Connect with us

Svet

Nosač aviona SAD stigao na Bliski istok, produžen prekid vatre između Izraela i Libana

Američki državni sekretar potvrdio dogovor, izraelski ambasador upozorava na nestabilnost situacije

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Američki državni sekretar potvrdio dogovor, izraelski ambasador upozorava na nestabilnost situacije

Američki nosač aviona USS George H.W. Bush stigao je na Bliski istok, čime je postao treći nosač aviona Sjedinjenih Američkih Država u regionu tokom trenutnog primirja u sukobu između Irana i Izraela. Brod se sada nalazi u oblasti odgovornosti američke Centralne komande, dok su druga dva nosača, USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, raspoređeni u Arapskom i Crvenom moru.

Prema zvaničnim izvorima, prekid vatre između Izraela i Libana produžen je za još tri nedelje nakon pregovora održanih u Beloj kući. Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je posredovanje predsednika Sjedinjenih Država bilo ključno za postizanje novog dogovora, izražavajući optimizam u pogledu izgleda za mir u regionu. Rubio je istakao da su i Izrael i Liban žrtve aktivnosti Hezbolaha, a da narod Libana zaslužuje mir i prosperitet.

Ipak, uprkos dogovoru, tenzije su i dalje prisutne. Tokom diplomatskih razgovora, došlo je do razmene vatre između Hezbolaha i Izraela. Hezbolah je, prema lokalnim medijima, ispalio rakete na sever Izraela, dok je izraelska vojska saopštila da je presrela nekoliko projektila ispaljenih iz Libana.

Izraelski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Deni Danon izjavio je da produženi prekid vatre “nije 100 odsto” siguran i izrazio sumnju u sposobnost libanske vlade da sprovede primirje, posebno u južnom Libanu, gde je uticaj Hezbolaha jak. “Libanska vlada nema kontrolu nad Hezbolahom, a Hezbolah pokušava da sabotira prekid vatre. Mi, kao Izrael, moramo da odgovorimo na svaku pretnju”, rekao je Danon u izjavi za medije.

Odluka o slanju dodatnog američkog nosača aviona dolazi u trenutku kada region ostaje nestabilan, a prekid vatre zavisi od mogućnosti da se održi mir na terenu. Razgovori i dalje traju, a situacija se pažljivo prati od strane međunarodnih aktera.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Tornado pogodio Enid u Oklahomi, oštećene kuće i zatvorena vojna baza

Nacionalna meteorološka služba potvrdila prolazak tornada, prijavljena materijalna šteta, povređeni bez težih posledica

Published

on

By

Nacionalna meteorološka služba potvrdila prolazak tornada, prijavljena materijalna šteta, povređeni bez težih posledica

Jaki tornado pogodio je grad Enid u saveznoj državi Oklahoma 23. aprila 2026. godine, prouzrokujući značajnu materijalnu štetu na stambenim objektima i infrastrukturi, saopštila je Nacionalna meteorološka služba. Prema informacijama lokalnih vlasti, tornado je tokom večeri prošao kroz delove grada sa oko 50.000 stanovnika, pri čemu su oštećeni krovovi, uništene pojedine kuće i oboreni stubovi električne energije.

Zvaničnici okruga Garfild potvrdili su da, prema prvim izveštajima, nije bilo smrtnih slučajeva, dok su zabeleđene samo lakše povrede. Predstavnici šerifove kancelarije naveli su da su nadležne službe išle od vrata do vrata u pogođenim kvartovima radi provere stanja i pružanja pomoći građanima.

Portparol policijske uprave Enida, Cass Rains, izjavio je da su zabeleženi rani izveštaji o osobama koje su ostale zarobljene u svojim domovima, kao i o većoj materijalnoj šteti. Kancelarija za vanredne situacije Oklahome potvrdila je da je nekoliko kuća uništeno tokom prolaska tornada.

Vance vojna baza, koja se nalazi u Enidu, saopštila je na društvenim mrežama da je zatvorena do daljeg zbog radova na obnovi napajanja električnom energijom i vodosnabdevanja. U obaveštenju baze navedeno je da je samo neophodno osoblje za održavanje kritičnih operacija i infrastrukture dužno da se javi na dužnost, dok su ostali zaposleni upućeni da prate zvanične komunikacione kanale za informacije o povratku na posao. Zvaničnici baze ranije su naveli da se sprovodi provera bezbednosti i prisutnosti osoblja.

Guverner Oklahome, Kevin Stitt, oglasio se na društvenim mrežama i izrazio podršku pogođenoj zajednici, navodeći da su posledice tornada značajne.

Lokalne vlasti nastavljaju procenu štete i pružanje pomoći stanovništvu, dok se zvaničnici pripremaju za obnovu komunalne infrastrukture. Više informacija biće dostupno nakon završetka svih provera i evaluacija na terenu.

Pročitaj još

Svet

Evropski lideri i predsednik Ukrajine održali trilateralni sastanak u Nikoziji

Predstavnici Evropskog saveta, Evropske komisije i Ukrajine razgovarali o finansijskoj i političkoj podršci Ukrajini

Published

on

By

Predstavnici Evropskog saveta, Evropske komisije i Ukrajine razgovarali o finansijskoj i političkoj podršci Ukrajini

Dana 23.04.2024, u Nikoziji na Kipru, održan je trilateralni sastanak predsednika Evropskog saveta Antonija Koste, predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, neposredno pre neformalnog sastanka lidera Evropske unije. Prema zvaničnom saopštenju, lideri su pozdravili usvajanje finansijskog paketa za Ukrajinu vrednog 90 milijardi evra za 2026. i 2027. godinu, kojim će se omogućiti da Ukrajina zadovolji svoje budžetske i odbrambene potrebe. Prva isplata očekuje se u drugom kvartalu, a lideri su pozvali i druge zemlje da doprinesu premošćavanju preostalih finansijskih praznina.

Na sastanku je istaknuta važnost usvajanja 20. paketa sankcija protiv Rusije, usmerenih na smanjenje ruskih prihoda od energije, ograničavanje bankarskog sistema i suzbijanje operacija “flote u senci”. Lideri su naglasili potrebu za nastavkom međunarodnog pritiska na Rusiju radi obustavljanja agresije i pokretanja pregovora ka mirnom rešenju.

Sagovornici su istakli značajan napredak Ukrajine u procesu pristupanja Evropskoj uniji i pozvali na otvaranje pregovaračkih klastera bez odlaganja. Pozdravljeno je i usvajanje novih zakona u ukrajinskom parlamentu, što će omogućiti dalja sredstva iz Instrumenta za Ukrajinu, a reformski napredak pod teškim okolnostima ocenjen je kao posebno važan.

Evropski zvaničnici i predsednik Ukrajine istakli su posvećenost podršci Ukrajini u obnovi i jačanju energetske infrastrukture, posebno pred narednu zimu. Povodom 40. godišnjice černobiljske katastrofe, podsetili su na značaj nuklearne bezbednosti u Evropi i pozvali na prekid napada i okupacije nuklearnih objekata u Ukrajini.

Na kraju, lideri su pozdravili najavu sastanka na visokom nivou Međunarodne koalicije za povratak ukrajinske dece, koji će se održati 11.05.2024. u Briselu, uz zajedničko domaćinstvo EU, Ukrajine i Kanade.

Pročitaj još

Svet

Savet Evropske unije usvojio zakon o zajmu od 90 milijardi evra za Ukrajinu

Zajam biće operativan od 2026. godine, a sredstva će biti strogo uslovljena napretkom Ukrajine u reformama

Published

on

By

Zajam biće operativan od 2026. godine, a sredstva će biti strogo uslovljena napretkom Ukrajine u reformama

Savet Evropske unije usvojio je danas poslednji ključni zakonski akt kojim se omogućava aktivacija zajma od 90 milijardi evra za podršku Ukrajini. Ova odluka doneta je nakon što je paket prvobitno dogovoren na sastanku Evropskog saveta u decembru 2025. godine. Prema zvaničnim saopštenjima, prva sredstva biće isplaćena tokom drugog kvartala 2026. godine.

Ukupno 90 milijardi evra namenjeno je pokrivanju najhitnijih budžetskih potreba Ukrajine, kao i jačanju odbrambenih industrijskih kapaciteta te zemlje u periodu 2026–2027. godine. Sredstva će biti obezbeđena kroz zaduživanje Evropske unije na tržištu kapitala, pri čemu je planirano da otplata bude izvršena iz budućih reparacija koje Rusija duguje Ukrajini.

Od ukupne sume, 30 milijardi evra biće usmereno na makroekonomsku podršku, dok je 60 milijardi evra predviđeno za razvoj odbrambene industrije. Ukrajina će moći da koristi sredstva za nabavku vojne opreme od domaćih i evropskih proizvođača, kao i iz zemalja EFTA-EEA i određenih trećih zemalja koje ispunjavaju potrebne bezbednosne standarde.

Isplata sredstava biće strogo uslovljena napretkom Ukrajine u ključnim reformama, uključujući vladavinu prava i borbu protiv korupcije. Zakonodavni okvir usvojen je kroz proceduru pojačane saradnje u kojoj učestvuju 24 države članice EU, čime je omogućeno sprovođenje pomoći uprkos političkim izazovima unutar Unije.

Ministar finansija Kipra Makis Keravnos izjavio je da su ovim aktom zaokruženi svi elementi potrebni za početak isplata i naglasio nepokolebljivu podršku Evropske unije suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Ova finansijska pomoć predstavlja dopunu postojećem „Instrumentu za Ukrajinu“, obezbeđujući stabilno finansiranje države u naredne dve godine.

Pročitaj još

U Trendu