Connect with us

Domaće

Mera invest duguje 1,1 milijardu dinara, blokada traje 1.827 dana

Trideset firmi duguje više od 100 miliona dinara, dok je ukupno 224 preduzeća na listi poreskih dužnika

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Nataliya vaitkevich

Trideset firmi duguje više od 100 miliona dinara, dok je ukupno 224 preduzeća na listi poreskih dužnika

Poreska uprava Srbije objavila je ažuriranu listu najvećih poreskih dužnika, na kojoj se među aktivnim preduzećima na vrhu nalazi kompanija Mera invest sa dugom od 1.106.575.814 dinara na dan 28. februar ove godine. Ova firma, u vlasništvu Marka Miškovića, ima blokirane račune godinama unazad, a protiv nje se sprovodi prinudna naplata kroz zaplenu novčanih sredstava i potraživanja, kao i upis hipoteke i sekundarne poreske obaveze.

Prema podacima Registra dužnika u prinudnoj naplati Narodne banke Srbije, Mera invest je tokom poslednjih pet godina bila u blokadi ukupno 1.827 dana, za iznos od 691,5 miliona dinara (oko 5,9 miliona evra), a blokada je u toku i duže od pet godina. Krajem novembra prošle godine, ova firma je takođe bila prvi na rang listi poreskih dužnika.

Na drugom mestu se nalazi OKI NP Gradnja iz Novog Pazara sa dugom od 521,4 miliona dinara. Preduzeće, koje je u vlasništvu Osmana Kuča, ostvarilo je poslovne prihode od 1,8 miliona evra u protekloj godini i bilo je u blokadi poslednjih 50 dana za iznos nešto veći od duga prema Poreskoj upravi.

Treću poziciju zauzima novosadska firma Metal Connect, sa dugom od 313,3 miliona dinara. Vlasnik preduzeća je Radovan Radovanović, a tokom poslednjih pet godina firma je bila blokirana 1.827 dana za iznos veći od 200 miliona dinara.

Na listi je i preduzeće Lumaco, u vlasništvu Luke Beograd, koje je u novembru 2025. bilo treći najveći dužnik, a sada se nalazi na petom mestu sa dugom od 281 milion dinara. Iznos blokade kod ovog preduzeća iznosi 163,3 miliona dinara, što je isti nivo kao i prethodne godine.

Među aktivnim preduzećima, ukupno 30 firmi duguje više od 100 miliona dinara, dok je na celoj objavljenoj listi ukupno 224 preduzeća, a najniži iznos duga iznosi 20 miliona dinara.

Kada je reč o preduzetnicima, najveći dužnik je građevinska radnja iz Jagodine sa dugom od 368 miliona dinara. Slede preduzetnik iz Horgoša, registrovan za sakupljanje neopasnog otpada, sa dugom od 195 miliona dinara, kao i preduzetnici koji se bave krovnim radovima i kurirskom dostavom, sa dugovima od 195, odnosno 172 miliona dinara. Ukupno sedam preduzetnika ima dugove za neplaćeni porez veće od 100 miliona dinara. Na listi se nalazi ukupno 1.269 preduzetnika, a najniži iznos duga je pet miliona dinara.

Među dužnicima u stečaju, na prvom mestu je Beogradska banka u stečaju, sa dugom od 19,4 milijarde dinara. Sledi Industrija mašina i komponenata IMK 14. oktobar Kruševac u stečaju sa dugom od šest milijardi dinara, dok Društvo za konsalting Best Quality Management System u stečaju duguje pet milijardi dinara.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Domaće

Ugostiteljski sektor u Italiji: konoba posluje 21 godinu bez zaposlenih

Osteria Senz’Oste iz Valdobijadene uspešno primenjuje model samoposluživanja i poverenja, dok u sektoru preti gubitak 250.000 radnih mesta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ugostiteljski sektor u Italiji: konoba posluje 21 godinu bez zaposlenih – konoba radi uspešno bez ijednog zaposlenog

Osteria Senz’Oste iz Valdobijadene uspešno primenjuje model samoposluživanja i poverenja, dok u sektoru preti gubitak 250.000 radnih mesta

Ugostiteljski sektor Italije dobio je poseban primer inovacije kroz Osteria Senz’Oste, konobu koja već 21 godinu uspešno posluje bez ijednog zaposlenog. Koncept „konoba radi uspešno bez ijednog zaposlenog“ funkcioniše na bazi samoposluge i poverenja. Gosti samostalno biraju i uzimaju domaće proizvode, a novac ostavljaju dobrovoljno, bez nadzora zaposlenih ili kontrole naplate.

Kako funkcioniše konoba radi uspešno bez ijednog zaposlenog

Osteria Senz’Oste, što znači „konoba bez domaćina“, nalazi se na severu Italije u oblasti Valdobijadene. Ovaj region je poznat po vinogradima proseka, koji su od 2019. godine deo UNESCO svetske baštine. Konoba je otvorena 2005. godine, kada je vlasnik Ćezare De Stefano odlučio da vrata svoje kamene kuće iz 19. veka ostavi otvorena za prolaznike. Na sto je postavio boce vina, čaše i kratku poruku sa cenom, pozivajući goste da sami konzumiraju i plate ono što žele. Posetioci danas na policama mogu pronaći lokalne sireve, suhomesnate proizvode, hleb, kuvana jaja i vino u rashlađenim dozatorima. Svaki proizvod ima jasno istaknutu cenu, a gosti sami biraju i plaćaju putem samouslužnog sistema. Rezervacije nisu potrebne, nema kuvanih jela, niti klasične usluge, dok je unošenje sopstvene hrane zabranjeno.

Poverenje kao temelj poslovnog modela

Najveća vrednost na kojoj počiva „konoba radi uspešno bez ijednog zaposlenog“ jeste poverenje između vlasnika i gostiju. Vlasnici smatraju da je upravo izgrađeno poverenje privuklo posetioce iz celog sveta i pretvorilo Osteriju Senz’Oste u poznatu turističku atrakciju. Na zidovima su ostale stotine poruka zahvalnosti iz različitih zemalja, što potvrđuje specifičan poslovni model zasnovan na dobrovoljnoj naplati i odsustvu kontrole.

Izazovi i širi ekonomski kontekst ugostiteljstva

Italijanski ugostiteljski sektor suočava se sa ozbiljnim izazovima, uključujući rast troškova poslovanja i hronični nedostatak radne snage. Prema procenama sektora, do kraja godine preti gubitak oko 250.000 radnih mesta. Zbog toga mnogi restorani istražuju nove modele poslovanja, poput samoposluživanja ili automatizacije. S druge strane, vlasnici Osterije Senz’Oste smatraju da ključ uspeha nije samo u odsustvu zaposlenih, već u stvaranju iskustva koje gosti traže. Posetioci ne dolaze samo zbog proizvoda, već da provere da li poverenje može biti održiv poslovni model.

Implikacije modela na druga tržišta

Ovakav pristup privlači pažnju i van Italije, posebno u regionima gde ugostitelji traže rešenja za smanjenje troškova i nedostatak osoblja. Ipak, vlasnici naglašavaju da je održivost ovog modela vezana za kulturu poverenja i specifično iskustvo koje nude, što nije lako preneti na svako tržište. Model „konoba radi uspešno bez ijednog zaposlenog“ pokazuje da inovacije u ugostiteljstvu nisu uvek vezane za tehnologiju, već i za društvene vrednosti i odnos prema gostima.

Pročitaj još

Domaće

Banka Rusije smanjila referentnu kamatnu stopu na 14%, inflacija do 7%

Centralna banka najavljuje spor ekonomski rast od 0% do 1% i upozorava na inflaciju zbog rasta cena goriva

Objavljeno pre

,

Objavio:

Banka Rusije smanjila referentnu kamatnu stopu na 14%, inflacija do 7% – inflacija u Rusiji

Centralna banka najavljuje spor ekonomski rast od 0% do 1% i upozorava na inflaciju zbog rasta cena goriva

Banka Rusije je snizila referentnu kamatnu stopu na 14%, smanjujući je za 25 baznih poena sa prethodnih 14,25%. Ova odluka dolazi u trenutku kada inflacija u Rusiji dostiže 7%, dok se očekuje da će privredni rast u 2026. godini biti u rasponu od 0% do 1%. Ova kretanja potvrđuju da inflacija u Rusiji ostaje jedan od ključnih izazova za ekonomiju, navodi se u zvaničnom izveštaju centralne banke.

Inflacija u Rusiji ostaje iznad cilja

Prema saopštenju Banka Rusije, inflacija u Rusiji u 2026. godini procenjuje se na 6% do 7%. Ovaj rast inflacije pre svega je posledica povećanja cena goriva, što direktno utiče na troškove stanovništva i kompanija. S druge strane, inflaciona očekivanja u finansijskom sektoru, kao i kod građana i preduzeća, dodatno su porasla. Kao rezultat, proces smanjenja inflacije mogao bi biti sporiji nego što se ranije prognoziralo.

Očekivanja o rastu privrede i investicijama

Banka Rusije predviđa da će ekonomski rast zemlje u 2026. iznositi između 0% i 1%. Privreda je u drugom kvartalu zabeležila umjeren rast, a najveći doprinos dolazi od lične potrošnje stanovništva. Investiciona aktivnost beleži blagi oporavak, ali su očekivanja kompanija u pogledu tražnje i proizvodnje značajno pogoršana. Zbog toga se može očekivati usporavanje privredne aktivnosti u drugoj polovini godine. Monetarna politika ostaje ključni alat za podršku privredi, ali i za kontrolu inflacije.

Prosečne kamatne stope i buduće mere

Prosečna referentna kamatna stopa za 2026. procenjuje se između 14,5% i 14,6%. Za 2027. godinu Banka Rusije predviđa pad prosečne stope na 10,5% do 12,5%. S obzirom na trenutnu situaciju, centralna banka nastoji da podrži privredni rast, ali i da spreči dalje ubrzanje inflacije. Sledeći sastanak o monetarnoj politici zakazan je za 11. septembar, kada se očekuju nove procene i moguće dodatne mere.

Širi makroekonomski kontekst i uticaj inflacije

Visoka inflacija u Rusiji utiče na kupovnu moć stanovništva i troškove za kompanije, posebno u sektorima koji zavise od energenata. S obzirom da inflacija u Rusiji ostaje iznad ciljanog nivoa centralne banke, očekuje se da će mere monetarne politike biti usmerene na balansiranje između podrške privredi i suzbijanja inflacionih pritisaka. U međuvremenu, šira tržišna slika pokazuje da i druge velike ekonomije, poput Evrozone, održavaju stabilne kamatne stope, dok se suočavaju sa sličnim izazovima rasta i inflacije.

Pročitaj još

Domaće

Patreon otpušta 93 radnika, smanjuje troškove i reorganizuje poslovanje

Kompanija za finansiranje kreatora smanjuje broj zaposlenih za 20 odsto kako bi ostala konkurentna u promenjenim uslovima na tehnološkom tržištu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Patreon otpušta 93 radnika, smanjuje troškove i reorganizuje poslovanje – Patreon otpušta radnike

Kompanija za finansiranje kreatora smanjuje broj zaposlenih za 20 odsto kako bi ostala konkurentna u promenjenim uslovima na tehnološkom tržištu

Patreon, vodeća globalna platforma za monetizaciju autorskog sadržaja, saopštila je da otpušta 93 radnika, što čini 20 odsto ukupne radne snage. Ova odluka deo je šire reorganizacije kompanije, sa ciljem prilagođavanja novim uslovima na tehnološkom tržištu i racionalizacije troškova. Izvršni direktor Džek Konte obavestio je zaposlene da osnovno poslovanje kompanije ostaje stabilno, ali da je neophodno optimizovati strukturu kako bi Patreon zadržao konkurentnost.

Razlozi za smanjenje broja zaposlenih i poslovna prilagođavanja

Redukcija radne snage biće praćena pojednostavljenjem organizacije i smanjenjem broja hijerarhijskih nivoa. Osim toga, timovi će biti usmereni na ključne poslovne prioritete. Na taj način, kompanija želi da odgovori na promene koje su zahvatile tehnološku industriju i način funkcionisanja digitalnih servisa. Iako je razvoj tehnologije promenio način razvoja proizvoda i komunikacije, Patreon naglašava da otpuštanja nisu posledica automatizacije ili zamene rada zaposlenih novim tehnologijama.

Izjave rukovodstva o organizacionim promenama

„Veštačka inteligencija ne može da zameni kreativnost, procenu, pažnju prema detaljima i umeće naših zaposlenih, niti ljudsku povezanost na kojoj počiva Patreon“, naveo je Džek Konte. Ipak, dodao je da je tehnološka industrija doživela fundamentalne promene, što zahteva redefinisanje organizacione strukture i prioritetizaciju poslovnih ciljeva. Kao rezultat, kompanija će fokusirati resurse na segmente koji direktno doprinose vrednosti za korisnike i dugoročnom rastu.

Pozicija Patreona na globalnom tržištu i značaj modela pretplate

Patreon je osnovan 2013. godine i danas predstavlja najvažniju platformu za monetizaciju autorskog sadržaja putem mesečnih pretplata. Servis spaja kreatore sa darodavcima koji ih finansijski podržavaju, uz standardnu proviziju od 10 odsto na ukupan prihod. Pretplatnici, u zavisnosti od izabranog nivoa, dobijaju rani pristup sadržaju, bonus materijale, učešće u zajednici i specijalne popuste. Ovakav model omogućava kreatorima stabilan prihod i nezavisnost od tradicionalnih izvora finansiranja, dok Patreon ostvaruje prihod kroz proviziju. S obzirom na stalne promene na digitalnom tržištu, kompanija smatra da je proaktivan pristup organizacionim promenama ključan za održavanje stabilnosti i konkurentnosti. Pored toga, smanjenje broja zaposlenih i fokusiranje na ključne prioritete trebalo bi da omogući Patreon-u bržu reakciju na nove izazove i prilike u tehnološkoj industriji.

Pročitaj još

U Trendu