Connect with us

Svet

Medicinski avion pao u šumovitom području kod Ruidosa u Novom Meksiku

Federalna uprava za vazduhoplovstvo i Nacionalni odbor za bezbednost saobraćaja pokrenuli su istragu, ekipe na terenu

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Federalna uprava za vazduhoplovstvo i Nacionalni odbor za bezbednost saobraćaja pokrenuli su istragu, ekipe na terenu

Mali medicinski avion tipa “Beechcraft King Air 90” srušio se rano jutros u blizini Ruidosa, u saveznoj državi Novi Meksiko. Letelica, u kojoj su bile četiri osobe, poletela je iz Rozvela i bila na putu ka regionalnom aerodromu Sijera Blanka kada se nesreća dogodila oko 4:00 po lokalnom vremenu, kako je potvrđeno iz Federalne uprave za vazduhoplovstvo.

Avion je pao u teško pristupačnom, šumovitom području u blizini planine Kapitan. Prema podacima sa sajta za praćenje letova, letelica je nestala sa radara u ranim jutarnjim satima. Na mestu pada izbio je požar, o čemu je javnost obavestio Džejson Berns, menadžer okruga Linkoln.

Sve dežurne ekipe, uključujući vatrogasce, policiju i službe hitne pomoći, nalaze se na terenu i rade na saniranju posledica nesreće. “Požar je prijavljen na mestu pada, a ekipe rade na gašenju i obezbeđivanju lokacije”, izjavio je Berns.

Federalna uprava za vazduhoplovstvo i Nacionalni odbor za bezbednost saobraćaja pokrenuli su istragu radi utvrđivanja uzroka pada aviona. Do sada nisu saopšteni dodatni detalji o identitetu putnika ili stepenu povreda.

Istraga je u toku, a više informacija biće poznato nakon što nadležne službe obrade mesto nesreće.

Svet

SZO procenjuje da je kovid 19 odneo više od 22 miliona života širom sveta

Svetska zdravstvena organizacija objavila revidirane podatke, broj smrtnih slučajeva tri puta veći od zvanično prijavljenih

Published

on

By

Svetska zdravstvena organizacija objavila revidirane podatke, broj smrtnih slučajeva tri puta veći od zvanično prijavljenih

Pandemija kovida 19 odnela je oko 22,1 milion života širom sveta u periodu od 2020. do 2023. godine, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u najnovijem godišnjem izveštaju. Ova revidirana procena višestruko premašuje ranije prijavljeni broj od oko sedam miliona smrtnih slučajeva povezanih sa ovim virusom.

Prema izveštaju SZO, ukupan broj uključuje ne samo direktne smrti od posledica infekcije korona virusom, već i smrtne slučajeve nastale zbog opterećenosti zdravstvenih sistema i šire društvene i ekonomske posledice pandemije. Najteža godina bila je 2021, kada je zabeleženo do 10,4 miliona dodatnih smrtnih slučajeva.

U izveštaju se ističu i dugoročne posledice pandemije, među kojima je i značajan pad globalnog očekivanog trajanja života – sa 73 godine u 2019. na 71 godinu u 2021, što je povratak na nivoe iz prethodne decenije. SZO upozorava na nedovoljno prikupljanje podataka o smrtnosti u mnogim državama, što otežava precizno praćenje zdravstvenih trendova.

Istovremeno, zabeležen je napredak u pojedinim oblastima, kao što su smanjenje novih HIV infekcija i pad potrošnje alkohola i duvana u brojnim zemljama. Između 2015. i 2024. godine, 961 milion ljudi dobio je pristup vodi za piće, 1,2 milijarde sanitarnim uslovima, 1,6 milijardi osnovnim higijenskim merama, a 1,4 milijarde bezbednim metodama kuvanja.

Međutim, i dalje postoje ozbiljni globalni izazovi. Broj slučajeva malarije porastao je za 8,5 odsto, a anemija i dalje pogađa skoro jednu od tri žene u reproduktivnom dobu. Rodno zasnovano nasilje pogađa jednu od četiri žene u svetu, dok je gojaznost kod dece mlađe od pet godina prisutna kod 5,5 miliona dece u 2024. godini.

„Izveštaj pokazuje istovremeno napredak i nejednakost“, izjavio je direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus, pozivajući zemlje da ojačaju zdravstvene sisteme i unaprede prikupljanje podataka.

Pročitaj još

Svet

Preporuke za očuvanje zdravlja mozga: aktivnosti koje mogu doprineti mentalnim sposobnostima

Alchajmerova asocijacija ističe značaj mentalnih izazova i novih aktivnosti za dugoročno zdravlje mozga

Published

on

By

Alchajmerova asocijacija ističe značaj mentalnih izazova i novih aktivnosti za dugoročno zdravlje mozga

Preporuke za očuvanje zdravlja mozga obuhvataju različite aktivnosti kojima se može podstaći mentalna agilnost, saopštila je Alchajmerova asocijacija. Prema navodima ove organizacije, redovno izazivanje uma može doprineti održavanju kognitivnih sposobnosti tokom starenja. Program ‘6 koraka izazova’, koji je razvila Alchajmerova asocijacija, fokusiran je na promene životnog stila podržane naučnim istraživanjima, a među njima posebno mesto zauzimaju mentalne vežbe.

Predsednica i direktorka asocijacije, Džoana Pajk, izjavila je da su jednostavne aktivnosti kao što su pravilna ishrana, fizička aktivnost i mentalni izazovi povezani sa kvalitetnijim funkcijama mozga. Pajk je navela da aktivnosti koje zahtevaju učenje novih veština ili informacija mogu doprineti stvaranju tzv. ‘kognitivne rezerve’, čime se dugoročno može očuvati mentalna funkcionalnost.

Pajk je ukazala da su za očuvanje oštrine uma najefikasnije one aktivnosti koje pružaju nešto novo, a ne rutinske zadatke. Kao primer navela je strateške igre, poput šaha, koje od igrača zahtevaju prilagođavanje protivnikovim potezima, za razliku od ukrštenih reči ili sličnih zadataka koji se zasnivaju na memorisanju poznatih obrazaca. Između ostalog, preporučuje se i učenje novog muzičkog instrumenta, stranog jezika ili čitanje literature iz nepoznatih oblasti.

Pored mentalnih aktivnosti, Pajk je naglasila i značaj održavanja društvenih kontakata, navodeći da postoje naučni dokazi o korisnosti socijalnih interakcija za zdravlje mozga. Preporuke asocijacije deo su šireg informativnog programa koji ima za cilj podizanje svesti o prevenciji demencije i unapređenju životnih navika u starijoj dobi.

Preporučuje se da svako pronađe aktivnost koja mu odgovara, sa posebnim naglaskom na novine i lični razvoj. Zvaničnici asocijacije navode da kontinuirano učenje i mentalna stimulacija mogu imati pozitivan efekat, ali ističu da nijedna pojedinačna aktivnost ne garantuje potpuno sprečavanje kognitivnih poremećaja. Sve preporuke su zasnovane na aktuelnim istraživanjima i redovno se ažuriraju u skladu sa novim naučnim saznanjima.

Pročitaj još

Svet

Više žrtava u Kijevu nakon vazdušnih napada, ukrajinske vlasti prijavile napade na više gradova

Ukrajinski zvaničnici potvrdili napade na Kijev i druge gradove, spasilačke operacije u toku, prijavljeno najmanje sedam poginulih

Published

on

By

Ukrajinski zvaničnici potvrdili napade na Kijev i druge gradove, spasilačke operacije u toku, prijavljeno najmanje sedam poginulih

Prema navodima ukrajinskih zvaničnika, glavni grad Kijev i još nekoliko većih gradova bili su pogođeni intenzivnim vazdušnim napadima tokom poslednja dva dana. Zvaničnici su izvestili da su tokom ovog perioda lansirane stotine dronova i više desetina raketa na teritoriju Ukrajine.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da je u napadima u Kijevu stradalo najmanje sedam osoba, dok se dvadeset vodi kao nestalo. Prema njegovim rečima, napadi su izazvali rušenje stambenih zgrada, uključujući i jednu u kojoj su pronađene žrtve. On je dodao da su napadnute ukupno 20 lokacija na području Kijeva, među kojima su stambeni objekti, škola i veterinarska ambulanta.

Zelenski je naveo da je tokom vazdušnih udara presretnuto 94% dronova i 73% raketa, ali je istakao potrebu za daljim unapređenjem protivvazdušne odbrane. Spasilačke ekipe nastavljaju potragu za nestalim osobama i pružaju pomoć povređenima, dok se procenjuje šteta na pogođenim objektima.

Pored Kijeva, ukrajinske vlasti su saopštile da su napadi zabeleženi i u Odesi, Rivnom, Ivano-Frankivsku i Harkovu. Detalji o broju žrtava i obimu razaranja u tim gradovima za sada nisu saopšteni.

Predsednik Zelenski je ocenio da su napadi bili intenzivni i trajali gotovo 48 sati, navodeći da su oružane snage Ruske Federacije koristile veliki broj dronova i raketa kako bi stvorile izazove za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu. On je izjavio da je o situaciji razgovarao sa svojim saradnicima i naglasio potrebu za dodatnom međunarodnom podrškom u oblasti protivvazdušne zaštite.

Ruska strana nije izdala zvanično saopštenje povodom ovih navoda do trenutka objavljivanja ove vesti. Nezavisna potvrda svih navedenih informacija sa lica mesta nije moguća.

Sukob u Ukrajini traje od februara 2022. godine, a Kijev je u više navrata bio meta vazdušnih napada različitog intenziteta. Prema dostupnim podacima međunarodnih organizacija, broj civilnih žrtava i šteta na infrastrukturi nastavlja da raste usled nastavka vojnih aktivnosti.

Pročitaj još

U Trendu