu ekonomski značaj turizma, dok lokalne zajednice prijavljuju promene u svakodnevnom životu

Rast broja turista u poznatim svetskim destinacijama poslednjih godina doveo je do izraženih promena u svakodnevnom životu lokalnih stanovnika, saopštili su stručnjaci za turizam. Prema izveštajima sa terena, veliki priliv turista utiče na infrastrukturu i način funkcionisanja gradova, dok pojedini stanovnici izražavaju zabrinutost zbog promena u lokalnim zajednicama.

Paige McClanahan, novinarka iz Pariza koja se bavi pitanjima turizma, izjavila je da povećanje broja turista može izazvati situaciju u kojoj se prioriteti lokalnih usluga premeštaju sa stanovnika na posetioce. “Gde vidimo da četvrti počinju da služe turistima više nego rezidentima, tu nastaju prvi problemi”, navela je McClanahan. Kao primer navodi proteste protiv turizma u pojedinim gradovima, uključujući Barselonu.

Prema rečima McClanahan, turizam je značajan ekonomski faktor i čini oko 10% globalne ekonomije, kao i da je svaka deseta osoba na svetu zaposlena u sektoru turizma. “Turizam je ogroman ekonomski pokretač”, navodi ona, ističući uticaj ovog sektora na zapošljavanje i razvoj.

U svojoj knjizi, McClanahan opisuje kako su vodiči, pristupačne avionske karte i društvene mreže doprineli naglom porastu broja putovanja. Podaci pokazuju da je 1950. godine zabeleženo 25 miliona međunarodnih turističkih dolazaka, dok ih je danas više od 1,5 milijardi širom sveta.

Jedna od najposećenijih destinacija je Luvr u Parizu, koji se smatra najposećenijim muzejom na svetu. Prema McClanahan, ovaj muzej simbolizuje pritiske koji proističu iz velikog broja posetilaca, što se ogleda i u svakodnevnim gužvama i produženim redovima. U junu 2025. godine, zaposleni u Luvru stupili su u štrajk iz razloga povezanih sa uslovima rada i brojem turista, što je privremeno dovelo do zatvaranja muzeja.

Stručnjaci ističu da uprkos ekonomskoj koristi, preveliki broj posetilaca može izazvati reakciju lokalnog stanovništva i promene u tradicionalnom načinu života. U nekim slučajevima, lokalne zajednice su organizovale proteste kako bi izrazile zabrinutost zbog uticaja turizma na infrastrukturu i resurse.

Analitičari zaključuju da će dalji razvoj turizma zahtevati uravnotežen pristup koji podrazumeva očuvanje lokalnih zajednica, dok se istovremeno omogućuje ekonomski rast kroz dolazak posetilaca. Detaljna politika i održivo upravljanje smatraju se ključnim izazovima za budućnost svetskog turizma.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Senat SAD usvojio rezoluciju o obustavi plata senatorima tokom zatvaranja vlade

Prema zvaničnom saopštenju, mere će se primenjivati nakon izbora u novembru, a isplate će biti odložene do okončanja zatvaranja

Published

on

By

Prema zvaničnom saopštenju, mere će se primenjivati nakon izbora u novembru, a isplate će biti odložene do okončanja zatvaranja

Senat Sjedinjenih Američkih Država usvojio je 14. maja 2026. godine rezoluciju kojom se predviđa obustavljanje isplate plata senatorima tokom perioda kada dolazi do prekida finansiranja saveznih agencija. Prema zvaničnim navodima, odluka dolazi nakon dva nedavna i dugotrajna zatvaranja vlade, koja su uticala na zaposlene u federalnim službama.

Rezoluciju je predložio senator iz Luizijane, Džon Kenedi. Prema njenim odredbama, sekretar Senata je ovlašćen da tokom svakog perioda u kojem federalne agencije ili ministarstva nemaju obezbeđena sredstva, privremeno obustavi isplatu plata senatorima. Nakon završetka zatvaranja, izostale isplate biće nadoknađene.

Ova mera je usvojena jednoglasno, a prethodno je 99 senatora glasalo za njeno pokretanje. U obrazloženju predloga, Kenedi je naveo da je cilj rezolucije „zajednička žrtva“, ističući da i zaposleni u federalnim agencijama tokom zatvaranja ne primaju platu.

Prema ranijim izveštajima, prošle godine je došlo do zatvaranja vlade koje je trajalo 43 dana, tokom kojeg je deo zaposlenih ostao bez redovne isplate. U narednim mesecima, zbog neslaganja u Kongresu oko reformi imigracionih agencija, došlo je do novog zatvaranja, ovog puta u sektoru za unutrašnju bezbednost, koje je trajalo 76 dana.

Tokom izlaganja, Kenedi je na sednici Senata izjavio da učestala zatvaranja vlade predstavljaju problem koji treba rešiti. On je naglasio da „zatvaranje vlade ne bi trebalo da bude uobičajeno rešenje za političke nesuglasice“.

Usvojena rezolucija odnosi se isključivo na članove Senata i stupa na snagu nakon izbora u novembru. Kenedi je izneo stav da bi želeo da mera odmah bude primenjena, ali je naveo da Ustav, odnosno 27. amandman, onemogućava trenutno stupanje na snagu.

Ovakve mere su deo šireg odgovora na posledice koje zatvaranja vlade ostavljaju na zaposlene u državnim strukturama, a Senat je ovim potezom pokušao da uspostavi princip jednakog tretmana za sve koji su pogođeni prekidima finansiranja. Nema informacija da je slična rezolucija razmatrana u Predstavničkom domu.

Pročitaj još

Svet

Osuđenik pogubljen u Oklahomi zbog ubistva bivše partnerke i njenog deteta

Zatvorske vlasti potvrdile izvršenje smrtne kazne; slučaj iz 2007. godine ponovo u fokusu

Published

on

By

Zatvorske vlasti potvrdile izvršenje smrtne kazne; slučaj iz 2007. godine ponovo u fokusu

Zatvorske vlasti u američkoj saveznoj državi Oklahoma saopštile su da je u četvrtak ujutru pogubljen muškarac osuđen za ubistvo bivše partnerke i njenog deteta pre skoro dve decenije. Pogubljenje je izvršeno u Državnom zatvoru u Mekalesteru, a smrt osuđenika zvanično je potvrđena u 10:12 časova, navodi se u saopštenju nadležnih institucija.

Raymond Johnson, star 52 godine, osuđen je na smrtnu kaznu zbog događaja iz juna 2007. godine, kada su život izgubile 24-godišnja Brooke Whitaker i njena sedmomesečna ćerka Kya. Prema navodima tužilaštva iz dokumenata korišćenih tokom procesa za pomilovanje u aprilu, između Johnsona i Whitaker je došlo do sukoba u njenoj kući u Talsi, nakon čega je usledilo fizičko nasilje.

Tužilaštvo je navelo da je Whitaker pretrpela više udaraca po glavi, što je dovelo do preloma lobanje i velikog broja posekotina na licu i temenu. U zvaničnim izveštajima se navodi da je ona bila pri svesti i tražila pomoć, kao i da je apelovala na Johnsona da pozove hitnu službu i dozvoli njenoj majci da preuzme dete. Whitaker je, prema tužilaštvu, imala još troje dece.

Prema izjavama zvaničnih predstavnika Okružnog tužilaštva i Generalnog tužilaštva Oklahome, Johnson je potom iz pomoćnog objekta doneo kanister sa benzinom, polio Whitaker i kuću, zapalio peškir i bacio ga na Whitaker, nakon čega je napustio mesto događaja. Whitaker je, navodi tužilaštvo, preminula od posledica povreda glave i udisanja dima, dok je dete nastradalo usled teških opekotina.

Generalni tužilac Oklahome, Gentner Drummond, izjavio je nakon pogubljenja da je slučaj zatvoren i zahvalio službama koje su učestvovale u sprovođenju postupka.

Prema podacima nadležnih, Johnson je bio jedanaesta osoba pogubljena u Sjedinjenim Američkim Državama od početka godine, a druga u Oklahomi. U februaru je u istoj saveznoj državi pogubljen još jedan osuđenik, Kendrick Simpson, dok je Florida od januara sprovela pet izvršenja smrtne kazne, što je najviše među američkim saveznim državama u ovom periodu.

Johnsonovi advokati nisu podnosili poslednje žalbe pred Vrhovnim sudom Sjedinjenih Država kako bi pokušali da odlože izvršenje kazne.

Ovo pogubljenje ponovo je otvorilo pitanja o primeni smrtne kazne u Sjedinjenim Državama, kao i o zakonodavnim okvirima u pojedinim državama. Zvaničnici su naveli da su svi postupci sprovedeni u skladu sa važećim zakonima i procedurama.

Pročitaj još

Svet

SZO procenjuje da je kovid 19 odneo više od 22 miliona života širom sveta

Svetska zdravstvena organizacija objavila revidirane podatke, broj smrtnih slučajeva tri puta veći od zvanično prijavljenih

Published

on

By

Svetska zdravstvena organizacija objavila revidirane podatke, broj smrtnih slučajeva tri puta veći od zvanično prijavljenih

Pandemija kovida 19 odnela je oko 22,1 milion života širom sveta u periodu od 2020. do 2023. godine, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u najnovijem godišnjem izveštaju. Ova revidirana procena višestruko premašuje ranije prijavljeni broj od oko sedam miliona smrtnih slučajeva povezanih sa ovim virusom.

Prema izveštaju SZO, ukupan broj uključuje ne samo direktne smrti od posledica infekcije korona virusom, već i smrtne slučajeve nastale zbog opterećenosti zdravstvenih sistema i šire društvene i ekonomske posledice pandemije. Najteža godina bila je 2021, kada je zabeleženo do 10,4 miliona dodatnih smrtnih slučajeva.

U izveštaju se ističu i dugoročne posledice pandemije, među kojima je i značajan pad globalnog očekivanog trajanja života – sa 73 godine u 2019. na 71 godinu u 2021, što je povratak na nivoe iz prethodne decenije. SZO upozorava na nedovoljno prikupljanje podataka o smrtnosti u mnogim državama, što otežava precizno praćenje zdravstvenih trendova.

Istovremeno, zabeležen je napredak u pojedinim oblastima, kao što su smanjenje novih HIV infekcija i pad potrošnje alkohola i duvana u brojnim zemljama. Između 2015. i 2024. godine, 961 milion ljudi dobio je pristup vodi za piće, 1,2 milijarde sanitarnim uslovima, 1,6 milijardi osnovnim higijenskim merama, a 1,4 milijarde bezbednim metodama kuvanja.

Međutim, i dalje postoje ozbiljni globalni izazovi. Broj slučajeva malarije porastao je za 8,5 odsto, a anemija i dalje pogađa skoro jednu od tri žene u reproduktivnom dobu. Rodno zasnovano nasilje pogađa jednu od četiri žene u svetu, dok je gojaznost kod dece mlađe od pet godina prisutna kod 5,5 miliona dece u 2024. godini.

„Izveštaj pokazuje istovremeno napredak i nejednakost“, izjavio je direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus, pozivajući zemlje da ojačaju zdravstvene sisteme i unaprede prikupljanje podataka.

Pročitaj još

U Trendu