Connect with us

Svet

SZO procenjuje da je kovid 19 odneo više od 22 miliona života širom sveta

Svetska zdravstvena organizacija objavila revidirane podatke, broj smrtnih slučajeva tri puta veći od zvanično prijavljenih

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Svetska zdravstvena organizacija objavila revidirane podatke, broj smrtnih slučajeva tri puta veći od zvanično prijavljenih

Pandemija kovida 19 odnela je oko 22,1 milion života širom sveta u periodu od 2020. do 2023. godine, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u najnovijem godišnjem izveštaju. Ova revidirana procena višestruko premašuje ranije prijavljeni broj od oko sedam miliona smrtnih slučajeva povezanih sa ovim virusom.

Prema izveštaju SZO, ukupan broj uključuje ne samo direktne smrti od posledica infekcije korona virusom, već i smrtne slučajeve nastale zbog opterećenosti zdravstvenih sistema i šire društvene i ekonomske posledice pandemije. Najteža godina bila je 2021, kada je zabeleženo do 10,4 miliona dodatnih smrtnih slučajeva.

U izveštaju se ističu i dugoročne posledice pandemije, među kojima je i značajan pad globalnog očekivanog trajanja života – sa 73 godine u 2019. na 71 godinu u 2021, što je povratak na nivoe iz prethodne decenije. SZO upozorava na nedovoljno prikupljanje podataka o smrtnosti u mnogim državama, što otežava precizno praćenje zdravstvenih trendova.

Istovremeno, zabeležen je napredak u pojedinim oblastima, kao što su smanjenje novih HIV infekcija i pad potrošnje alkohola i duvana u brojnim zemljama. Između 2015. i 2024. godine, 961 milion ljudi dobio je pristup vodi za piće, 1,2 milijarde sanitarnim uslovima, 1,6 milijardi osnovnim higijenskim merama, a 1,4 milijarde bezbednim metodama kuvanja.

Međutim, i dalje postoje ozbiljni globalni izazovi. Broj slučajeva malarije porastao je za 8,5 odsto, a anemija i dalje pogađa skoro jednu od tri žene u reproduktivnom dobu. Rodno zasnovano nasilje pogađa jednu od četiri žene u svetu, dok je gojaznost kod dece mlađe od pet godina prisutna kod 5,5 miliona dece u 2024. godini.

„Izveštaj pokazuje istovremeno napredak i nejednakost“, izjavio je direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus, pozivajući zemlje da ojačaju zdravstvene sisteme i unaprede prikupljanje podataka.

Svet

Aerodrom u Nešvilu biće preimenovan u čast Doli Parton

Odluka o preimenovanju doneta jednoglasno nakon smrti legendarne pevačice

Objavljeno pre

,

Objavio:

Aerodrom u Nešvilu biće preimenovan u čast Doli Parton – preimenovanje aerodroma Nešvil

Odluka o preimenovanju doneta jednoglasno nakon smrti legendarne pevačice

Nešvil odaje počast Doli Parton

Aerodrom u Nešvilu uskoro će nositi ime Doli Parton, nakon što je upravni odbor aerodroma jednoglasno glasao za promenu imena. Ova odluka dolazi neposredno nakon smrti čuvene pevačice i filantropkinje koja je preminula u 80. godini posle privatne borbe sa rakom.

Proces preimenovanja

Metro Nashville Airport Authority izjavio je da još uvek nije odabrano konačno ime, ali se aktivno radi na tome da se Doli Parton adekvatno oda počast. Guverner Bil Li predložio je ovu promenu, ističući da je Parton bila omiljena kćerka Tenesija i da je pravično da aerodrom nosi njeno ime.

Peticija i reakcije javnosti

Peticija za preimenovanje aerodroma pokrenuta je još pre više od godinu dana i do sada je sakupila preko 175,000 potpisa. Doli Parton je, govoreći o peticiji prošle godine, izjavila da je počastvovana idejom, dodajući da ceni ovaj gest i da je blagoslovena svojom karijerom.

Pročitaj još

Svet

Značajan rast plata za radnike sa nižim primanjima u SAD

Najveći porast plata u poslednje tri godine zabeležen promenom poslodavaca

Objavljeno pre

,

Objavio:

Značajan rast plata za radnike sa nižim primanjima u SAD – rast plata radnika

Najveći porast plata u poslednje tri godine zabeležen promenom poslodavaca

Porast plata usled promene posla

Iako je opšti rast plata u Sjedinjenim Američkim Državama usporio, u julu je jedna grupa radnika doživela najbrži rast zarada u više od tri godine. Prema izveštaju Instituta Bank of America, radnici koji su promenili poslodavca, a koji su većinom bili plaćeni po satu i spadaju u niže platne razrede, zabeležili su značajne povećanja plata. U julu, trogodišnji prosek povećanja zarada za one koji su promenili posao dostigao je 12,5%.

Ekonomski efekti na tržištu rada

Iako su povećanja plata za promenu posla i dalje ispod nivoa iz vremena pandemije, ekonomisti su ohrabreni ubrzanjem rasta zarada među radnicima sa nižim primanjima. “Činjenica da vidimo ovakav skok u platama povezan sa promenom posla ukazuje na to da postoji poboljšanje zarada za radnike sa nižim primanjima, kao i povećana mobilnost među onima koji su plaćeni po satu,” izjavio je ekonomista Instituta Bank of America, Taylor Bowley. U avgustu, zarade domaćinstava sa nižim primanjima nakon poreza porasle su za 4,7% na godišnjem nivou, dok su zarade domaćinstava sa višim primanjima porasle za 3,5%.

Utjecaj na životni standard

Radnici sa nižim primanjima često se nalaze u sektorima poput ugostiteljstva, transporta i skladištenja, kao i u nekim delovima maloprodaje. Skoro 25% radnika u SAD funkcionalno je nezaposleno, što znači da su nezaposleni i traže posao, rade nepuno radno vreme protiv svoje volje ili zarađuju plate na nivou siromaštva (manje od 26.000 dolara godišnje pre poreza), prema neprofitnom Institutu Ludwig za deljenu ekonomsku prosperitet. Federalna minimalna zarada ostaje na nivou od 7,25 dolara po satu, isto kao i 2009. godine, dok je visoka inflacija od pandemije umanjila kupovnu moć potrošača.

Pročitaj još

Svet

Povećanje kamatnih stopa Feda u septembru gotovo izvesno nakon izveštaja o CPI

Inflacija u SAD-u premašila očekivanja, Fed najavljuje povećanje kamatnih stopa

Objavljeno pre

,

Objavio:

Povećanje kamatnih stopa Feda u septembru gotovo izvesno nakon izveštaja o CPI

Inflacija u SAD-u premašila očekivanja, Fed najavljuje povećanje kamatnih stopa

Povećanje kamatnih stopa nakon izveštaja o inflaciji

Nakon objavljivanja izveštaja o potrošačkim cenama (CPI) za avgust, koji pokazuje rast inflacije na godišnjem nivou od 3,4%, Federalne rezerve najavile su povećanje kamatnih stopa u septembru. Ovo će biti prvo povećanje kamatnih stopa od 2023. godine. Federalne rezerve planiraju da povećaju stope za 25 baznih poena na sastanku koji je zakazan za 16. septembar.

Očekivanja ekonomista i tržišne reakcije

Prema analitičarima iz EY-Parthenon, verovatnoća za povećanje stopa skočila je na skoro 90% nakon objave izveštaja. Greg Daco, glavni ekonomista u EY-Parthenon, ističe da su dodatna povećanja moguća do kraja godine i početkom 2027. godine. Povećanje cena benzina, koje su porasle za 27,4% u odnosu na prošlu godinu, jedan je od glavnih pokretača inflacije.

Dugoročne implikacije za potrošače

Povećanje kamatnih stopa uticaće na troškove zaduživanja za potrošače, uključujući hipoteke i kredite. Ovo povećanje je deo nastojanja Feda da inflaciju vrati na ciljanih 2%. Analitičari predviđaju da bi moglo doći do još dva povećanja do marta 2027.

Pročitaj još

U Trendu