Connect with us

Svet

Melania Tramp negira vezu sa Epstajnom i poziva na saslušanja žrtava u Kongresu

Prva dama SAD izjavila u Beloj kući da nije imala odnos sa Epstajnom, traži javno saslušanje žrtava

Published

on

pexels-photo-6950230

Prva dama SAD izjavila u Beloj kući da nije imala odnos sa Epstajnom, traži javno saslušanje žrtava

Melania Tramp, prva dama Sjedinjenih Američkih Država, izjavila je u četvrtak u Beloj kući da nije imala prijateljski niti bilo kakav odnos sa Džefrijem Epstajnom i Ghislaine Maxwell, te je pozvala Kongres da organizuje javno saslušanje sa žrtvama Epstajna. Obraćanje je usledilo nakon objave dokumenata Ministarstva pravde SAD koji se odnose na slučaj Epstajn.

U šestominutnom obraćanju uživo iz Bele kuće, Melania Tramp je prvi put javno govorila o ovom pitanju, ističući da je sada trenutak za reakciju američkog Kongresa. „Pozivam Kongres da ženama koje su bile žrtve Epstajna omogući javno saslušanje, posebno usredsređeno na preživele. Neka svaka žena ima priliku da pod zakletvom ispriča svoju priču pred Kongresom, a njeno svedočenje bude trajno zabeleženo u kongresnom zapisniku. Tek tada ćemo imati istinu”, navela je prva dama pred okupljenim novinarima.

Nije precizirano zbog čega je izjava data u ovom trenutku, a ne neposredno posle objave konkretnih dokumenata. U javnosti su poznate stare fotografije na kojima su Trampovi sa Epstajnom i Maxwell, a među dokumentima Ministarstva pravde nalaze se i mejlovi iz kojih proizlazi da su Melania Tramp i Maxwell jednom razmenile elektronsku poštu.

Melania Tramp je izjavila da joj Epstajn nije predstavio Donalda Trampa, već da je svog supruga upoznala slučajno na zabavi u Njujorku 1998. godine, što je, kako je navela, detaljno opisano u njenoj knjizi. „Nisam žrtva Epstajna. Epstajn mi nije predstavio Donalda Trampa. Prvi put sam ga srela 2000. godine na jednom događaju na kojem smo moj suprug i ja bili prisutni”, navela je Tramp.

Prva dama je takođe izjavila da je njena elektronska prepiska sa Maxwell bila „pristojan, neformalan odgovor” i da nije imala drugi tip odnosa sa Epstajnom ili Maxwell. U svom obraćanju Melania Tramp je naglasila važnost javnog saslušanja svih žena koje su pretrpele zlostavljanje, ukoliko one to žele, kako bi njihova svedočenja bila trajno zabeležena.

Slučaj Džefrija Epstajna izazvao je značajnu pažnju u američkoj i svetskoj javnosti, a poslednjih godina otvorena su brojna pitanja o mreži kontakata i eventualnim vezama poznatih ličnosti sa slučajem. Ministarstvo pravde SAD nastavilo je sa objavljivanjem relevantne dokumentacije, dok je Kongres do sada više puta razmatrao mogućnost sprovođenja saslušanja žrtava pred javnošću.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Savezni sudija naložio Pentagonu da vrati pristup novinarima

Sud u Sjedinjenim Državama presudio u korist novinara, zahteva vraćanje pristupa medijima u Ministarstvo odbrane

Published

on

By

Sud u Sjedinjenim Državama presudio u korist novinara, zahteva vraćanje pristupa medijima u Ministarstvo odbrane

Savezni sudija u Sjedinjenim Državama doneo je odluku kojom nalaže Ministarstvu odbrane da povrati pristup novinarima nakon što je ranija odluka suda, kojom su ublažena stroga ograničenja za izveštavanje iz Pentagona, bila prekršena. Presuda dolazi nakon što je novinar zajedno sa međunarodnim medijima podneo tužbu, tvrdeći da su nova pravila Ministarstva odbrane suprotna ustavnim pravima na slobodu medija i pravično postupanje.

Prema navodima iz sudske odluke, Pentagon je u martu bio obavezan da ukine deo ograničenja za novinare sa akreditacijom, ali je nakon toga usvojio novu politiku koja je, prema mišljenju suda, ponovo onemogućila slobodan pristup izveštačima. Nova pravila su, kako se navodi, zahtevala da svi novinari budu u pratnji vladinih predstavnika i uklonila su redakcijska radna mesta iz zgrade Ministarstva odbrane.

Sudija Paul Friedman naglasio je da Ministarstvo odbrane ne može da reinstalira politiku koja je već proglašena nezakonitom, bez obzira na to kako je formalno preformulisana. “Ministarstvo ne može da ponovo uvede nezakonitu politiku pod izgovorom da preduzima ‘nove’ mere i očekuje od suda da to zanemari”, naveo je sudija u obrazloženju.

Prvobitna sudska odluka iz marta zaustavila je ograničenja koja su, prema izveštajima, navela više redakcija da napuste prostorije Ministarstva odbrane. Među izmenama koje su bile predmet spora bilo je i pravilo po kojem novinari više nisu mogli samostalno da ulaze u zgradu bez prethodne najave i pratnje. Sud je ocenio da novousvojena pravila ne predstavljaju suštinsku promenu i da nisu u skladu sa prethodnim nalogom suda.

Ministarstvo odbrane nije odmah reagovalo na presudu. Odluka suda znači da je Ministarstvo dužno da obezbedi prethodni nivo pristupa za sve novinare sa akreditacijom, dok se ne usvoji politika koja ispunjava ustavne i proceduralne zahteve. Sudska odluka deo je šire rasprave o transparentnosti i slobodi medija u izveštavanju o radu državnih institucija.

U periodu nakon uvođenja strožih mera, više medijskih kuća ograničilo je ili potpuno obustavilo izveštavanje iz samog Pentagona. Aktuelni pravni postupak i sudske odluke prate se kao važan test odnosa između državnih institucija i medija u Sjedinjenim Državama.

Pročitaj još

Svet

Povratak kapsule Artemis II ka Zemlji, posada se oslanja na termalnu zaštitu

Zvaničnici NASA potvrdili da je sistem zaštite testiran, povratak očekivan iznad Pacifika

Published

on

By

Zvaničnici NASA potvrdili da je sistem zaštite testiran, povratak očekivan iznad Pacifika

Kapsula sa posadom misije Artemis II, koja se vraća na Zemlju nakon leta oko Meseca, trebalo bi da uđe u atmosferu iznad Pacifičkog okeana. Povratak je planiran za petak, a posadu čine četiri astronauta: komandant Reid Wiseman, Viktor Glover, Kristina Koč i kanadski astronaut Džeremi Hansen. Prema navodima američke svemirske agencije, kapsula će ući u atmosferu brzinom od približno 24.000 milja na sat, što odgovara prelasku razdaljine između Los Anđelesa i Njujorka za oko šest minuta.

Termalni štit kapsule, prečnika oko pet metara, biće izložen temperaturama do 5.000 stepeni tokom prolaska kroz najgostiju zonu atmosfere. Ova temperatura je otprilike polovina temperature vidljive površine Sunca. Tokom ovog procesa, kapsula će se znatno usporiti usled trenja sa atmosferom, a termalni štit treba da obezbedi potpunu zaštitu za posadu u unutrašnjosti letelice.

Zvaničnici NASA navode da je termalni štit prošao više faza testiranja na zemlji, uključujući i podatke sa prethodne bespilotne misije Artemis I. „Imamo veliko poverenje u sistem, u termalni štit, padobrane i sve elemente za povratak“, izjavio je Amit Kšatrija, zamenik administratora NASA. „Inženjering potvrđuje naše podatke, podaci sa misije Artemis I potvrđuju naše analize, kao i sva testiranja na zemlji. Sutra će posada staviti svoje živote u poverenje koje imamo u ovu tehnologiju.”

Planirano je da kapsula, nakon što prođe kroz najkritičniju fazu povratka, sleti uz pomoć padobrana u Pacifik, nedaleko od obale Kalifornije, gde će biti sprovedena operacija spasavanja. Prema izjavama iz NASA, svi sistemi su spremni, a procedure su više puta proverene i potvrđene tokom priprema za misiju.

Artemis II je nastavak dugoročnog američkog programa istraživanja Meseca, a ova misija je prvi let sa posadom u okviru nove faze svemirskih istraživanja. Povratak kapsule i bezbednost posade ostaju glavni prioritet, a pažnja stručne i javnosti usmerena je na ishod povratka u atmosferu i rad termalne zaštite.

Pročitaj još

Svet

NATO i SAD vode pregovore sa Danskom o budućnosti Grenlanda zbog bezbednosti na Arktiku

NATO jača ulogu na Arktiku, pregovori u toku, Rusija i Kina identifikovane kao glavne pretnje

Published

on

By

NATO jača ulogu na Arktiku, pregovori u toku, Rusija i Kina identifikovane kao glavne pretnje

NATO, Sjedinjene Američke Države, Danska i Grenland vode razgovore o budućnosti najvećeg ostrva na svetu i bezbednosnim izazovima na Arktiku, saopšteno je nakon sastanka generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu. U fokusu pregovora je status Grenlanda i ograničavanje uticaja Rusije i Kine u regionu.

Rute je istakao da postoji visok nivo saglasnosti sa američkom stranom o potrebi jačanja odbrane na Arktiku. “Slažem se sa ocenom predsednika Trampa da postoji veliki rizik od pojačanog angažovanja Rusije i Kine na Arktiku. Predsednik je u pravu, moramo se braniti”, naveo je Rute.

Prema njegovim rečima, NATO je još u januaru na Svetskom ekonomskom forumu utvrdio da Savez mora imati snažniju ulogu na Arktiku, uključujući i zaštitu Grenlanda. Kao deo tih aktivnosti, pokrenuta je inicijativa “Arktički stražar” sa ciljem jačanja koordinacije članica i unapređenja odbrane regiona.

Izjave dolaze nakon što je vršilac dužnosti danskog ministra spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen izjavio da Tramp nije odustao od svojih ambicija u vezi sa Grenlandom. Tramp je prethodnih dana ponovo kritikovao saveznike u NATO-u zbog nesaradnje tokom sukoba u Iranu i rasplamsao spor oko Grenlanda, poručivši: “Mi želimo Grenland. Oni nam ga ne žele dati. A ja sam rekao: ‘Doviđenja’.”

Ranije je Tramp više puta pretio mogućnošću aneksije Grenlanda, teritorije pod suverenitetom Danske, ali je naišao na protivljenje evropskih saveznika. NATO i dalje razmatra dalje korake, a bezbednost na Arktiku ostaje među prioritetima Saveza.

Pročitaj još

U Trendu